đuro vidmarovićSubotu, 18. lipnja 2011. homoseksualci, pederasti, lezbijke i cijela njihova seksualno-politička bulumenta mogu slaviti kao dan svoje velike pobjede. Tu im je pobjedu osigurala strana politička sila uz asistenciju Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva financija, Vlade RH i Predsjednika RH. Resorni ministri, premijerka i Predsjednik ipak nisu imali hrabrosti stati na čelo antihrvatske povorke. To će im biti upisano kao negativan bod kod EU-vlade. No, vodeće političke strukture bile su na ovoj paradi političkoga zla i moralnoga stida ipak zastupljene. Njihovi su predstavnici paradirali zajedno s provokatorima i javno iskazivali ushićenje. Time su dali do znanje kako nije riječ o zalaganju za ljudska prava medicinske manjine, već je riječ o korištenju te manjine za točno označene političke ciljeve. Ne čudi što su u Splitu u ime ove medicinske manjine nastupali politički provokatori iz raznih sredina, te su komunističkim parolama, staljinskim i partizanskim pjesmama javno iskazali svoj politički i ideološki program.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Rade ŠerbedžijaPrema obavijesti naših novina, od 21. travnja 2011. srpski je glumac Rade Šerbedžija "Odlukom Senata riječkoga Sveučilišta" izabran na radno mjesto redovitog profesora (glumačke akademije, op.a.) u trajnom zvanju". Na nezakonitost ovoga imenovanja javno je upozorio Enes Midžić, dekan Akademije dramske umjetnosti i predsjednik Matičnoga odbora za umjetničko područje" na istoj Akademiji u Rijeci. Dekan je "iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je Šerbedžija izabran, te je svoju funkciju predsjednika stavio na raspolaganje". Ostavke dekana nisu česte i ne daju se bez razloga. U Rijeci je, očito, na djelu izigravanje zakona RH. Dekan Midžić je obrazloženje ostavke napisao vrlo oprezno, što ukazuje na političku pozadinu cijele priče.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Boka KotorskaSveti Tripun je rođen u Kampsadi (Mala Azija) oko 232. godine, a mučeničku smrt je podnio za vrijeme vladavine rimskog imperatora Decija, oko 250. godine. Tijelo mu je preneseno u Kotor iz Carigrada 13. siječnja. 809. godine. Kult sv. Tripuna neobično je raširen u južnoj Italiji (provincija Bari), gdje se prva crkva njemu u čast spominje 1326. godine. Najveća proslava u čast sv. Tripuna je u gradiću Adelfia, 12 km od Barija, gdje se na dan 10. studenog kada se slavi Tripundan po rimskom martirologiju, okupi i do 300.000 vjernika. Adelfia je dobila česticu relikvije sv. Tripuna 1839. godine iz Kotora.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ana Marija MarovićOsim svetoga Tripuna i blažene Ozane Kotorke, o kojima će biti riječ u idućem nastavku, u Kotorskoj se biskupiji slavi nekoliko blaženika-franjevaca o čijim se životima i posljednjim počivalištima malo znade. Navodimo ih prema kronotaksi Biskupije.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Dubravka Ugrešić...Osoba koja je završila studij i stekla fakultetsko obrazovanje, u ovome slučaju postala profesor ukrajinskoga jezika i književnosti, morala bi pokazati ipak daleko veće poznavanje hrvatskoga jezika. To bi morao svakako i profesor kod kojega je pisala diplomski rad, a to je, očito, docent Jevhen Paščenko. Docent je rođen 1950. godine. Živio je u Zaporižju. Diplomirao je slavistiku u Kijevu, a potom u Beogradu. Pamtimo ga kao visokog diplomatu u Veleposlanstvu Ukrajine u Hrvatskoj», a potom kao suradnika pri UNCRO-u. Nakon toga je zatražio hrvatsko državljanstvo. Dobio ga je, kao i mjesto predavača na Katedri za ukrajinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, što je rijetkost među diplomatskim osobljem. U Hrvatskoj je završio studij i njegov sin, a Hrvatska je i sina prihvatila i zaposlila. Zar već ta činjenica nije dovoljna da bi se osjećala zahvalnost i pažnja prema ovoj zemlji, njezinome jeziku, književnosti i kulturi? Da ne govorimo o pristojnosti!...(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Boka kotorskaKatoličanstvo je odredilo civilizacijsku i kulturološku pripadnost Hrvata u Boki kotorskoj zapadnoj hemisferi. Rijetki su hrvatski krajevi u kojima je podignuto toliko rimokatoličkih crkava, župnih kuća, samostana, kapela, piljeva, križeva, izrađeno votivnih darova, naslikano toliko svetih slika, napisano toliko književnih djela s kršćanskom tematikom, kao što je to slučaj s Bokom kotorskom. U nekim mjestima nalazimo više crkava i samostana. I svi su građeni kao vrijedne arhitekturne i umjetničke cjeline. Sakralno naslijeđe Boke kotorske ima neprocjenjivu vrijednost. Kršćanstvo je u temeljima etničke samobitnosti ovdašnjih Hrvata. Zbog toga je prisvajanje ovoga naslijeđa agresivan oblik uništavanja hrvatstva na ovim prostorima.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

komunizamU subotu, 29. siječnja 2011. sastali su se preživjeli hrvatski partizani i njihovi današnji sljedbenici, te zajedno s aktualnim predsjednikom Države, predsjednikom Sabora i gradonačelnikom Zagreba, lamentirali u skladu sa svojom ideologijom, moralom i osjećajem za povijesnu i ljudsku odgovornost. Pada u oči kako su komunisti, bivši i sadašnji, prisvojili antifašizam, kao nešto što samo njima pripada. Oni su jedini antifašisti, baštinici njegove istine, a svi ostali su, ili fašisti, ili kontrarevolucija. Za takvo prisvajanje ne postoji povijesno opravdanje. Antifašizam pripada svim demokratski opredijeljenim građanima Hrvatske, koji su tijekom Drugog svjetskog rata, ne zbog staljinizma kao naši komunisti, već zbog slobode, demokracije i potpune nacionalne suverenosti, ustali protiv ustaškog režima i Centralnih sila, za jednu novu i drugačiju Hrvatsku.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Boris TadićSmjelost agresorske države Srbije da pravi popis hrvatskih branitelja kojima kani suditi zbog zločina obrane njihove Domovine, te uhićenje dvojice, Marića i Purde, pri čemu jedan već 10 mjeseci čami u nekom četničkom kazamatu, a drugi u sarajevskom zatvoru čeka milost BH političara da ga ne izruče Srbiji koja ga traži pod hitno, prouzročila je vidljive potrese u hrvatskome društvu i destabilizirala našu političku scenu, ionako destabiliziranu gospodarskim tegobama i ideološkim nasrtajima bivših udbaša i jugobolesnika.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Vice Vukojević27. prosinca 2010. godine objavio sam na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća polemički članak «Ne progoniti obitelj», upozoravajući javnost na uznemiravanje obitelji bivšega Premijera, od strane policije i novinara. Nakon tog upozorenja jedini je HHO prihvatio ovakav moralni stav i pokušao zaštiti gospođu i kćerku odbjeglog i optuženog političara. Sada želim zbog istih razloga upozoriti na stradanje obitelji brata bivšega političara i suca Vrhovnoga suda, Vice Vukojevića.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
Pet, 17-10-2025, 09:11:10

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.