Detalji

Objavljeno: 27. veljače 2021.

U povijesti Crkve, „regularni” kler, to jest, zajednice koje su odlučile živjeti prema određenome pravilu („reguli”, op. prev.) koje određuje njihove vjerske prakse, mogli bismo nazvati jednim od plućnih krila Crkve. (Bitno.hr)

Detalji

Objavljeno: 11. ožujka 2015.

11. ožujka 2002. umro je Franjo Kuharić, kardinal crkve u Hrvata i omiljeni zagrebački nadbiskup. Franjo Kuharić rodio se u mjestu Gornji Pribić 1919., selu tik do Krašića gdje je rođen i hrvatski mučenik, blaženi Alojzije Stepinac, također kardinal i zagrebački nadbiskup. Tako je taj pitoreskni kraj nedaleko od Zagreba u smjeru Karlovca hrvatskom narodu i Crkvi dao dva velikana i istinska duhovna oca. Taj se kraj danas s pravom naziva “Dolina kardinala”. (narod.hr)

Detalji

Objavljeno: 09. srpnja 2014.

Članak opisuje stanje i djelovanje samostana i njegovih škola za vrijeme i neposredno nakon Prvog svjetskog rata, neminovne poteškoće i nepokolebljivu nadu u bolju budućnost, zauzetost činiti dobro na svaki način. Posebno ukazuje na djelovanje dviju glavarica i njihovo iznalaženje sredstava za život ali i za daljnji napredak škola na kulturnom i humanitarnom planu. (S. K. Đuran)

Detalji

Objavljeno: 23. travnja 2012.

Odmah nakon smrti štovanje sv. Adalberta se je počelo širiti srednjom Europom: po Poljskoj, Litvi, Njemačkoj, Češkoj, Moravskoj, Slovačkoj, Ugarskoj, Austriji... Cijela srednja Europa je 1997. god. proslavila tisuću godina od smrti sv. Adalberta i dvije godine kasnije tisuću godina od njegova proglašenja svetim. Iako je sv. Adalbert hrvatski svetac, jer mu je otac Slavnik bio knez Bijelih Hrvata, među južnim Hrvatima još nije našao mjesta pa mu u današnjoj Hrvatskoj ni jedna crkva nije posvećena.(M.Nosić)

Detalji

Objavljeno: 13. travnja 2012.

Petnaestog travnja 2012. navršava se 100 godina od potonuća prekoocenaskog "nepotopivog" broda Titanika. Među 1316 putnika, od kojih je 818 izgubilo živote u ovoj užasnoj nesreći, koja je zapanjila tadašnji svijet, bilo je i nekoliko Hrvata i drugih koji su dolazili iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. (A.Čuvalo)

Detalji

Objavljeno: 01. ožujka 2012.

Vjekoslav Klaić bio je veliki hrvatski povjesničar i pisac, a bio je i rektor zagrebačkog Sveučilišta. Prije četiri godine obilježena je 80. obljetnica njegove smrti i tom prigodom je sveučilišna profesorica u mirovini Mira Kolar-Dimitrijević napisala rad pod naslovom „Hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić i njegov doprinos odgoju Hrvata“. U tom je radu objavljen, i popraćen fusnotama, i tekst Vjekoslava Klaića iz 1917., „Desest zapovijedi majke Hrvatske“ kojeg u nastavku prenosimo.(djl)

Detalji

Objavljeno: 10. veljače 2012.

Nakon proglašenja samostalne i neovisne Republike Hrvatske 26. lipnja 1991. godine, Hrvatska je čim prije morala izraditi novi hrvatski novac, a kako bi pojednostavila i ubrzala postupak, donesena je odluka za izdavanje privremenog novca. Pola godine kasnije, 23. prosinca 1991. pustila je nove novčanice hrvatskog dinara u optjecaj. Zamjena novčanica jugoslavenskog dinara i hrvatskog dinara bila je u omjeru 1:1.(www.kunalipa.com)

Detalji

Objavljeno: 21. ožujka 2011.

Prikazivanje dokumentarne nizanke Rat za Dubrovnik, potaklo me da podsjetim javnost na – danas zaboravljeno i prešućivano – prvo rusko-crnogorsko haraćenje Dubrovačkom Republikom koje se odvijalo 1806. Uostalom, neki od zlokobnih tragova tog prvog zločinačkog pohoda Svetog Pravoslavlja bili su uočljivi po dubrovačkoj okolici sve do jeseni 1991. Na žalost tada se na potomke starih Dubrovčana i Konavljanja okomilo novo, još okrutnije, potomstvo pravoslavnih hordi. Umjesto insignija carske Rusije, nosili su one JNA. U Gradu nije bilo Francuza, niti je bilo u pitanju zauzimanje Boke kotorske. Ubijali su, rušili, palili i haračili u ime srboslavlja.(F.Baras)