kuharic111. ožujka 2002. umro je Franjo Kuharić, kardinal crkve u Hrvata i omiljeni zagrebački nadbiskup. Franjo Kuharić rodio se u mjestu Gornji Pribić 1919., selu tik do Krašića gdje je rođen i hrvatski mučenik, blaženi Alojzije Stepinac, također kardinal i zagrebački nadbiskup. Tako je taj pitoreskni kraj nedaleko od Zagreba u smjeru Karlovca hrvatskom narodu i Crkvi dao dva velikana i istinska duhovna oca. Taj se kraj danas s pravom naziva “Dolina kardinala”. (narod.hr)

Add a comment        
 

 

Ursulinska crkvaČlanak opisuje stanje i djelovanje samostana i njegovih škola za vrijeme i neposredno nakon Prvog svjetskog rata, neminovne poteškoće i nepokolebljivu nadu u bolju budućnost, zauzetost činiti dobro na svaki način. Posebno ukazuje na djelovanje dviju glavarica i njihovo iznalaženje sredstava za život ali i za daljnji napredak škola na kulturnom i humanitarnom planu. (S. K. Đuran)

Add a comment        
 

 

AdalbertOdmah nakon smrti štovanje sv. Adalberta se je počelo širiti srednjom Europom: po Poljskoj, Litvi, Njemačkoj, Češkoj, Moravskoj, Slovačkoj, Ugarskoj, Austriji... Cijela srednja Europa je 1997. god. proslavila tisuću godina od smrti sv. Adalberta i dvije godine kasnije tisuću godina od njegova proglašenja svetim. Iako je sv. Adalbert hrvatski svetac, jer mu je otac Slavnik bio knez Bijelih Hrvata, među južnim Hrvatima još nije našao mjesta pa mu u današnjoj Hrvatskoj ni jedna crkva nije posvećena.(M.Nosić)

Add a comment        
 

 

TitanikPetnaestog travnja 2012. navršava se 100 godina od potonuća prekoocenaskog "nepotopivog" broda Titanika. Među 1316 putnika, od kojih je 818 izgubilo živote u ovoj užasnoj nesreći, koja je zapanjila tadašnji svijet, bilo je i nekoliko Hrvata i drugih koji su dolazili iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. (A.Čuvalo)

Add a comment        
 

 

Vjekoslav KlaićVjekoslav Klaić bio je veliki hrvatski povjesničar i pisac, a bio je i rektor zagrebačkog Sveučilišta. Prije četiri godine obilježena je 80. obljetnica njegove smrti i tom prigodom je sveučilišna profesorica u mirovini Mira Kolar-Dimitrijević napisala rad pod naslovom „Hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić i njegov doprinos odgoju Hrvata“. U tom je radu objavljen, i popraćen fusnotama, i tekst Vjekoslava Klaića iz 1917., „Desest zapovijedi majke Hrvatske“ kojeg u nastavku prenosimo.(djl)

Add a comment        
 

 

hrvatski dinarNakon proglašenja samostalne i neovisne Republike Hrvatske 26. lipnja 1991. godine, Hrvatska je čim prije morala izraditi novi hrvatski novac, a kako bi pojednostavila i ubrzala postupak, donesena je odluka za izdavanje privremenog novca. Pola godine kasnije, 23. prosinca 1991. pustila je nove novčanice hrvatskog dinara u optjecaj. Zamjena novčanica jugoslavenskog dinara i hrvatskog dinara bila je u omjeru 1:1.(www.kunalipa.com)

Add a comment        
 

 

Crnogorski guslarPrikazivanje dokumentarne nizanke Rat za Dubrovnik, potaklo me da podsjetim javnost na – danas zaboravljeno i prešućivano – prvo rusko-crnogorsko haraćenje Dubrovačkom Republikom koje se odvijalo 1806. Uostalom, neki od zlokobnih tragova tog prvog zločinačkog pohoda Svetog Pravoslavlja bili su uočljivi po dubrovačkoj okolici sve do jeseni 1991. Na žalost tada se na potomke starih Dubrovčana i Konavljanja okomilo novo, još okrutnije, potomstvo pravoslavnih hordi. Umjesto insignija carske Rusije, nosili su one JNA. U Gradu nije bilo Francuza, niti je bilo u pitanju zauzimanje Boke kotorske. Ubijali su, rušili, palili i haračili u ime srboslavlja.(F.Baras)

Add a comment        
 

 

DominisHrvatski isusovac Mark Antun de Dominis (rođen kao Marko Domnianić na otoku Rabu, 1560.-1624.) svrstava se među najznačajnije europske filozofe i znanstvenike svog doba. Njegova karijera sveučilišnog profesora započela je u Padovi. Bio je posebno cijenjen u Engleskoj, u koju ga je pozvao kralj James I. Tamo je živio na Dvoru nadbiskupa Canterburyja i bio je postavljen za dekana Windsora i kraljevog savjetnika.(croatianhistory.net)

Add a comment        
 

 

Antun VrančićAntun Vrančić (lat Antonius Verantius, mađarizirano Antal Verancsics, rođen u Šibeniku 1504.) studirao je u Padovi, Beču i Krakowu. Nakon što je proveo gotovo 20 godina kao tajnik i diplomat na dvoru Ivana Zapolje, Nastavio je svoju karijeru na dvoru Ferdinanda I. Habsburškog 1549. Kao kraljev izaslanik imao je delikatnu zadaću pregovaranja s Turcima (ukupno je proveo 6 godina kao diplomat u Turskoj). Zajedno s flamanskim diplomatom Busbeckom otkrio je Ankarsku ploču (Monumentum ancyranum, koja se čuva u Državnom muzeju u Beču), koja je vrlo važna za razumijevanje povijesti Rimskog carstva, posebno tijekom vladanja cara Augusta. Kao diplomat putovao je u Francusku, Italiju, Poljsku, Englesku (u sklopu diplomatskog poslanja na dvor kralja Henryja VIII.), Tursku itd., i dopisivao se s Erazmom Roterdamskim. U Krakowu u Poljskoj objavio je dvije zbirke poezije na latinskom jeziku ("Elagiae" i "Otia").(croatianhistory.net)

Add a comment        
Sri, 22-11-2017, 10:27:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0056_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).