Petnaestog travnja 2012. navršava se 100 godina od potonuća prekoocenaskog "nepotopivog" broda Titanika. Među 1316 putnika, od kojih je 818 izgubilo živote u ovoj užasnoj nesreći, koja je zapanjila tadašnji svijet, bilo je i nekoliko Hrvata i drugih koji su dolazili iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. (A.Čuvalo)

Vjekoslav Klaić bio je veliki hrvatski povjesničar i pisac, a bio je i rektor zagrebačkog Sveučilišta. Prije četiri godine obilježena je 80. obljetnica njegove smrti i tom prigodom je sveučilišna profesorica u mirovini Mira Kolar-Dimitrijević napisala rad pod naslovom „Hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić i njegov doprinos odgoju Hrvata“. U tom je radu objavljen, i popraćen fusnotama, i tekst Vjekoslava Klaića iz 1917., „Desest zapovijedi majke Hrvatske“ kojeg u nastavku prenosimo.(djl)

Nakon proglašenja samostalne i neovisne Republike Hrvatske 26. lipnja 1991. godine, Hrvatska je čim prije morala izraditi novi hrvatski novac, a kako bi pojednostavila i ubrzala postupak, donesena je odluka za izdavanje privremenog novca. Pola godine kasnije, 23. prosinca 1991. pustila je nove novčanice hrvatskog dinara u optjecaj. Zamjena novčanica jugoslavenskog dinara i hrvatskog dinara bila je u omjeru 1:1.(www.kunalipa.com)

Prikazivanje dokumentarne nizanke Rat za Dubrovnik, potaklo me da podsjetim javnost na – danas zaboravljeno i prešućivano – prvo rusko-crnogorsko haraćenje Dubrovačkom Republikom koje se odvijalo 1806. Uostalom, neki od zlokobnih tragova tog prvog zločinačkog pohoda Svetog Pravoslavlja bili su uočljivi po dubrovačkoj okolici sve do jeseni 1991. Na žalost tada se na potomke starih Dubrovčana i Konavljanja okomilo novo, još okrutnije, potomstvo pravoslavnih hordi. Umjesto insignija carske Rusije, nosili su one JNA. U Gradu nije bilo Francuza, niti je bilo u pitanju zauzimanje Boke kotorske. Ubijali su, rušili, palili i haračili u ime srboslavlja.(F.Baras)

Hrvatski isusovac Mark Antun de Dominis (rođen kao Marko Domnianić na otoku Rabu, 1560.-1624.) svrstava se među najznačajnije europske filozofe i znanstvenike svog doba. Njegova karijera sveučilišnog profesora započela je u Padovi. Bio je posebno cijenjen u Engleskoj, u koju ga je pozvao kralj James I. Tamo je živio na Dvoru nadbiskupa Canterburyja i bio je postavljen za dekana Windsora i kraljevog savjetnika.(croatianhistory.net)

Antun Vrančić (lat Antonius Verantius, mađarizirano Antal Verancsics, rođen u Šibeniku 1504.) studirao je u Padovi, Beču i Krakowu. Nakon što je proveo gotovo 20 godina kao tajnik i diplomat na dvoru Ivana Zapolje, Nastavio je svoju karijeru na dvoru Ferdinanda I. Habsburškog 1549. Kao kraljev izaslanik imao je delikatnu zadaću pregovaranja s Turcima (ukupno je proveo 6 godina kao diplomat u Turskoj). Zajedno s flamanskim diplomatom Busbeckom otkrio je Ankarsku ploču (Monumentum ancyranum, koja se čuva u Državnom muzeju u Beču), koja je vrlo važna za razumijevanje povijesti Rimskog carstva, posebno tijekom vladanja cara Augusta. Kao diplomat putovao je u Francusku, Italiju, Poljsku, Englesku (u sklopu diplomatskog poslanja na dvor kralja Henryja VIII.), Tursku itd., i dopisivao se s Erazmom Roterdamskim. U Krakowu u Poljskoj objavio je dvije zbirke poezije na latinskom jeziku ("Elagiae" i "Otia").(croatianhistory.net)

Prema katoličkom kalendaru svake godine se 30. srpnja obilježava hrvatski svetac, sv. Leopold Bogdan Mandić (1866.-1942.). Rođen je u Herceg Novom u Boki kotorskoj, a umro je u Padovi, u Italiji. Bio je fizički deformiran i nježan, visok tek 1m i 35 cm, nespretno je hodao i zamuckivao, ali je razvio zadivljujuću duhovnu snagu. Iako je želio biti misionar u Istočnoj Europi, proveo je gotovo cijeli život kao odrastao čovjek u Italiji, živeći u Padovi od 1906. do smrti. Tijekom Drugog svjetskog rata proveo je godinu dana u talijanskom zatvoru ne želeći poreći svoju hrvatsku nacionalnost.(www.croatianhistory.net)

Svi oni koji iz kontinentalne Hrvatske putuju starom cestom Zagreb-Split u Turnju prolaze pokraj jedinstvene atrakcije. Radi se o postavu vojne opreme i oružja što uključuje topove, haubice, tenkove, pa čak i jedan rashodovani Mig-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Jednom riječju, pravi doživljaj za djecu koja se do mile volje mogu penjati po desetcima tona teškim primjercima oružja s kojima je vođen Domovinski rat. Odraslima, pogotovo sudionicima Domovinskog rata, ovo će sigurno biti podsjetnik na dane kada se kovala hrvatska nezavisnost i suverenost i kada Hrvatska nikada nije bila jača. S druge strane ceste nalazi se spomenik poginulim hrvatskim braniteljima s ispisanim imenima uz koji svatko može zapaliti svijeću i pomoliti se.(mm)