S obzirom na to da će Hrvatska, kako stvari sada stoje, 1. srpnja sljedeće godine postati članicom EU, kreatori projekta Zapadni Balkan - kad već nisu uspjeli progurati regionalni pristup Uniji - prijeći će na plan B. Taj je plan u bitnome omanja modifikacija plana A koji previđa regionalni pristup. Od Hrvatske će bruxelleska administracija u narednim godinama, baš kao i do sada, zahtijevati što čvršću političku, diplomatsku, ekonomsku, kulturnu i športsku suradnju sa Srbijom.(D.Dijanović)

Iako je bez ikakve dvojbe bio jedan od najbriljantnijih hrvatskih političkih mislioca druge polovice 20 st., za prof. Korskog – kako to obično ide u našoj domaji - prosječan Hrvat nikada nije niti čuo, a kamoli da je upoznat s njegovim političkim idejama i pogledima. No, to je posve logična posljedica činjenice da najljepši zagrebački trg i dalje nosi ime notornoga zločinca J. B. Tita. (D.Dijanović)

Iako je uglavnom poznato da je Matoš bio izrazito domoljubnog, nacionalističkog usmjerenja – pa tako vjerojatno nema pismenije osobe koja nije pročitala njegove antologijske domoljubne pjesme kao što su „1909" ili „Pri svetom kralju" – njegove opservacije o društvenim, političkim i kulturnim pojavama u tadašnjoj Hrvatskoj i Europi nešto su slabije poznate širemu čitateljstvu.(D.Dijanović)

Kad je pred oko mjesec dana Zoran Šprajc smijenjen iz središnje informativne emisije javne televizije zbog zloporabe medijskog prostora, na glavnog urednika HTV-a Brunu Kovačevića i Upravu HRT-a digla se kuka i motika dostojna napada kojima su se novinari i „društveno-politički radnici" u bivšoj Jugoslaviji obračunavali s „moralno-politički nepodobnima". U obranu Šprajca odmah su ustali HND i čitava brigada političara i ljudskopravnih udruga, pridruga i nadruga.(D. Dijanović)

Prema pisanju medija Hrvatski Telekom donio je odluku o otpuštanju 450 radnika. Prema nekim špekulacijama još 2000 radnika na popisu je tehnološkiog viška. Među dijelom radnika vlada uvjerenje kako je odluka o vraćanju poreza mobilnim operaterima potekla od Josipovićeva gospodarskog savjetnika Ivice Mudrinića, čime se želi opravdati otpuštanja. Prema mišljenju sindikata ona nisu potrebna u tolikom razmjerima.(D.Dijanović).

Dok u unutarstranačkim kampanjama u razvijenim demokracijama na Zapadu dominiraju rasprave o razlikama oko ključnih problema na koje je javnost posebno senzibilizirana, kako to obično u Hrvatskoj biva toga i dalje jednostavno nema. Upravo obrnuto, izgleda kao da je HDZ ozbiljnoj reorganizaciji i modernizaciji, o čijoj se neophodnosti gotovo svi slažu, prišao s dosadašnjim navikama zanemarujući pogrješke i probleme, umjesto otvaranja rasprave za nova kvalitetna i kompetitivna rješenja čime bi se pobudio optimizam.(D.Dijanović, mm)

Od pojave apologetike kao književnog roda - još za vrijeme ranih stoljeća poslije Krista - do danas je napisan veliki broj djela apologetskog karaktera. Dio tih dijela preveden je i na hrvatski jezik, no tek smo pred koju godinu dobili prvo sustavno apologetsko djelo koje je napisao jedan Hrvat. Riječ je o djelu „Istina – Uvod u apologetiku", autora dr. Ivana Poljakovića (D. Dijanović).

Još u tijeku predizborne kampanje pojedini su politički marginalci i ekonomisti upozoravali na to da je tzv. Plan 21, kojeg je na sva usta propovijedala Kukuriku koalicija, obična demagoška opsjena, tj. jedan popis lijepih želja koji ne sadrži program kako te želje realizirati. No, već par dana nakon što je osvojila vlast, Kukuriku je koalicija počela kukurikati posve drukčiju priču. (D. Dijanović).