Gordan Maras, predsjednik zagrebačkoga SDP-a, gostujući u emisiji Direkt RTL-a (19. lipnja 2018.), u razgovoru od samo šest minuta izgovorio je toliko nepravilnosti, tuđica, srbizama, poštapalica i drugih netočnosti da je teško povjerovati u njegov pravilan i pozitivan odnos naspram hrvatskomu standardnom jeziku? (I. Protuđer)

Ustrajavanje ne neustavnosti referendumskih inicijativa kao isključivog polazišta, koje ustav kao društveni ugovor hrvatskoga naroda tumači kao njegove okove, a ne duh slobode, te pokušaji sotoniziranja same ideje referendumskoga odlučivanja u Hrvatskoj, temeljna je sastavnica Plenkovićevoga političkog profila tzv.mainstream politike, koja uz sve ostalo, državne politike vodi ispod kritične crte moralnoga minimuma,…

Često se to u Hrvatskoj pompozno objavljuje kao mišljenje Reutersa ili neke druge (po mogućnosti glasovite) svjetske institucije. Nedavno smo to imali s izjavom State Departmenta i izvorom iz Hrvatske koji se pohvalio kako će poslati negativno izvješće. U organiziranim državama to se zove klevetanje domovine i podliježe istrazi i propitivanju. (J. Novak)

U organizaciji Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika i suorganizaciji Udruge “Valigaštar” i Gradske knjižnice Poreč, održani su 27. svibnja 2018. Godine tradicionalni XXXIII književni susreti na lokalitetu Badavca, 30-tak km udaljenog od Poreča. Ove godine održani su pod prelijepim stihom „Srh lahora i vatra zapretana“. (Đ. Vidmarović)

Prvo zavjetno hodočašće hrvatskih branitelja i mladeži Gospi Bapskoj aktualizira dugu tradiciju toga svetišta unatoč njegovoj prometnoj izoliranosti i „dugoročnom prioritetu“. (J. Brkić)

U okviru desetog nastavka podlistka "Istinom protiv povijesnih neistina - sažeti pogled na Drugi svjetski rat" iz brošure „8. svibnja 1945., Zagreb: okupiran ili oslobođen?, Izvješća sudionika i svjedoka“ (Krug za trg, svibanj 2017.) donosimo tekst "Balada o trgu" iz pisane ostavštine hrvatskog književnika Nikole Pulića i izvadak iz knjige Ivana Šibla "Sjećanja III, Ratni dnevnik Ivan Šibl". (hkv)

Demografske mjere Predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, odnose na relaciji Pantovčaka i Banskih dvora i druga pitanja za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća komentiraju: Maja Runje, Miljenko Stojić, Stipe Kutleša, Mate Knezović, Ivan Poljaković, Anđelko Kaćunko, Kazimir Mikašek Kazo i Ivan Jaklin. (D. Dijanović)

Na veliku žalost mentalnih komunista, koji i dalje drmaju hrvatskim političkim, medijskim i društvenim establishmentom i koji bi istraživanjima i istini propisivali ograničenja i zabrane, istina je takva kakva jest i kad tad iziđe na svjetlo dana. A s njom i sav jad, bijeda i mizerija njezinih protivnika. (D. Dijanović)

Na Maclju je istraženo tek nekoliko od oko 130 jama s posmrtnim ostatcima „narodnih neprijatelja“. Istraživanja su prekinuta čim su počela, jer se u samo dva-tri mjeseca pronašlo preko 1.100 žrtava crvenoga fašizma. Čini se da aktualni režim nema hrabrosti kakvu je imao Fran Živičnjak kad je 1998. otkrio istinu o svibnju i lipnju 1945. zakopanu u jamama Maceljske gore, koja je poslije masovnih zločina proglašena…

Josip Sanko Rabar je istaknuti hrvatski pjesnik, esejist i filozof. Do sada je bio poznat po svojim književnim i filozofskim radovima „za odrasle“. Stoga nas je ugodno iznenadila knjiga Priče i bajke za djecu kojom se predstavio kao nadahnut pisac za najmlađe. Svoju bogatu imaginaciju, vjeru i svoj lijepi hrvatski jezik pretočio je u moderne, maštovite i ponekad nadrealne priče i bajke za djecu. (Đ. Vidmarović)

Autorova knjižica 'Tko ne čita umire glup!' primjer je njegove dosjetljivosti i poduzimljivosti, kojim pokazuje da Crkva i cijeli kršćanski narod u Hrvatskoj mora u svakodnevnom životu s puno više kreativnosti širiti Radosnu vijest. (J. Čelan, HT)

Nacija se malo konsolidirala, amalgamirala, a peta kolona ustuknula pred nabojem od kojega zazire. U poplavi državnih praznika čiji su nazivi i raspored narodu nerazumljivi, jedini pravi državni blagdan jest dan kada igra nogometna reprezentacija. Hrvatske se zastave opet viju, a ne povijaju kao što inače čine, čak se uz njih ne vide i barjaci EU koji su „zadani“ u drugim prilikama, kako Hrvatska ne bi ni na…

Inačice ne predstavljaju jezično bogatstvo književnoga ili standardnoga jezika, osim u iznimnim slučajevima kada su stilski raslojene. (A. Bagdasarov)

U nedjelju 17. lipnja u slavonskom selu Drenju, nedaleko Đakova, gdje do danas žive prognani Zrinjani, predstavljena je knjiga Zrin 1943. - svjedoci komunističkog zločina, autora Damira Borovčaka. Na predstavljanju su sudjelovali Matija Petanjak, predsjednik Zaklade za izgradnju crkve u Zrinu, mons. Marko Cvitkušić, generalni vikar Sisačke biskupije, mons. Ivica Petanjak, krčki biskup i autor knjige Damir Borovčak.…

Plenković je jednom rekao 'mogu što hoću', što nije ništa drugo nego slobodnije tumačenje izreke francuskog kralja Louisa XIV 'l'etat c'est moi', država sam ja, što bi se u hadezovskome slučaju moglo preinačiti u 'stranka sam ja'. (G Borić, HT)

I - što je bilo dalje? Naime, dalje vremenski, nakon svršetka skupljanja potpisa o otkazivanju Istanbulske konvencije? – pitaju neinformirani I neformirani. Ništa, nastavilo se sve po starom. Opet, dakle, prešućivanje. Do posvemašnje medijske blokade. (S. Šunde)

Manje više je jasno što nosi inicijativa protiv Istanbulske konvencije, jer tu nije moglo biti dvojbenih interpretacija nakon polugodišnje javne polemike i rasprava, dok je sadržaj inicijative za promjenu izbornoga sustava prilično sigurno miljama daleko od proklamiranih teza i ciljeva. (M. Ljubić)

Slavonski zemljoposjednici odlaze konobariti u Irsku, a posljedica je potpuna propast poljoprivredne proizvodnje, kralježnice svake države. Samo je u prva četiri mjeseca ove godine izvoz poljoprivrednih proizvoda pao 30 posto. (M. Jović, HT)

Iz gotovo nemoguće pozicije, prijeteći ne tako davno Americi svojim raketama, Kim je odlučio ipak povesti Sjevernu Koreju u zapadni zagrljaj. Iz izazovne, ali i povlaštene pozicije, pjevajući bruxelleske pjesmice, Andrej vraća Hrvatsku u istočni zagrljaj. To je danas ključna razlika između Hrvatske i Sjeverne Koreje. (V. Starešina, SD)

Stanko Krnjić pokazuje kako se postiže uspjeh marljivim i studioznim književnim radom. Ovo govorim kao posebno značajnu činjenicu budući je riječ o pjesniku koji nije po struci iz područja „književničkih“ znanosti, već je zubar. Knjige koje je objavio u posljednje vrijeme potvrđuju ga kao samosvojnog i respektabilnog umjetnika. (Đ. Vidmarović)

I eto vas, dragi naši slikovničari, koji čak ni časti i znanja nemate da biste znali kako je duga simbol pomirenja Čovjeka i Boga, a grb je nepovrjedivi i zaštićeni simbol državnosti. Vi mislite da možete ubiti, kao u Matoševoj pjesmi taj korijen našega hrvatskoga bitka, i time ozakoniti kako Matoš kaže „blud“. (N. Nekić)

Velebna i svemoćna uređivačka politika bila je obična krinka jednoumlja. I danas je odlična. Prvo pometeš sve politički, a onda nastaviš skretati tokove u vlastiti džep. Kad se digne hajka znatno potrošiš, rekuperaš se, ali ako preživiš: gdje smo ono stali? Hoćemo li se dakle vratiti u vremenu, tom nevremenu? U vrijeme kada nije mogao biti pozvan itko tko je na crnoj listi, nije tu bilo ni argumenta ni teza. Baš kao…

U vremenima kad je knjiga vjerskoga ili teološkoga sadržaja bila željno očekivana i nasušno potrebna KS je, osobito tekstovima svojih osnivača Tomislava Janka Šagi-Bunića, Vjekoslava Bajsića i Josipa Turčinovića, unosio u hrvatsku crkvenu i vjerničku javnost posve nove ideje i naglaske, usklađene sa zahtjevima novoga vremena, a vjerne i evanđelju i crkvenoj tradiciji, koje su danas u Crkvi u Hrvata, može se reći,…

Kao i u brojnim slučajevima ideoloških čistki i smjena tako i poslije Radmana – Radman, tako i u najnovijoj hajci na urednicu Karolinu Vidović Krišto. Na HRT-u, jednom dosegnutih komesarskih kriterija, nikad se više ne odriču. Utjelovljenja su sporedna. (J. Novak)