Zreo i baš vjernik kritičkog duha će iskreno i radosno priznati: imam poteškoća sa svojom Crkvom, ali drugu duhovnu Majku te veličine, te sigurnosti u spoznajama bitnih pitanja života i smrti, takvog povijesnog nasljeđa bogatstva duha i kulture ne mogunaći nigdje na svijetu niti u nijednoj zajednici, niti u nijednoj instituciji sekularnog društva. Toliko slobode, koju mi osigurava Crkva, neću nigdje drugdje naći.…

„Kritika“ je, rekosmo, po svojoj naravi pravi dar ljudskog duha. Ona je potrebna svakoj zajednici na njezino dobro, ona je legitimna i poželjna jer služi idejno-moralnoj orijentaciji i obnovi društva i svake zajednice. Crkva je po svojoj naravi podvrgnuta „kritici“. To je izraženo načelom - zapravo se radi o božanskom zakonu - koje glasi: Crkva se mora neprestano obnavljati. (J. Sabol)

Kineski gospodarski rast se naglo usporava. Razlog su rigorozne mjere izolacije koje paraliziraju gradove s više od milijun stanovnika. No posljedice će se uskoro osjetiti u cijelom svijetu, pa i u Njemačkoj. (M. Ehrhardt, DW)

Iz portala Vokativ.hr prenosimo razgovor s Ferencom Almassyem, glavnim urednikom portala Visegrad Post. (hkv)

Povijest je učiteljica života, ali ako iz nje izvlačimo segmente i lažiramo, ona je ubojica. Upravo nam takvu povijest serviraju udbaške strukture koje se danas prikazuju baba rogama kojima se plaše mala djeca. A tko onda uporno radi na jugoslavenizaciji i srbizaciji hrvatske kulture? (N. Božinović, HT)

Da bi se hrvatska federalna jedinica stvorila najprije mora postoji konsenzus hrvatske politike kako je riječ o ključnom strateškom cilju. Nakon toga će, uz dobro lobiranje, i dobivanje vanjskih saveznika postati manje nerealno. (D. Dijanović)

Njemačka je desetljećima bila predvodnik u izgradnji zapadnoga svijeta, vjerni suradnik Amerike u arhitekturi društvenih i međunarodnih odnosa, ali je i ona, poput svojih zapadnih partnera, zanemarila činjenicu da njihova pravila ne vrijede svagdje. (I. Lovrić, GK)

Ovaj 62. FHKA trebalo bi doslovno smatrati obnoviteljskim s obzirom na dvije prethodne godine kada se Festival održavao pod zaista neobičnim i sumornim okolnostima. (S. Posarić)

Obilježena je 100. obljetnica rođenja dr. Franje Tuđmana, utemeljitelja suvremene hrvatske države. Smatram kako se značenje ove obljetnice, a time i cjelokupnog života i djela pokojnog predsjednika ne ističe dovoljno, a proslavi se ne daje najviša državna razina. (Đ. Vidmarović).

Iako se o Nikoli ponekad pisalo, ipak njegovo ime nije prepoznatljivo među Hrvatima koliko bi trebalo biti. Čak ga ni enciklopedije ni leksikoni ne spominju. Zato, ne će biti na odmet prisjetiti se Primorčeve uspješne avanture koja je prije 150 godina zadivila svijet.(A. Čuvalo)

Orban i Vučić nisu Putin. No države se ne pokoravaju samo oružjem. To se jednako efikasno radi infiltracijom svojih ljudi, tvrtki, institucija i korupcijom kao u Hrvatskoj. Pogotovo ako su, k tome, dio Plenkovićeve vlasti. (I. Šola, SD)

Samovoljni odnos prema vlastitoj nacionalnoj povijesti služi Xi Jinpingu i Vladimiru Putinu za osiguravanje vlasti i opravdanje njihove politike. To je ključno sredstvo za dobivanje podrške naroda. (R. Ebbighausen, DW)

Dosta nepriličnoga humora, idemo na Bleiburg, odnosno nismo išli na Bleiburg nego u Udbinu, pričuvni Bleiburg. Ondje se okupilo prilično malo ljudi, kao što se i očekivalo, jer je Bleiburg ipak Bleiburg, a Udbina još nije zaživjela u tom smislu i ne će ako ne bude autobusa organiziranih u svim hrvatskim župama, odnosno ako tek začeti nevoljni pohod postane tradicijom. U svemu tomu manje se govorilo o žrtvama, o…

Kad po medijima pišu o "desničarskoj antiudbaškoj histeriji" trebalo bi zaključiti da su za se rezervirali 'ljevičarski, udbaški mir i radost'. Zanimljivo je i to što su najedanput ljude počeli proglašavati udbašima baš oni koji su pokrenuli Lex Perković. Logika je dosta banalna: ako su svi - nije nitko. A poneki, valjda jest, naročito onaj koji sigurno nije. Počele su se na sve strane lijepiti etikete 'udbašenko' i…

Pohod državnoga tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina Hrvatskoj u povodu dviju važnih obljetnica – 30 godina otkako je Sveta Stolica priznala Hrvatsku i 25 godina od ratificiranja triju ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske – baš u sadašnje izazovno doba za Hrvatsku i svijet umnogome nadilazi puki obljetničarski i slavljenički karakter. (B. Stanić, GK)

S vojne parade na Crvenom trgu Putin je poručio da nastavlja svojim putom – koji izgledno vodi prema porazu i njegovu političkom kraju, ali i dugotrajnom sukobu u Ukrajini. Zbog pragmatičnih razloga Europa mora brzo naći odgovore kako bismo imali kruh i grijanje sljedeće zime. (V. Starešina, Lider)

Kristov Križ je temelj vrijednosti svakog ljudskog bića: zdravog i bolesnog, mladog i starog, bogatog i siromašnog, obrazovanog i nepismenog. Nitko na svijetu: niti pojedini čovjek, niti partija, niti država, niti ekonomija ne smije dirnuti u dostojanstvo čovjeka sprečavanjem njegovog prava na život. (J. Sabol)

Hrvatska doista nema novaca ni materijalnih sredstava kojima bi mogla zadovoljiti ukrajinske potrebe, međutim, postoje i druge vrste pomoći koje se moglo ponuditi, osim jalovog politiziranja i hvatanja bodova po Bruxellesu. Zašto se nismo više potrudili oko zbrinjavanja izbjeglica, što bi bilo u obostranom interesu? Podaci sve govore, ali, uzalud je govoriti gluhima! (D. Pejčinović)

Orbanovo prizivanje “oduzetog” mora ima druge primarne ciljeve: izvući što je moguće veće financijsko obeštećenje od Bruxellesa u zamjenu za pristanak ili neki polovični pristanak na zajednički europski embargo na uvoz ruske nafte i ishoditi za Mađarsku što povoljnije uvjete za transport nafte JANAF-om. (V. Starešina, SD)

Finska je objavila svoju odluku da želi ući u NATO što je prije moguće, a očekuje se da će i Švedska uskoro slijediti taj primjer. Što bi to značilo za zapadni vojni savez? (P. Shankar, DW)

(U SJENI TRANSCENDENCIJE, Antologija hrvatskoga duhovnoga pjesništva od Matoša do danas, II., izmijenjeno i dopunjeno izdanje; Neven Jurica, Božidar Petrač, Školska knjiga d.d., Zagreb, 1999.)

Uz stotu obljetnicu rođenja prvoga hrvatskoga predsjednika, dr. Franje Tuđmana, svoja sjećanja na njega s nama su podijelili njegovi bliski suradnici – članovi HKV-a Hrvoje Hitrec, Drago Krpina i dr. sc. Miroslav Međimorec. U nastavku donosimo što su nam napisali. (hkv)