ZastavaMato Marčinko (Hrastovica kraj Petrinje, 13. veljače 1925. - Zagreb, 31. siječnja 2010.) hrvatski je književnik, pjesnik, povjesničar, publicist i sudionik Križnoga puta. U prilogu donosimo njegovu domoljubnu pjesmu "Pjesma naših dana", koja izaziva snažne dojmove i osjećaje.(dd)

Add a comment Add a comment        
 

 
Ilma de MurskaIllma de Murska (rođena kao Ema Pukšec u gradu Ogulinu, 1834. – 1889.) bila je operna diva međunarodne slave, nadimaka Hrvatski kanarinac i Hrvatski slavuj. Pjevala je u Italiji, Španjolskoj, Mađarskoj, a najplodnije razdoblje imala je u Austriji, u Beču. Pjevala je i u Berlinu, Hamburgu, Parizu i Londonu, a nastupala je i na turnejama u Australiji, Rusiji, Sjedinjenim Državama i Novom Zelandu. U St. Petersburgu je pjevala na dvoru, i ruska joj je carica darovala briljantnu ogrlicu. (ovdje vidjeti detalje). U Melbourneu u Australiji postoji ulica nazvana u njenu čast, De Murska Street.
Add a comment Add a comment        
 

 
Ivan LukačićHrvati se mogu ponositi i dvojicom izvrsnih renesansnih skladatelja. Jedan od njih je Julije Skjavetić (Schiavetti), koji je djelovao u 16. stoljeću. Između 1557. i 1573. živio je Šibeniku, gdje je vodio zbor u čuvenoj šibenskoj Katedrali sv. Jakova. Skladao je zbirku madrigala za 4-5 glasova i zbirku moteta za 5-6 glasova (obje izdane u Veneciji, 1563. odnosno 1564. godine). Značajna zbirka njegovih moteta čuvala se u Dresdenu, ali je nestala po uništenju grada 1945. Na sreću, pronađena je 1993. u Krakowu.
Add a comment Add a comment        
 

 
DubrovnikIvan Mane Jarnović (1740.-1804.) bio je izuzetni hrvatski violinist i skladatelj 18. stoljeća. Vjerojatno je potjecao iz Dubrovnika. Imao je istinsku europsku karijeru – svirao je, skladao i ravnao u Francuskoj (Pariz), Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, skandinavskim državama, Engleskoj. Svirao je prvu violinu u orkestru ruske Katarina II. Jarnović je skladao oko 50 komornih instrumentalnih djela, 22 violinska koncerta (17 ih je sačuvano), a poznat je i po tome što je uveo romance kao spori stavak u strukturu violinskog koncerta. Njegov je život opisan u romanu Jarnowick G. Desnoisterresa (Le Brisoys, Pariz 1844.), te u zbirci n Scènes de la vie d'artiste (Scene iz života umjetnika) P. Smitha (Une leçon de Jarnovic (Jedna lekcija Jarnovića), Paris, 1844.).

Add a comment Add a comment        

 

 
Cithara OctochordaCithara Octochorda najznačajnija je stara zbirka latinsko-hrvatskih crkvenih pjesama. Objavljena je 1701. u Beču, pretisak je objavljen 1723. ponovno u Beču, a 1757. je tiskana i u Zagrebu. Ova impresivna, monumentalna knjiga sadrži 235 hrvatskih pjesama na kajkavskom dijalektu. Pjesme su predstavljale dio takozvane Zagrebačke crkvene službe, koja je ukinuta 1878. godine. Vrlo lijepa internetska stranica posvećena ovom biseru hrvatske kulture može se naći na adresi Nacionalne i sveučilišne knjižnice [Cithara Octochorda].
Add a comment Add a comment        
 

 
BajamontiNe možemo poreći činjenicu da neki poznati povjesničari hrvatske glazbe (primjerice Lovro Županović, Ennio Stipčević) dokazuju da je prva hrvatska opera 80 godina prije opere "Ljubav i zloba" Vatroslava Lisinskog. Ime skladatelja je Julije Bajamonti (1744.-1800.). 1796. je Bajamonti napisao članak "Il medico e la musica" ("Liječnik i glazba"), esej o terapiji glazbom, jedan od prvih u povijesti, u kojem je pokazao da glazba ima terapeutsku snagu. Bio je najplodniji i najraznolikiji hrvatski skladatelj svog vremena (230 djela, neka su nedovršena).
Add a comment Add a comment        
 

 
orguljePetar Nakić (1694.-~1769.), rođen u okolici grada Šibenika, bolje poznat po svom talijaniziranom imenu Pietro Nacchini, jedan je od najvažnijih predstavnika hrvatskog kasnog baroka i ranog klasicizma. U mnogim gradovima Sjeverne Italije, te u manjem broju mjesta u dalmatinskom dijelu Hrvatske (Nerežišće i Supetar na otoku Braču, katedrala u Rabu na otoku Rabu, crkva Sv. Frane u Šibenik, samostan Visovac na rijeci Krki) njegova je radionica izgradila više od 300 orgulja vrhunske kvalitete (prema nekim podatcima više od 500!). Gradio je sofisticirane orgulje za veliku crkvu u Padovi (sustav 20 registara i dva manuala), ali su one nestale u požaru 1926.
Add a comment Add a comment        
 

 
Osorski evanđelistarPrvi hrvatski rukopis s neumama crkvene glazbe potječe iz 11. stoljeća. Osorski evanđelistar (1080.-1082.) iz samostana sv. Nikole u Osoru (otok Cres) napisan je na beneventani, ukrašen inicijalima vrste Monte Cassino, i popraćen je starim neumama. Taj evanđelistar sadrži među ostalim molitvu za Papu, za bizantskog cara i za kralja koji je u to doba bio stvarni vladar (regis nostri) – hrvatskog kralja Zvonimira. Evanđelistar se čuva u Vatikanskim arhivama. Neke od božićnih narodnih pjesama iz 12. stoljeća još su popularne. Zanimljivo je da Hrvati imaju više od 500 (pet stotina) božićnih pjesama. Postoje božićni stihovi koji imaju dedetak različitih melodija, koje se znatno razlikuju od područja do područja. Broj hrvatskih božićnih pjesama zapanjujuće je velik čak i u svjetskim razmjerima.
Add a comment Add a comment        
Pon, 11-11-2024, 12:19:27

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.