Prešućeni zapisi: Hrvatska i pitanje legitimiteta jugoslavenske države
- Detalji
- Objavljeno Nedjelja, 06 siječnja 2013 14:00
Iz spisa se može zaključiti kako su i jugoslavensko državno vodstvo s Titom na čelu i predstavnici utjecajnih stranih država, poput Velike Britanije, Francuske i Sovjetskog Saveza, bili uvjereni kako je hrvatsko stanovništvo na području jugoslavenske države u velikoj mjeri protiv njezinog obnavljanja. Usprkos tome, jugoslavenska država je obnovljena, a spomenuti zapisi navođeni su kao izvori za povijesno istraživanje poslijeratnog razdoblja. Jedina tema u kojoj ovi zapisi nisu spominjani bilo je pitanje legitimiteta jugoslavenske države među hrvatskim stanovništvom. (V. Šumanović, HL)
Tretman NDH u partizanskim izvorima
- Detalji
- Objavljeno Petak, 02 ožujka 2012 18:00
Suprotno uobičajenom poslijeratnom etiketiranju NDH kao »marionetske tvorevine« čiji je jedini politički nositelj vlasti sustav koji se tada pejorativno nazivao »ustaški režim«, ratni dokumenti Titovog (partizanskog) pokreta svjedoče kakav je bio stvarni karakter NDH iz partizanskog kuta gledanja. Za spomenutu temu nije nevažno spomenuti da su ti dokumenti objavljivani u mnogobrojnim jugoslavenskim publikacijama za vrijeme socijalističke Jugoslavije.(V.Šumanović, HL)
Vladimir Šumanović: Stotinu i jedan »Španac«
- Detalji
- Objavljeno Petak, 04 studenoga 2011 18:00
Djelovanje Floresa, koji je (pod nedovoljno razjašnjenim okolnostima) poginuo tijekom jeseni 1941. godine, ostalo je uglavnom neistraženo i, susljedno tome, nepoznato. Usprkos tome, u jugoslavenskoj historiografiji se upravo uz njega vezao pothvat koji je – kako se tvrdilo – omogućio pokretanje ustanka. Floresova važnost bila je u tome što je, kako se tvrdilo, omogućio povratak vojnih stručnjaka iz redova KPJ.(V.Šumanović)
Vladimir Šumanović: Kako su "Španci" napuštali Njemačku
- Detalji
- Objavljeno Petak, 14 listopada 2011 18:00
Boravak pripadnika Komunističke partije Jugoslavije u Španjolskom građanskom ratu u jugoslavenskoj je historiografiji i publicistici bio uglavnom prešućen. Premda se važnost »Španaca«, odnosno pripadnika KPJ koji su se tijekom trogodišnjeg rata u Španjolskoj borili na strani Republikanske vojske neprestano naglašavala, njihovo period boravka u Španjolskoj spominjan je vrlo malo i to tek usputno. (V. Šumanović)
Što (ne) znamo o jugoslavenskoj historiografiji
- Detalji
- Objavljeno Četvrtak, 29 rujna 2011 18:00
Neovisno o tome što se iz današnje perspektive, na temelju dostupne arhivske građe i objavljenih publikacija, dugogodišnja teza jugoslavenskih vlasti o Hebrangu kao (ustaško-)njemačkom čovjeku čini netočnom, činjenica jest da je jugoslavenska historiografija tvrdila upravo to, potvrđujući na taj način – premda, doduše, tek neizravno – Kopiničevu tezu.(V.Šumanović,HL)
Kopiničeva optužba KPH da radi za Gestapo
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 30 kolovoza 2011 18:00
Sukob vodstva partijske organizacije u Zagrebu – točnije, Centralnog Komiteta Komunističke partije Hrvatske – i Kopiniča izbio je iz razloga što je Kopinič optužio CK KPH da služi interesima njemačke tajne službe, poznate pod nazivom »Gestapo«. Naime, Kopinič je, kako je naveo jedan od vodećih pripadnika KPH, Vladimir Bakarić, optužio CK KPH da ne provodi Kominternine direktive od 1. srpnja te ih – iz tog razloga – okvalificirao kao »agente Gestapoa«.(V. Šumanović, HL).
O načinu i okolnostima povratka "Španskih dobrovoljaca"
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 16 kolovoza 2011 18:00
Kompariranje i na logičkim osnovama analiziranje zapisa Popovića, Nađa i Kreačića ukazuje da je Gestapo ne samo pustio zarobljene »Špance« iz svog logora, već i da im je omogućio komuniciranje, sastajanje, organiziranje i, u konačnici, napuštanje Njemačke. Štoviše, navedeni zapisi još su značajniji ako se uzme u obzir da su oni objavljeni od učesnika spomenutih događaja u službenim glasilima.(V. Šumanović, HL).
Značaj 22. lipnja ili o Kominterninim direktivama i partijskoj disciplini
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 12 srpnja 2011 18:00
22. lipanj kao simbol njemačkog napada na Sovjetski Savez unutar organizacija stvorenih i organiziranih na inicijativu Komunističke internacionale (Kominterne) imao je sasvim jasno značenje. Taj je datum, kako se tvrdilo, s jedne strane, označavao “vjerolomnost” njemačkog vodstva koje je iznenada i bez objave rata napalo sovjetski teritorij, dok je istovremeno, s druge strane, ukazao na “discipliniranost” Kominterninih organizacija.(V.Šumanović,HL)
Vladimir Šumanović: Bi li bilo «detuđmanizacije» bez Haaga?
- Detalji
- Objavljeno Ponedjeljak, 27 lipnja 2011 18:00
Bi li bilo kriminalizacije Domovinskog rata – popularno nazvane «detuđmanizacijom» – da nije bilo Haaga? Odnosno, drugim riječima, je li iz hrvatske nacionalne perspektive, Haaško tužiteljstvo krivo za «detuđmanizaciju»? Može se reći kako Haaško tužiteljstvo jest krivo, odnosno odgovorno, ali pitanje je kako, zašto i u kojoj mjeri. Najtočnije bi bilo reći da je tek suodgovorno baš zato što nije – kako proizlazi iz Brammertzovih riječi – svemoćno. Uostalom, i sam Brammertz je jasno naglasio kako je i utjecaj samog Haaškog suda ograničen.(V. Šumanović).
Komentirajte
Radio i TV
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Posjetitelji
Imamo 194 gostiju i jedan član online
Prijava
Preporučite članak
'+1' na Googleu
Kolumne
Lijepa Naša
