Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 
 

 

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije RadovićStepinac je političko pitanje Srbije, Srpske pravoslavne crkve i njihovih trabanata. Za katolike, Zapad i Vatikan Stepinac nije političko pitanje. On je za zapadnu uljudbu prije svega svjetionik i putokaz ispravnoga odnosa prema totalitarizmima. Bilo da je riječ o velikosrpskom, ustaškom ili jugokomunističkom. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

KapovicKapović je u svom govoru izvršio propagandu titoizma, jednoga od oblika totalitarnoga komunističkoga režima, tvrdnjom da su „ljudi bolje živjeli 1978. za vrijeme Tita“. Bolje od većine u to doba živjeli su jugoslaveni i komunisti. I oni su, istina, „ljudi“, ali nisu samo oni. Većina nejugoslavena i nekomunista živjela je izrazito loše. Kapovićeva propaganda podsjetila je na njezine jednoumne korijene suprotive pluralnome društvu. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskaćNe mogu hrvatski „strateški ciljevi“ biti arbitraže na vlastitu štetu i brzi ulazak Srbije u EU. A upravo se na to svela hrvatska vanjska politika u posttuđmanovskom razdoblju. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačPuno toga pokorni Hrvateki „slave“ onako kako su im komunisteki nametnuli, a pritom (krivo) misle da slave neke uzvišene događaje ili uopće ne znaju što slave. Recimo, Dan antifašističke borbe. Njime se slavi dan razvrgnuća koalicije Hitler - Staljin. Kalendar „neradnih dana“ ne poznaje Dan antikomunističke borbe. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Pljuskanje Plenkovića i njegove inkluzivističke svite nastavljeno je i protekli tjedan. Tjedan ranije trisku mu je zalipija Stier. To je bio mali korak za Hrvatsku, ali veliki za izvorni a zatrti HDZ. Košić je Otvorenim pismom pogodio u sridu. Aperkat u bradu „transformativnoga procesa“. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačPolitička korektnost suvremena je podobnost iz starih totalitarnih režima. Politički korektan nije kreten, već podobnik režima, režimlija. Pegla političke korektnosti zamijenila je u nas „vaspitnu palicu“. Riječ je o novogovoru, koji relativizira istinu i promovira upakiranu laž. (N. Piskač, MGS)

Add a comment        
 

 

PiskačNad Hrvatskom, dakle, snažnije lebdi lex Tito, nepisani zakon CK SKJ o zaštiti lika i djela Maršala Jugoslavije, negoli europske rezolucije o potrebi osude svih totalitarizama. U nas je fašizam osuđen, ali velikosrpstvo i komunizam nisu. Štoviše, obnavljaju im se spomenici, poput onoga u Srbu. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiksačPoslije obračuna sa Stepincem Tito se povukao na Brijune. Tamo je pionirima dijelio mandarine, uživao u ljepotama prirode, organizirao putovanja po svijetu i smišljao nove neprijatelje njegove „tvrđave samoupravnoga socijalizma“. Imao je i dvorsku ludu, nepoznatoga pjesnika. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Nenad PiskačJedan od ciljeva procesa kružnoga tijeka permanentnoga preslagivanja radi preslagivanja jest osigurati stabilnost ideji obnove bilo kakve Jugoslavije, te, kad se počne raspadati EU, pripremiti teren za njezinu brzu i efikasnu operacionalizaciju. I po cijenu ustavne krize! (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačTito je, dakle, priznao da je mjerilo politike njegova režima prema nadbiskupu Stepincu, a time i prema Katoličkoj crkvi i Vatikanu, bila svetosavska politika Srpske pravoslavne crkve i srbijanskih zadrtih nacionalista, ali i to da je svjesno, znajući da je Stepinac nevin, montirao proces i osudio Nadbiskupa na 16 godina zatvora. Je li to karakteristika zločina ili antifašizma? (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Piskač„Kao što se ne može urediti kuća ako se prije ne urede njezini temelji, tako se ne može urediti ni ljudsko društvo ako se ne urede temelji na kojima ono počiva!“. Ova misao Sveca upućena je i suvremenim političkim i pravosudnim strukturama, koje se još drže parole „I poslije Tita – Tito“ i rade kao produžena ruka Komisije CK SKJ zadužene za očuvanje Titova lika i djela. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačTitoizacija i jednopartijska politizacija hrvatskoga društva nastavljena je sve do Diktatorove smrti 1980., pa i kasnije jer je CK SKJ ustanovio Komisiju za očuvanje lika i djela druga Tita. Njoj je na čelu bio hrvatski komunist jugoslavenskoga opredjeljenja drug Ivica Račan.(N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačKako se Tito zahvaljivao podanicima? Ovako: Od 1945. do 1975. odlikovano je milijun i šest stotina trideset i jedna tisuća zaslužnih državljana Jugoslavije. K tomu svaki operativac, uključujući i rodbinu, u tajnim milicijama imao je pravo na materijalno zbrinjavanje. Time je napravljena mreža koja doseže do 40 posto ukupnoga stanovništva, koja je radila za ciljeve Titova režima i iz koje je crpila nove kadrove. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačNajstrašnije razdoblje u kojemu je na vidjelo izišla zločinačka narav lika i djela Maršala Jugoslavije razdoblje je svibanj – lipanj 1945. u kojemu su počinjene masovne egzekucije najvećim dijelom nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima bez suda i evidencije o ubijenima. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačMaršal Jugoslavije u svemu je slijedio Staljina i učio od njega teoriju, a osobito revolucionarnu praksu. Tako i u pogledu planiranja, organiziranja, izvršenja, nadziranja i prikrivanja masovnih likvidacija. Sve dok u svojoj bolesnoj ambiciji i neutaživoj volji za moć nije poželio postati većim Staljinom od Staljina, a prije toga i vjerskim vladarom većim od nadbiskupa Stepinca, pa i samoga Pape. Obje ove Titove ambicije uzrokovale su velike žrtve, ubojstva, logore i kršenja ljudskih prava. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačNi po čemu se ne može znati da je u Zagrebu na križanju današnje Klaićeve ulice s Ulicom Andrije Kačića Miošića odigran ključan sudar komunističke ideologije i prakse s hrvatskom rimokatoličkom većinom. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačPrvi dio 20. stoljeća Hrvatska je stenjala pod srpskom čizmom monarhističke Jugoslavije. Nadbiskup Alojzije Stepinac o tom je razdoblju kazao: „Manje je krvi bilo proliveno za stotinu godina austrougarske vladavine, nego za pet godina jugoslavenstva od srpskih žandara“. (N. Piskač)

Add a comment        
Ned, 23-07-2017, 00:37:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0070_Desnic.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).