U ponedjeljak 7. veljače 2011. Hrvatsko kulturno vijeće priredilo je jednu od svojih najznačajnijih tribina do sada, pod nazivom "Hrvatsko sudstvo i Europska unija". Na tribini su izlagali: Milan Vuković, dr. iur., Vladimir Gredelj - odvjetnik, novinar i publicist Mate Kovačević i mr. sc. Lujo Medvidović - odvjetnik čije izlaganje donosimo u nastavku. Izdvajamo:"Slučaj Tihomira Purde je snažan poticaj za istinoljubivu raspravu. Njemu žele suditi zato što je kao hrvatski branitelj u Hrvatskoj branio Hrvatsku. Žele mu suditi pred kaznenim sudom iako je kaznena vlast RH provela dokazni postupak i ustanovila da on nije počinitelj kaznenog djela, a po općim načelima međunarodnog kaznenog prava nema kaznenog djela kad počinitelj postupa u nužnoj obrani i krajnjoj nuždi. Žele mu suditi iako pred sudom u Nürnbergu nije bio optužen nijedan engleski, francuski, američki ili sovjetski vojnik."

U ponedjeljak 7. veljače 2011. Hrvatsko kulturno vijeće priredilo je jednu od svojih najznačajnijih tribina do sada, pod nazivom "Hrvatsko sudstvo i Europska unija". Na tribini su izlagali: Milan Vuković, dr. iur., Vladimir Gredelj - odvjetnik, mr. sc. Lujo Medvidović - odvjetnik, i novinar i publicist Mate Kovačević, čije izlaganje donosimo u nastavku popraćeno fotografijama Oskara Šarunića. Izdvajamo: "Evo je prošlo skoro dvadesetak godina od obnove hrvatske državne neovisnosti, a hrvatski narod ponovno stoji pred sudbonosnom odlukom o svojoj budućnosti. Naime, ubrzo će na referendumu sam morati odlučiti hoće li pristati na uvjete što mu ih nudi takozvana Europska unija i na temelju te odluke postati sastavnim dijelom jedne zajednice država koja, unatoč desetljetnom postojanju, još uvijek nije precizno definirala značaj svoga zajedništva. Nažalost u našoj javnosti još nije provedena ozbiljna raspra o prednostima i nedostatcima članstva u toj Uniji."

S tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća "Dokle je stigao projekt Zapadnog Balkana" održane 10. studenoga 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje Zdravke Bušić."Je li se Hrvatska doista uspjela izdvojiti i osigurati individualni pristup, kako nas uvjerava hrvatska službena politika - i kako mi sami želimo vjerovati - ili Europska unija pod sintagmom Zapadni Balkan i dalje zagovara kolektivni pristup?"

S tribinie Hrvatskog kulturnog vijeća «Dokle je stigao projekt zapadnog Balkana», održane 10. studenog 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje akademika Davorina Rudolfa. "Kada sve to imam na umu dopustite mi da ustvrdim: energiju naše društvene, posebice političke i gospodarske intelektualne elite, valja nam koncentrirati i usmjeriti spram ulasku Republike Hrvatske u EU. Mi ćemo ući u EU prije negoli se ostvari bilo kakva šira balkanska, ili jugo, ili podunavska unija, ponovit ću: za nas apsolutno neprihvatljiva. I za vodeće svjetske sile balkanske su državne i političke asocijacije rizične, pa i opasne. Naposljetku, one su neostvarive zbog povijesnog sjećanja naroda koji žive u ovome dijelu Europe, posebice građana Hrvatske i Bošnjaka."

S tribinie Hrvatskog kulturnog vijeća «Dokle je stigao projekt zapadnog Balkana», održane 10. studenog 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje novinara i publicista Josipa Jovića. "Počelo je to tamo negdje pod kraj života predsjednika Franje Tuđmana koji se žestoko opirao balkanskim asocijacijama i najviše zbog toga bio omražen u tzv. međunarodnoj zajednici. Još 1999. američki je diplomat Warren Zimmerman izjavio kako će na Balkanu biti stvoren novi politički okvir koji se neće više zvati Jugoslavijom ali će se bazirati na tom divnom iskustvu. Od tada su gotovo u službenu uporabu ušli pojmovi zapadni Balkan, jugoistočna Europa i najnoviji jugosfera, stvoren je niz gospodarsko-političkih institucija poput Pakta o stabilnosti, Procesa približavanja, Igmanske inicijative. Zone slobodne trgovine, Cefte i Vijeća regije. Takozvane nevladine udruga (Centar za regionalizam, Građanska inicijativa, Centar za mir...) pod pokroviteljstvom raznih europskih i američkih zaklada i naklada neumorno organiziraju okrugle stolove na regionalne teme."

S tribinie Hrvatskoga kulturnog vijeća «Dokle je stigao projekt zapadnog Balkana», održane 10. studenoga 2009. u Zagrebu donosimo uvodno izlaganje sveučilišne profesorice i članice Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća dr. sc. Ljerke Mintas Hodak, koja je ujedno bila i moderatorica tribine. "Hrvatsku, koja je do sada najdalje stigla s pripremama za punopravno članstvo, Unija deklaratorno hvali i ohrabruje, ali joj stalno nameće dodatne prepreke i od nje traži stalno nove ustupke. Tako je hrvatska politika morala do sada progutati mnoge „žabe“ od izručenja i suđenja generalima, iskonstruiranih optužbi o prikrivanju topničkih dnevnika, forsirane privatizacije, do najnovije – arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. Svaka od tih i sličnih progutanih „žaba“ značila je žrtvovanje dijela nacionalnog ponosa i nacionalnih interesa u korist tzv. „europske budućnosti“ Hrvatske. Svi oni - koji baš nisu eurofobi – rekli bi možda: nije toliko sporan cilj - članstvo, koliko su do sada bili sporni način i cijena ostvarivanja tog cilja!"