Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2026.

Slovenski književni povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani Boštjan Marko Turk u svojoj knjizi Rat u ime mira iznosi kritički pogled na suvremene društvene i političke promjene u Europi. U razgovoru govori o temama koje obrađuje u knjizi, o izazovima europskog identiteta, ideološkim raspravama današnjice te o političkoj i geopolitičkoj situaciji u Europi. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 21. veljače 2026.

Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) ove godine slavi desetu obljetnicu utemeljenja. To je jedan od samo tri hrvatska muška zbora, koji je u posljednjih pet godina najnagrađivaniji. Osnovali su ga 2016. godine tadašnji dekan FER-a prof. dr. sc. Mislav Grgić i mo. Josip degl' Ivellio, s kojim smo razgovarali o uspjesima Zbora, ali i nerazumijevanju mjerodavnoga ministarstva za njegovu glazbenu misiju. (M. Curać)

Detalji

Objavljeno: 16. veljače 2026.

Zahvaljujući prevoditeljici Katarini Jovakarić, koja je i ovih dana u Kijivu, uspjeli smo putem e-pošte dobiti barem mali glas podignut protiv velike agresije, mali pjesnički glas u svijetu sve oglušenijem na intenzivne ruske napade, začahuren u dnevnoj (europskoj) politici koja je odmaknula pozornost s rata u Ukrajini. (T. Šovagović)

Detalji

Objavljeno: 03. veljače 2026.

U povodu skoroga predstavljanja knjige slovenskih autora Mitje Ferenca i Uroša Košira „Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji“ razgovarali smo s recenzentom doc. dr. sc. Vladimirom Šumanovićem, s Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija. (M. Curać)

Detalji

Objavljeno: 18. siječnja 2026.

Anita Martinac jedna je od autorica čiji se književni rad kontinuirano bavi odnosom povijesti, pamćenja i osobne odgovornosti pisca. U romanima, poeziji i esejistici često se polazi od stvarnih događaja i sudbina, istražujući granice između dokumenta i književne interpretacije. Njezini tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja i usmjereni su na teme koje su u hrvatskom društvu često ostajale na rubu javnog govora. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 08. siječnja 2026.

U razgovoru s dr. sc. Tomislavom Jonjićem otvaramo pitanja koja i osam desetljeća nakon Drugoga svjetskog rata i dalje snažno dijele hrvatsku javnost: odnos prema jugoslavenskom nasljeđu, tumačenje NDH, te mjesto nacionalne ideje u hrvatskoj političkoj i intelektualnoj povijesti. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 24. prosinca 2025.

Ususret Božiću 2025. želja nam je bila predstaviti sugovornika koji veoma jasno, bez ustručavanja, govori o mnogim bolnim temama. Fra Marin Mikulić iznimno je aktivan i na društvenim mrežama, ali ne da bi ikomu podilazio, nego da bi poučavao. (T. Šovagović)

Detalji

Objavljeno: 12. prosinca 2025.

Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“ (DBHZ) objavila je na svojim mrežnim stranicama u početku godine vrlo bogat i raznovrstan program obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, iskazan u 45 projekata, koji su u međuvremenu premašili 80 projekata. Kako teče realizacija projekata te ima li poteškoća u razgovoru nam je otkrio mo. Josip degl' Ivellio, kancelar Kapitula Zlatnoga Zmaja. (M. Curać)

Detalji

Objavljeno: 27. studenoga 2025.

Znanstveni savjetnik dr. sc. Saša Mrduljaš objavio je znanstveni članak „Historiografija u službi državotvornih ciljeva: inicijalni okvir 'srpskih zemalja'“ u časopisu za intelektualna i duhovna pitanja „Nova prisutnost“, br. 3/2025. U članku se tematizira uloga srpskih historiografa ne samo u korist nacionalne afirmacije nego i državotvornih težnja, pretvorenih u tzv. pitanje srpskih zemalja na području neovisnih država – Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije. O nekim naglascima iz istraživanja razgovarali smo s autorom. (M. Curać)

Detalji

Objavljeno: 17. studenoga 2025.

Svoju četvrtu zbirku poezije „Žuta bubamara“ Maja Vidaković (Senj, 10. kolovoza 1980.) posvetila je Vukovaru u 87 pjesama, simbolično, svakom danu obrane od velikosrpskoga agresora – po jednu pjesmu. (T. Šovagović)

Detalji

Objavljeno: 20. studenoga 2025.

Projekt „Kako žive naši stari“ pokazuje da stariji nisu pasivni promatrači društva, nego nositelji mudrosti i iskustva, te da poboljšanje njihova položaja nije samo socijalna zadaća, nego i civilizacijska obveza hrvatskoga društva. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 12. studenoga 2025.

U visokotehnološkom društvu cjeloživotno učenje i stjecanje digitalnih vještina postaju nužnost – ne samo za mlade i radno aktivne građane, nego i za umirovljenike. Tehnologija danas oblikuje gotovo svaki segment života, od pristupa zdravstvenim uslugama, bankarstvu i javnim servisima do komunikacije s obitelji i prijateljima. U takvom kontekstu digitalna pismenost više nije luksuz, nego preduvjet društvene uključenosti, samostalnosti i očuvanja psihološkog zdravlja starijih osoba. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 30. listopada 2025.

O tome koliko je depresija česta među starijom populacijom, koji su najvažniji rizični čimbenici te kako obitelj i društvo mogu pomoći u prevenciji i liječenju, razgovarali smo s Domagojem Dalbellom, magistrom psihologije iz Psihološkog centra Carpe Diem. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 28. listopada 2025.

Uz otvorenje izložbe „U početku bijaše Kraljevstvo“ u Klovićevim dvorima u Zagrebu (16. listopada 2025. – 15. veljače 2026.) razgovarali smo s autorom, povjesničarom umjetnosti i književnikom dr. sc. Dinom Milinovićem. (T. Šovagović)

Detalji

Objavljeno: 25. listopada 2025.

Uključivanje potomaka južnoameričkih Hrvata u rad Ureda europarlamentarnoga zastupnika Davora Ive Stiera izazvalo je znatan interes u javnosti. Protumačeno je, uz ino, kao poticaj trećoj generaciji hrvatskih iseljenika na povratak u Hrvatsku. (M. Curać)

Detalji

Objavljeno: 26. listopada 2025.

Zdravko Vlaić, dugogodišnji stručnjak iz područja mjeriteljstva i autor višejezičnih tehničkih rječnika, i nakon odlaska u mirovinu ostao je jednako predan radu, znanju i stvaranju. U razgovoru koji slijedi progovorit će o tome kako je doživio prijelaz iz radnog života u mirovinu, što za njega znače obitelj i vjera, kako izgleda svakodnevica između Zagreba i rodnih Miljevaca, te na koji način u pisanju i radu pronalazi smisao i radost. (D. Dijanović)