AdalbertOdmah nakon smrti štovanje sv. Adalberta se je počelo širiti srednjom Europom: po Poljskoj, Litvi, Njemačkoj, Češkoj, Moravskoj, Slovačkoj, Ugarskoj, Austriji... Cijela srednja Europa je 1997. god. proslavila tisuću godina od smrti sv. Adalberta i dvije godine kasnije tisuću godina od njegova proglašenja svetim. Iako je sv. Adalbert hrvatski svetac, jer mu je otac Slavnik bio knez Bijelih Hrvata, među južnim Hrvatima još nije našao mjesta pa mu u današnjoj Hrvatskoj ni jedna crkva nije posvećena.(M.Nosić)

ZastavaMato Marčinko (Hrastovica kraj Petrinje, 13. veljače 1925. - Zagreb, 31. siječnja 2010.) hrvatski je književnik, pjesnik, povjesničar, publicist i sudionik Križnoga puta. U prilogu donosimo njegovu domoljubnu pjesmu "Pjesma naših dana", koja izaziva snažne dojmove i osjećaje.(dd)

TitanikPetnaestog travnja 2012. navršava se 100 godina od potonuća prekoocenaskog "nepotopivog" broda Titanika. Među 1316 putnika, od kojih je 818 izgubilo živote u ovoj užasnoj nesreći, koja je zapanjila tadašnji svijet, bilo je i nekoliko Hrvata i drugih koji su dolazili iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. (A.Čuvalo)

Vjekoslav KlaićVjekoslav Klaić bio je veliki hrvatski povjesničar i pisac, a bio je i rektor zagrebačkog Sveučilišta. Prije četiri godine obilježena je 80. obljetnica njegove smrti i tom prigodom je sveučilišna profesorica u mirovini Mira Kolar-Dimitrijević napisala rad pod naslovom „Hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić i njegov doprinos odgoju Hrvata“. U tom je radu objavljen, i popraćen fusnotama, i tekst Vjekoslava Klaića iz 1917., „Desest zapovijedi majke Hrvatske“ kojeg u nastavku prenosimo.(djl)

hrvatski dinarNakon proglašenja samostalne i neovisne Republike Hrvatske 26. lipnja 1991. godine, Hrvatska je čim prije morala izraditi novi hrvatski novac, a kako bi pojednostavila i ubrzala postupak, donesena je odluka za izdavanje privremenog novca. Pola godine kasnije, 23. prosinca 1991. pustila je nove novčanice hrvatskog dinara u optjecaj. Zamjena novčanica jugoslavenskog dinara i hrvatskog dinara bila je u omjeru 1:1.(www.kunalipa.com)

SokolPjesma „Horvatska domovina", poznatija kao „Lijepa naša", koju je 1835. u Gajevoj „Danici" objavio Antun Mihanović, a kasnije uglazbio Josip Runjanin, s pravom je izabrana za službenu himnu Republike Hrvatske. Svojom rodoljubnom crtom i literarnom vrijednošću ona je to zaslužila biti. No, postoje i druge pjesme koje su to mogle postati. U prilogu možete poslušati u nas slabo poznatu pjesmu, koju je ispjevao fra Krešimir Mikelić, a koja bez sumnje može stati uz bok službene himne. Riječ je o pjesmi „Let hrvatskog sokola", koja će nas još jednom podsjetiti na beskrajnu ljepotu kojom je Bog obdario naš "mali dio svemira" (dd).

Šokci za 5Jednu iz mnoštva hrvatskih božićnih pjesama, Djetešce nam se rodilo, izvodi nam Tamburaški sastav Šokci za 5 iz Čelikovića u Hrvatskoj Posavini, koji čine četiri brata i jedna sestra – Ivan (brač), Ivona (bisernica), David (bugarija), Tomislav (bisernica) i Dario (čelo bas). Djeca su to uzgajivača voća i povrća Mate Peića i njegove žene Željke, vjeroučiteljice.

Isus mu ime Otac da, da nas otkupi posla ga.

Kriz-zimaSiniša Leopold uglazbio je stihove Drage Britvića kao glazbenu podlogu za seriju i film "Duga mračna noć". Rezultat: božićna pjesma. Tako snažna ali nježna, puna studeni ali topla. Tako hrvatska.

Lede zime, studen studi, grudu griju ljudi.
Oko srca kopni led, ide Božić bili iza dugih zima.

bozic"Zvona zvone, Božić je, moj se narod raduje!" Tako pjeva, uz pomoć dječjeg zbora Stepinčevi mališani, skladatelj i pisac stihova ove pjesme, hrvatski ratnik Marko Perković Thompson. Pridružimo se svi Markovoj molitvi za sve nas:

"Bože, čuvaj ovaj Dom, budi noćas sa nama. Neka vlada zauvijek mir u našim srcima."

Stranica 1 od 18

Početak
«
1

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • 21 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal