Ivana Lučića Luciusa (Trogir 16o4 - Rim 1679.), rodom Trogiranina, s pravom i ponosom možemo nazvati ocem hrvatske historiografije, jer je obogatio i utemeljio hrvatsku povijesnu znanost. Treba istaknuti da je Lučić već za života dobio visoka priznanja za svoja djela, te stekao međunarodni ugled kod poznatih europskih znanstvenika. (H. Spajić)

Add a comment        
 

 

Istranin Herman Dalmatin (o.1105/1110.-posl. 26. veljače 1154.) najstariji je hrvatski znanstvenik i filozof svjetskog ugleda. Uz filozofiju proučavao je astronomiju, astrologiju, matematiku, a bavio se prevođenjem i pisanjem autorskih djela. Kao jedan od najvećih znanstvenika prve polovice 12. st. u doba osnivanja prvih sveučilišta možemo ga prozvati i samim „pionirom europske znanosti." (F. Šanjek) Nakon školovanja u domovini, tada dijelu Svetog Rimskog Carstva njemačke narodnosti, nastavio je studij u Europi na tradiciji platonističke filozofije prirode. Zatim je dugo i daleko proputovao ne bi li izravno upoznao arapsku znanost i kulturu onoga doba. (H. Spajić)

Add a comment        
 

 

U knjizi Kralj Arthur: Istinita priča Graham i suautor Martin Keatman otkrivaju povijesnu osobu koja kako se čini stoji iza mita o kralju Arthuru. Razlog zašto Arthur prije nije bio otkriven, kako predlažu autori, je bio taj što on ne dolazi iz jugozapadne Engleske kako je smatrala popularna legenda, već iz grofovije Shropshire u centralnoj Engleskoj. Na tragu tih istraživanja, Graham sada otkriva povijesno porijeklo druge Arthurijanske osobe – Merlina, legendarnog mentora kralja Arthura i čuvara Svetog Grala. (H. Spajić)

Add a comment        
 

 

Don JuanKasnije, na groblju, Don Juan susreće kip Don Gonzala, umrlog oca djevojke koju je zaveo, Donu Ines de Ulloa, i bez strahopoštovanja poziva njezina oca da objeduje s njim; kip, naime, voljko prihvaća poziv. Očev duh dolazi na objed u Don Juanovu kuću i zauzvrat poziva Don Juana da večera s njim na groblju. Don Juan prihvaća i odlazi na grob djevojkina oca, gdje kip traži Don Juanovu ruku kako bi se rukovao s njim. Kada je ovaj ispružio ruku, kip brzo zgrabi njegovu ruku i odvlači ga u pakao. (H. Spajić)

Add a comment        
 

 

Carmina BuranaArhipoeta (na latinskom i njemačkom „Archipoeta") je ime dano anonimnom autoru deset srednjovjekovnih latinskih pjesama iz 12. st. Današnja znanost smatra da je rođen približno 1130., a da je preminuo oko 1165. Mjesto njegova rođenja još je nepoznato. Njegovom najveličanstvenijom pjesmom znanost smatra njegovu „Confession" („Ispovijest") pronađenu u kolekciji jedne od najpoznatijih srednjovjekovnih pjesmama poznatih pod nazivom „Carmina Burana" ili „Buranske pjesme."(H. Spajić)

Add a comment        
 

 

sveti gralMnogi autori, pisci i umjetnici tijekom povijesti smatrali su potragu za tom „svetinjom nad svetinjama", Svetim gralom, najuzvišenijim stanjem čovjekovih težnji, a njegovo otkrivenje magičnim. Međutim, velik je broj tumačenja oko toga što je Sveti gral uistinu predstavljao i što on uistinu predstavlja, gdje, po autoru ovog kratkog članka, nije važno kakvim imenom ga nazivamo, već što bi on mogao simbolizirati nama kao pojednicima i društvu ili društvima i zajednicama kao cjelini.(H. Spajić)

Add a comment        
Čet, 25-05-2017, 03:20:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0054_Mirogoj_Zagreb.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).