Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

 
 

 

0 KBC ZAGREB RebroMožda je glupo pitanje, no može li netko pojasniti zašto Hrvatska liječnička komora, koje su članovi i dr. Vojislav i Leposava Stanimirović, nije do danas vratila u svoje okrilje hrvatske liječnike koji su "zbog suradnje s okupatorom nedostojni da budu članovi Zbora liječnika"? Važan naputak za korisnike zdravstvenih usluga KBC Zagreb - Rebro. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Damir BorovčakUnutar hrvatskoga katoličkog intelektualnog kruga u ponedjeljak 10. listopada u dvorani Vijenac predstavljena je nova knjiga publicista Damira Borovčaka „Zrin 1943. – Svjedoci komunističkog zločina“. Radi se o nastavku autorove potrage za istinom o Zrinu, kao simbolu skrivene hrvatske povijesti.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Sabor Udruge Macelj 2016Izvještajni sabor Udruge Macelj 1945. održan je u subotu u prostorima Kulturnoga centra Dubrava u Zagrebu. Nakon izbora radnoga predsjedništva Saboru su se obratili gosti svojim pozdravnim govorima. Predsjednik udruge dr. Stjepan Bačić uručio zahvalnice pojedinim članovima udruge za iznimni rad oko otkrivanja masovnih grobišta, među kojima i ratnom ministru zdravstva Andriji Hebrangu.(Lj. Škrinjar, NN)

Add a comment        
 

 

0 bolnica Novi ZagrebZa izgradnju Kliničke bolnice Novi Zagreb izdvojeno je 860 milijuna njemačkih maraka, a u gradnju je uloženo tek oko 330 milijuna maraka. Što je tu problematično? Puno toga, ali najviše to što se ne zna gdje je završilo 530 milijuna maraka (265 milijuna eura): u džepovima peraća tanjura iz radničkog restorana ili u džepovima uglednih partijskih dužnosnika čija su djeca danas enormno bogata. Političkom odlukom vlade "reformiranog" komuniste Račana o rekonstrukciji i nadogradnji bolnice Rebro definitivno je KB Novi Zagreb ("Sveučilišna bolnica") postala gradski infrastrukturni otpad. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

6 Rebro Erber 1935Izrada izvedbenih nacrta Zakladne bolnice s 843 kreveta zaključena je u veljači 1935. sklapanjem izravne pogodbe s arhitektima Franjom Gabrićem i Stankom Kliskom. Projekt četverokatnog monobloka s osnovom u obliku slova ‘H’, s četiri južna krila s bolesničkim sobama i 12 odjela dovršen je u prosincu 1935. Rudolf Erber, zagrebački gradonačelnik i pročelnik Zakladnog odbora, prvom lopatom otvara gradilište 19. prosinca 1935., no stvarno su građevinski radovi počeli tek 6. kolovoza 1936.(Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Zidovska bolnicaNatječaj za rušenje bolnice započelo je 16. veljače 1931. i trajalo je dva mjeseca. Pristiglo je pet ponuda. Ugledne građevinske tvrtke zagrebačkih Židova "Pollak & Bornstein", "Adolf i Ernest Ehrlich" i "Dubsky i drug" tražile su po milijun dinara, a nepoznati građevinski poduzetnik Dragutin Peška iz Soblinca pokraj Sesveta samo 135.000 dinara. Bila je to senzacionalna ponuda, pa se i zagrebački tisak pitao otkud milijunska razlika među ponudama za rušenje stare Zakladne bolnice.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

ZvekanUz međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za Zakladnu bolnicu i klinike Medicinskog fakulteta na Širokom brijegu (ne u Hercegovini već u Zagrebu), za Zakladni blok stambeno-poslovnih najamnih zgrada (Trg bana Jelačića) i za Židovsku bolnicu (Petrova ulica), raspisana je 1930. godine i međunarodna licitacija za atraktivno zemljište porušene stare bolnice Milosrdne braće. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Krizar Jelacic mVeć je Eugen Kvaternik u zabranjenoj knjizi »Hrvatski glavničar« (1863.) zahtijevao da se novac zarađen u Hrvatskoj u Hrvatsku i ulaže i da se ne odnosi iz zemlje; da kredit bude dostupan i obrtniku i malom čovjeku i malom seljaku, a ne samo veleposjedniku. Neshvatljivo mu je da narod koji živi između Dunava i Jadranskog mora, čije bi gospodarstvo, zbog povoljnoga prometnog položaja, trebalo cvasti - tone u siromaštvo (pauperizaciju)! Osjećam se glupavo dok slušam (pred)izborna obećanja... (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Kralj TomislavJeste li znali da je zagrebački Grk Dimitrij Demetar bio glavni pokretač nastojanja da se hrvatskom banu Jelačiću podigne spomenik u Zagrebu? Da je spomenik prvog hrvatskoga kralja Tomislava bio izložen na Rokovu perivoju od 12. svibnja do svršetka lipnja 1935., te ga je tu vidjelo oko 3.500 ljudi, i da je »Društvo Zagrebčana« bilo najžešći protivnik postavljanju spomenika u Zagrebu, i da je predsjednik toga društva na Uskrs 1942. sudjelovao u svečanosti otvaranja bolnice Rebro? "Mi Hrvati" to bi morali znati, zar ne? (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Trg bana Jelacica ZagrebPitamo li se ikada zašto u Hrvatskoj već više od dvjesto (200!) godina TRAJU rasprave (1791.-2015.) o nužnosti izrade razvojne strategije, o komparativnim prednostima zemljopisnog položaja Hrvatske i pomorskoj orijentaciji, o potrebi modernizacije cestovne i željezničke infrastrukture, o potrebi oživljavanja riječnog prijevoza...? Ili: Zašto naša aristokracija (vlastelini/plemići) nije uspjela, kao primjerice stranci, u Hrvatskoj pokrenuli vlastitu trgovinu, obrte i tvornice? Zašto nema nade za odgoj naše mladeži u domovini? (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 KBC RebroU pripremi reportaže o zagrebačkoj bolnici Rebro naišao sam na podatak koji me zaintrigirao i potaknuo na istraživanje "uzroka i posljedica", na analizu pozadine "podatka". O naizgled nepovezanim događajima koji prate izgradnju najveće bolnice na hrvatskom ozemlju - bolnice Milosrdne braće sv. Ivana od Boga na Harmici (1800.) i njezine slijednice bolnice Rebro u Zagrebu (1942.-2015.) - moguće je temeljem činjenica iz relevantne literature odgovoriti i na prešućivana pitanja: "Zašto su knjige o hrvatskoj gospodarskoj i bankarskoj suverenosti »Ogledalo zemlje« D. Seljana (1843.), »Hrvatski glavničar« E. Kvaternika (1863.) ili »Ekonomska podloga hrvatskog pitanja« R. Bičanića (1938.) netom po tiskanju uništene?" (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

3 Gorica Svetojanska grobljeProšle je subote u prelijepom plješevičkom kraju, u Društvenom domu Svetojanske Gorice održano izuzetno značajno okupljanje. Nekadašnji svetojanski župnik vlč. Josip Gjuran (93), po komunistima zločinački proganjan, posjetio je svoju prvu župu i nazočio predstavljanju knjige 'Život za Boga, Crkvu i hrvatski narod', spomen-djelo na njegovu životnu bitku za istinu, za slobodu hrvatskog naroda, za pravednu i Kristovu Hrvatsku. O knjizi su govorili autor mons. Juraj Batelja, biskup Juraj Jezerinac, Valentina Krčmar i na kraju vitalan vlč. Gjuran, posljednji živi svjedok 'krvave kupelji' kroz koju je prolazio zagrebački nadbiskup Stepinac. (Lj. Škrinjar, D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

21 T.Karamarko HDZ JarunJučer je obilježena 26. obljetnica osnutka Hrvatske demokratske zajednice u prostorijama Nogometnoga kluba Borac (današnji NK Jarun). Izaslanstvo HDZ-a tom je prilikom u Velikom Trgovišću kod biste ispred rodne kuće dr. Tuđmana kao i na Mirogoju na grobu dr. Franje Tuđmana položilo vijence i zapalilo svijeće. U nastavku donosimo reportažu Hrvoja Hitreca i Ljubomira Škrinjara s obljetnice utemeljenja HDZ-a obilježene na Jarunu. (hkv)

Add a comment        
 

 

34 Macelj HebrangPut do gubilišta. Nema table s natpisom, nema putokaza, a nema ni spomenika žrtvama stvarnog zločina. Nema ništa izuzev sjećanja. A kerberi, svi odreda časna srca, i dalje će propovijedati da je u Hrvatskoj "Berlinski zid" pao! Ideja pomirbe izrodila se ponovno u prijevaru hrvatskog naroda, a "obračun s hrvatskim smradom" se nastavlja. U tišini je obilježena 70. godišnjica poslijeratnoga komunističkog zločina u Maceljskoj šumi. (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Macelj 1945Kako objasniti jedan čudan fenomen naše Partije koja do danas zabranjuje spomen na jednu od svojih najvećih i najblistavijih tekovina, "8. ofenzivu na Maclju 1945.", u kojoj je dotučeno više od 10.000 fašista, odnosno hrvatskih klerofašista nazvanih u trenutnom političkom pojmovniku desničarska rulja. O tom poslijeratnom velezločinu govori monografija D. Borovčaka predstavljena sinoć u Zagrebu u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, kao novi poticaj na putu razotkrivanja, suočavanja i prihvaćanja pune istine o zbivanjima tijekom 2. svj. rata, u cilju nasušne potrebe nacionalnog pomirenja i konačnoga okretanja budućnosti. (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Ubijene partizanske žrtveOve godine neki Slovenci slave 70. godišnjicu oslobođenja. Oslobođenja? Što je to? Pitanje "oslobođenje" ili diktatura ne postoji, jer danas svi znamo što je bilo. Za one Slovence koji su prije 70 godina ekstremnim nasiljem došli na vlast to može biti "oslobođenje", no za sve ostale riječ oslobođenje je samo sinonim za pljačku i zločine komunističke revolucije. Prema tome, svi oni koji 70 godina koriste riječ "oslobođenje" ismijavaju ljudsko dostojanstvo. Dio ljudskog dostojanstva je temeljni stav za istinu i istinitost - piše Ivo Zajdela u slovenskom tjedniku Demokracija. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Mimohod branitelja Zagreb - Kralj TomislavU Zagrebu je mimohodom "Hrvatski branitelji zajedno za Hrvatsku", polaganjem vijenaca na Oltaru domovine i svetom misom za Domovinu u zagrebačkoj prvostolnici Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava obilježen Dan hrvatske državnosti (30. svibnja 1990.- 30. svibnja 2015.) (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
Pet, 24-02-2017, 18:24:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).