Detalji

Objavljeno: 23. srpnja 2020.

Bliži nam se 81. rođendan (7. kolovoza) čovjeka koji je već sada, za života, postao pozitivna povijesna ličnost hrvatskoga naroda, skromnog čovjeka s kojim započinje i završava projekt izgradnje Nacionalnog svetišta Crkva hrvatskih mučenika na Udbini (kratica CHM) i čovjeka koji je to Svetište 11. rujna 2010. blagoslovio - naš prvi gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. S tom svrhom objavljujemo ovu reportažu, skromni uvid u biskupov rad i zasluge, ali i protiv zaborava.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2020.

Prije 700 godina jedan je hodočasnik, Hrvat, bio u desetom krugu Raja. A gdje smo danas? Naša sudbina ovisi o 151 rodno neutralnoj glavi s posebnim potrebama. Sve za dobrobit ljudi s katastrofalnim posljedicama, moduliranim u centrima militantnih globalista. 'Kip slobode' ili Robespierre - Fouchéov "Kult Višnjeg bića i Razuma" (Culte de l'Être suprême & Culte de la Raison)? Patuljci su i danas traženi proizvod. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 02. veljače 2020.

Tko je današnji sekularni Torquemada, Inquisitor Generalis? Tko je sve koji ne poštuju bulu (Paris foederis, 2015.) proglasio hereticima? Tko danas stavlja znanstvenike na Index Librorum Prohibitorum? I tko su učeni suradnici na priručniku Malleus Maleficarum? Globalna mafionerija i njihova Kongregacija za doktrinu New Age vjere u božicu Zemlju, sveti Ugljični Dioksid i globalno zatopljenje. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 24. ožujka 2019.

Meštar Bandić i njegov očenaš za povratak biste Ive Lole Ribara, koju su, nota bene, pobunjeni Srbi u okupiranom selu Vukmaniću 1991. bacili u zdenac, krivac je za ovu reportažu. Na prvi pogled, u zemlji koja slabo čita, zanimljiva kuća u Demetrovoj ulici i Lolo izgledaju jako nepovezano. (Lj. Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 13. veljače 2019.

Donosimo prilog Ljubomira Škrinjara, opremljen bogatom fotodokumentarnom građom, o knjizi Vlade Radošića "Pakao srpskog logora. Stara Gradiška 1992. godine", u kojoj se donose autentični dokumenti, pravi podaci o broju žrtava i svjedočenja preživjelih logoraša. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 09. siječnja 2019.

U prepunoj dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljeno je u utorak 8. siječnja drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje monografije Damira Borovčaka „Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora“. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 06. svibnja 2017.

Krug za Trg održao je danas jedanaesti po redu veliki javni prosvjed i time obilježio 10. godinu djelovanja. Kratkim uvodnim govorima prvo su se skupu obratili Maja Runje i Ante Beljo. Na poziv upravo Maje Runje, na pozornicu su se iz mase okupljenih popeli Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i general Željko Glasnović te su se potom nazočnima obratili kratkim govorima.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 21. prosinca 2016.

Možda je glupo pitanje, no može li netko pojasniti zašto Hrvatska liječnička komora, koje su članovi i dr. Vojislav i Leposava Stanimirović, nije do danas vratila u svoje okrilje hrvatske liječnike koji su "zbog suradnje s okupatorom nedostojni da budu članovi Zbora liječnika"? Važan naputak za korisnike zdravstvenih usluga KBC Zagreb - Rebro. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 12. listopada 2016.

Unutar hrvatskoga katoličkog intelektualnog kruga u ponedjeljak 10. listopada u dvorani Vijenac predstavljena je nova knjiga publicista Damira Borovčaka „Zrin 1943. – Svjedoci komunističkog zločina“. Radi se o nastavku autorove potrage za istinom o Zrinu, kao simbolu skrivene hrvatske povijesti.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2016.

Izvještajni sabor Udruge Macelj 1945. održan je u subotu u prostorima Kulturnoga centra Dubrava u Zagrebu. Nakon izbora radnoga predsjedništva Saboru su se obratili gosti svojim pozdravnim govorima. Predsjednik udruge dr. Stjepan Bačić uručio zahvalnice pojedinim članovima udruge za iznimni rad oko otkrivanja masovnih grobišta, među kojima i ratnom ministru zdravstva Andriji Hebrangu.(Lj. Škrinjar, NN)

Detalji

Objavljeno: 15. prosinca 2015.

Za izgradnju Kliničke bolnice Novi Zagreb izdvojeno je 860 milijuna njemačkih maraka, a u gradnju je uloženo tek oko 330 milijuna maraka. Što je tu problematično? Puno toga, ali najviše to što se ne zna gdje je završilo 530 milijuna maraka (265 milijuna eura): u džepovima peraća tanjura iz radničkog restorana ili u džepovima uglednih partijskih dužnosnika čija su djeca danas enormno bogata. Političkom odlukom vlade "reformiranog" komuniste Račana o rekonstrukciji i nadogradnji bolnice Rebro definitivno je KB Novi Zagreb ("Sveučilišna bolnica") postala gradski infrastrukturni otpad. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 05. studenoga 2015.

Izrada izvedbenih nacrta Zakladne bolnice s 843 kreveta zaključena je u veljači 1935. sklapanjem izravne pogodbe s arhitektima Franjom Gabrićem i Stankom Kliskom. Projekt četverokatnog monobloka s osnovom u obliku slova ‘H’, s četiri južna krila s bolesničkim sobama i 12 odjela dovršen je u prosincu 1935. Rudolf Erber, zagrebački gradonačelnik i pročelnik Zakladnog odbora, prvom lopatom otvara gradilište 19. prosinca 1935., no stvarno su građevinski radovi počeli tek 6. kolovoza 1936.(Lj. Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2015.

Natječaj za rušenje bolnice započelo je 16. veljače 1931. i trajalo je dva mjeseca. Pristiglo je pet ponuda. Ugledne građevinske tvrtke zagrebačkih Židova "Pollak & Bornstein", "Adolf i Ernest Ehrlich" i "Dubsky i drug" tražile su po milijun dinara, a nepoznati građevinski poduzetnik Dragutin Peška iz Soblinca pokraj Sesveta samo 135.000 dinara. Bila je to senzacionalna ponuda, pa se i zagrebački tisak pitao otkud milijunska razlika među ponudama za rušenje stare Zakladne bolnice.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 02. studenoga 2015.

Uz međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za Zakladnu bolnicu i klinike Medicinskog fakulteta na Širokom brijegu (ne u Hercegovini već u Zagrebu), za Zakladni blok stambeno-poslovnih najamnih zgrada (Trg bana Jelačića) i za Židovsku bolnicu (Petrova ulica), raspisana je 1930. godine i međunarodna licitacija za atraktivno zemljište porušene stare bolnice Milosrdne braće. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 01. studenoga 2015.

Već je Eugen Kvaternik u zabranjenoj knjizi »Hrvatski glavničar« (1863.) zahtijevao da se novac zarađen u Hrvatskoj u Hrvatsku i ulaže i da se ne odnosi iz zemlje; da kredit bude dostupan i obrtniku i malom čovjeku i malom seljaku, a ne samo veleposjedniku. Neshvatljivo mu je da narod koji živi između Dunava i Jadranskog mora, čije bi gospodarstvo, zbog povoljnoga prometnog položaja, trebalo cvasti - tone u siromaštvo (pauperizaciju)! Osjećam se glupavo dok slušam (pred)izborna obećanja... (Lj. Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 29. listopada 2015.

Jeste li znali da je zagrebački Grk Dimitrij Demetar bio glavni pokretač nastojanja da se hrvatskom banu Jelačiću podigne spomenik u Zagrebu? Da je spomenik prvog hrvatskoga kralja Tomislava bio izložen na Rokovu perivoju od 12. svibnja do svršetka lipnja 1935., te ga je tu vidjelo oko 3.500 ljudi, i da je »Društvo Zagrebčana« bilo najžešći protivnik postavljanju spomenika u Zagrebu, i da je predsjednik toga društva na Uskrs 1942. sudjelovao u svečanosti otvaranja bolnice Rebro? "Mi Hrvati" to bi morali znati, zar ne? (Lj. Škrinjar)