Nikola TeslaS internetskih stranica www.hrvatskipravoslavci.com donosimo članak Dražena Stjepandića u kojem otkriva tajne osobnog dnevnika Nikole Tesle, odnosno daje odgovor na pitanje zašto ga Beograd uporno skriva od očiju javnosti. "Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji preci hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra. Kao hrvatski plemići u 16. stoljeću došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prapreci došli preko Novog Vinodola. Preci moje majke, Kalinići, također su hrvatski plemići iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je otići u Bosansku krajinu (turska Hrvatska) i tamo se oženio pravoslavnom djevojkom i prešao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obrađuje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla. To je zapravo nadimak. Moj djed je bio časnik u ličkoj regimenti, a moj otac pravoslavni prota!“

Add a comment        
 

 

Vlado CigićVlado Cigić rođen je u Dobrkovićima, općina Široki Brijeg, 21. kolovoza 1946. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Širokom Brijegu gdje je i maturirao 1965. godine. Na Prirodno – matematičkom fakultetu u Sarajevu diplomirao je matematiku 1969. godine. Na istom fakultetu je magistrirao 1977. obranivši magistarsku radnju: "Formacije konačnih grupa". Godine 1981/82. boravio je na Mathematiches Institut der Universität Heildelberg, gdje je pod vodstvom profesora Zvonimira Janka uradio disetraciju "Jedan općenit teorem o projektivnim ravninama konačnog reda s primjenom na projektivne ravnine reda 15". Ovu je disertaciju obranio na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu 1983. godine. Znanstveno područje Vlade Cigića bile su konačne grupe i konačna geometrija.

Add a comment        
 

 
Bartol ĐurđevićBartol Gyurgieuvits (Bartol Đurđević) (1506.-1566.), rođen je u Turopolju pokraj Zagreba. Četrnaest godina proveo je kao rob u Turskom carstvu. Nakon što je uspio pobjeći u Europu, objavio je brojna djela o Turcima. Među njima je i De Turcarum ritu et caeremoniis (O turskim običajima i ceremonijama) (djelo je napisao pod imenom Bartholomeus Georgievits), koje je objavljeno u Amsterdamu 1544. U tom je djelu između ostalog opisao značajke glazbe islamskog društva. Bio je među prvima u Europi koji se bavio islamskom glazbom, i djelo mu je prevedeno na sedam jezika. Uistinu je bilo popularno diljem Europe: djelo je doživjelo 77 (!) izdanja.
Add a comment        
 

 
Pavao TijanPavao Tijan izuzetni je hrvatski enciklopedist rođen u gradu Senju. 1945. je emigrirao u Italiju gdje je objavio svoju knjigu Martyrium Croatiae (Hrvatsko mučeništvo) u Rimu 1946. U Španjolskoj je bio sveučilišni profesor u Madridu, znan kao don Pablo Tijan Roncevic. Pavao Tijan nositelj je prestižne kolajne španjolskog kralja - Cruz de Alfonso X el Sabio (Encomienda con Place de Alfonso X El Sabio del Estado español por sus meritos en el campo de la cultura (Kolajna Alfonsa X. 'Mudraca', od španjolske države, za njegove doprinose na polju kulture).
Add a comment        
 

 
Braća Seljan Braća Mirko (Karlovac, 1871. - Peru, 1913.) i Stevo Seljan (Karlovac, 1876. - Ouro Preto, Brazil, 1936.) proveli su nekoliko godina u Etiopiji, obavljajući geomorfološka, klimatološka i etnografska istraživanja. Zauzimali su važne položaje na dvoru etiopskog cara Menelika II. Kasnije su otputovali u Južnu Ameriku, gdje su osnovali društvo La Mission Cientifica Croata Mirko y Stevo Seljan (Hrvatska znanstvena misija Mirko i Stevo Seljan), organizirali ekspedicije, posebice u Peruu, Čileu i Brazilu (u području Amazone).Njihova je najznačajnija knjiga je Mirko i Stevo Seljan, El Salto del Guayra (ime slapa na rijeci Parani), 1905, Buenos Aires.
Add a comment        
 

 
matematika Ludwig (Ljudevit) Mitterpacher von Mitterburg (Mitterburg = Pazin u Istri, 1734. – 1814.), rođen je u Bilju, u Baranji. Školovao se u Austriji. Studirao je matematiku I teologiju na Bečkom sveučilištu, te je 1762. bio postavljen za učitelja religije. 1777. je Mitterpacher postao prvi profesor novoosnovanog Poljoprivrednog fakulteta na Sveučilištu u Pešti (Budimpešta), i to je mjesto držao do smrti. Bio je vrlo popularan predavač, a napisao je nekoliko školskih knjiga i skripata s bilješkama. Njegovo je najznačajnije Elementa rei Rusticae u tri sveska, opširna studija poljoprivredne znanosti i prakse.
Add a comment        
 

 
Vranić MladenMladen Vranić (1930) je priznati istraživač i pedagog na području medicinskih znanosti, prvenstveno endokrinologije i znanosti o metabolizmu i bivši profesor katedre za psihologiju na Sveučilištu u Torontu, gdje je 1923 godine otkriven inzulin. Dobio je i počasni doktorat u Švedskoj.Član je Royal Society, kao i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Add a comment        
 

 
matematika Frederik Grisogono (rođen u Zadru, 1472.-1538.) bio je matematičar, fizičar, astronom i liječnik. Obrazovao se u Padovi, gdje je kasnije postao sveučilišni nastavnik. Njegovi su komentari o Euklidovim ‘Elementima’ objavljeni u njegovoj knjizi Speculum astronomicum terminans intellectum humanum in omni scientia, izdanoj u Veneciji 1507. Njegovo je najznačajnije dostignuće teorija morskih mijena koja se temelji na privlačenju Mjeseca, koja je utjecala na Marka Antuna Dominisa. Otkrio je antipodski plimni val.
Add a comment        
 

 
Penkala Eduard (Slavoljub) Penkala(1871.-1922.), rodio se u Slovačkoj u poljsko/nizozemskoj obitelji. Postao je naturalizirani Hrvat kad je, nakon ženidbe, preselio u Zagreb. Izumio je mehaničku olovku 1906., te nalivpero 1907., koji nose ime izvedeno iz njegovog prezimena (engleski: mechanical pen and fountain pen), i koji su danas u svakodnevnoj uporabi. Zaista, naziv “pen” potječe od njegovog prezimena, a naziv “penkala” i danas se rabi za kemijsku olovku. Njegov je patent registriran u trideset pet država diljem svijeta.
Add a comment        
Pon, 23-10-2017, 22:39:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0070_Desnic.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).