ManjačaDonosimo potresno svjedočanstvo hrvatskog branitelja, koji je u razdoblju od srpnja 1991. do travnja 1992. bio zatočen u zloglasnom srpskom logoru Manjača, gdje su ga svakodnevno mučili na najnečovječnije moguće načine. U takvim uvjetima često su iznuđivana priznanja o izmišljenim zločinima za koje se sada pokreću suđenja hrvatskim braniteljima. Logoraši koji su prošli ovu torturu nažalost nisu dobili pravnu ni materijalnu zaštitu države Hrvatske, kao da su sudjelovali u nekom svom privatnom okršaju, a ne u obrani svoje zemlje. Politika nikada ne smije biti iznad čovjeka. Pokušaj stvaranja dobrih odnosa između zemlje agresora i zemlje žrtve, na račun stradalnika i heroja Domovinskog rata nije pokazatelj političke zrelosti. Memorija naroda stvara istinske odnose s drugim narodima.(M.Slišković)

PeručaU znak odmazde zbog poraza i pretrpljenih gubitaka u operaciji „Maslenica" srpske snage zaprijetile su miniranjem brane Peruča namjeravajući prouzročiti katastrofu za čitav cetinski kraj. Kako bi spriječile zamišljeni scenarij Hrvatske snage su 28. siječnja 1993. godine pokrenule oslobodilačku operacija "Peruča", kojom su srpske snage odbačene od brane. Naboji su eksplodirali, ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila.(P.Škorić)

HVProšlo je više od 18 godina kada su naša obična druženja uz kavicu krenula u nekom sasvim drugom pravcu, prema nečemu što će nas promijeniti kao osobe i ljude, promijeniti nam živote ili, još gore, oduzeti ih. Tada to još nismo znali, a i da smo znali, vjerujem da nitko od nas ne bi odustao. Bili smo različiti, ali odlučnost i želja da sačuvamo i obranimo naše domove i obitelji, domovinu, bila nam je zajednička, nepokolebljiva, nesalomljiva. I to nas je povezalo, trajno. Počeli smo se intezivnije družiti, brusiti oštricu naše odlučnosti, usmjeravajući je prema zajedničkom cilju. Pripremali smo se za rat. A on je bio sve bliže i bliže, zvjerstva koja su se događala pod krinkom očuvanja „domovine" i „bratstva i jedinstva" , boljela su nas i učvršćivala našu odlučnost da se moramo tome suprotstaviti, da se protiv toga moramo boriti makar nam to bilo zadnje u životu, da bismo sutra sami sebi i svojoj djeci mogli pogledati u oči, ako preživimo.(www.uhd91.com)

Domovinski ratNe znam što se događalo u vrijeme mojih pradjedova, ali znam što se dogodilo u moje vrijeme. Znam koliko sam straha pretrpjela, u kako teškim uvjetima sve živjela, kako je živjeti o kruhu i vodi, kako izgleda kad se ljudi potuku za hranu.... Znam kako zavijaju sirene za zračnu i opću opasnost, kako zvuči kad opali puška, rafal, zolja, kad eksplodira bomba, kad granata fijuče iznad glave, kakav zvuk proizvodi kuća kad se urušava... Znam kako je kad te avionom napadaju, a nemaš se gdje sakriti. Kad moraš danima sjediti u malom, hladnom i vlažnom podrumu a tlo podrhtava od granata, kad djeca plaču od straha....(www.uhd91.com)

SunjaInternetske stranice generala Slobodana Praljka sadrže niz zanimljivih dokumenata o zbivanjima tijekom Domovinskoga rata, od ratnih operacija oko Sunje 1991., pa sve tamo do operacije "Oluja". Kako odmiče suđenje u Haagu, tako te stranice postaju sve bogatije, pa se na njima može naći i cijeli niz svjedočanstava osoba čiji se ratni put ispresjekao na ovaj ili onaj način s ratnim putem generala Praljka. Ovoga puta za dio našeg Portala posvećen Domovinskom ratu i općenito hrvatskim žrtvama odabrali smo prenijeti iskaz Željka Vranovića, iz kojeg se između ostalog zorno vidi s kojim su se sve problemima morali nositi branitelji Sunje i okolnih mjesta, jedinoga područja koje je ostalo cijeli Domovinski rat slobodno na južnoj obali Save istočno od Siska.(mm)

Domovinski rat

U ovoj priči, ispričat ću Vam sudbinu dvojice srpskih vojnika, zarobljenih u selu Novi Grad kod Odžaka, u Bosanskoj Posavini. Smatram, da su svojim djelom, zaslužili da ih spomenem imenom i prezimenom, priča iz prve ruke. Vjerojatno je već poznato da smo prilikom borbenih djelovanja na području općine Odžak, zarobili priličan broj naoružanih boraca suprotne strane (600 – 700 ljudi). Ti ljudi su se nalazili u zatvorima, trpjeli su svakakve torture (ne organizirane – ali pojedinaca je bilo koji ne zaslužuju uniformu koju su nosili).(uhd91.com)

Borovo seloPokolj u Borovom Selu je zločin kojega su 2. svibnja 1991 počinili pobunjeni Srbi . Označava ubojstvo i masakriranje 12 hrvatskih policajaca u Borovo Selo blizu Vukovara u istočnoj Hrvatskoj. Dana 1. svibnja 1991. policijska patrola namjeravala je skinuti srpsku zastavu koja je visila na ulazu u Borovo selo. Pri obavljanju dužnosti, dvojica policajaca su ubijena, a dvojica zarobljena od strane srpskih pobunjenika. Sljedeći dan je autobus s hrvatskim policajcima stigao osloboditi dvojicu zarobljenih kolega. Dočekani su u zasjedi. Pri tome je ubijeno 12 i ranjeno više od 20 policajaca. Za pokolj u Borovu Selu do danas još nitko nije odgovarao.(Ž.T./horvatska.com)

Ahmići

Bura oko govora hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u Parlamentu BiH, kao i njegovog posjeta Ahmićima ni dalje se ne stišava. Dok bošnjački političari i mediji ovu gestu Ive Josipovića pozdravljaju, ogromna većina hrvatske javnosti u BiH, poglavito one u središnjoj Bosni, uopće ne skriva svoju ogorčenost i razočaranost istupom i većinom odaslanih poruka. Da među hrvatskom javnošću ima i drugačijih tonova svojim su porukama, odaslanim iz Zagreba, pokazali nekadašnji zapovjednik ZP Središnja Bosna Tihomir Blaškić i njegov Haški odvjetnik Anto Nobilo, što je sasvim dovoljan razlog za postavljanje pitanja: - Zbog kojih to razloga njih dvojica imaju različite stavove od većine svojih sunarodnjaka koji žive u BiH?(hrsvijet.net)

Ivan AlerićDonosimo kratki životopis Ivana Alerića – sveučilišnog profesora, novinara i pripadnika HV-a koji je u 31. godini dao život za svoju Domovinu. Njegovo kulturno i političko djelovanje, pogotovo u današnje vrijeme trebalo bi istaknuti kao primjer i nit vodilju mladim naraštajima. Prerana smrt spriječila ga je da učini mnogo toga što je htio i namjeravao, jer prekinut je u samim počecima svog plodonosnog novinarskog, publicističkog i znanstvenog rada.(hkv)

Stranica 1 od 8

Početak
«
1

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • Daruvar
  • MIJO F
  • toni.l
  • 3 korisnika
  • 54 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal