Registracija na Portalu Članstvo u udruzi Pošaljite prilog Imate pitanje? O nama...

PHKV

Dobro došli na portal udruge s više od 1.300 članova, mahom uglednih hrvatskih intelektualaca. Nama nitko ne govori kako ćemo i o čemu pisati. Vijesti, tribine, priopćenja, kolumne, reportaže... Želite biti članom, sudjelovati, komentirati ili pisati - možete nam se odmah pridružiti!

Tribina HKV-a

Možda neki o njima nevoljko pišu, ali postoje tribine i događaji koje je šteta propustiti

Mnoštvo zanimljivih predavanja i govora već smo objavili na našem portalu, i to ćemo činiti i ubuduće. Naravno, pri tome ne mislimo samo na naše skupove, već rado pratimo i sve što čine druge istinski nezavisne inicijative.

Najnovije Izbor Najavite... Izvijestite... Objavite!
Reportaže

Jedinstvene reportaže o hrvatskoj kulturnoj baštini, događajima i skupovima

Idete na izlet a niste sigurni gdje bi? Otkrijte što skriva naša rubrika reportaže s prilozima razvrstani prema autorima. Samo oprez, ako za svoj izlet budete sve čitali začas ćete poželjeti potrošiti cijeli godišnji odmor!

Lj. Škrinjar D. Borovčak A. Beljo Ostali autori
Hrvatski vojnici

Navek on živi ki zgine pošteno

Dugi je povijesni put bio do samostalne i međunarodno priznate Republike Hrvatske. Ne zaboravimo zato svoje žrtve, kako bi poštovali sebe same i tako sačuvali ono što danas imamo za buduća pokoljenja.

Braniteljske teme   Domovinski rat  2. svjetski rat
Bašćanska ploča

Hrvatska povijest, kultura i znanost skrivaju mnoge bisere. Otkrijte ih zajedno s nama!

Francuski kraljevi su prisezali s rukom na glagoljaškoj knjizi, padobran je izumio Faust Vrančić, novčanicu kanadskog dolara krasi konstrukcija Maria Puratića, a prvu žarulju s volframovom niti izumio je Franjo Hanaman...

Najnovije Glagoljaši Umjetnici Znanstvenici Iseljeništvo JDS
Komentari

Mislimo, dakle postojimo!

Više stotina autora oglasilo se na Portalu, a pedesetak ih ima svoje vlastite rubrike. Imate stav? Zašto onda ne bi imali i svoju rubriku? Rubrike otvaramo obično već nakon tri objavljena priloga. Naša redakcija će pomoći u opremi i pripremi članka, uključujući stilske i lektorske ispravke.

Rubrike autora suradnika
Komentari

Neka pobjedi argument!

Internet je donio drugačiju publiku, nove vrste komunikacija i kulturne vještine. Internetska zajednica razvila je svoje načine komentiranja, a i naš Portal posebno cijeni svoje komentatore sa svojim izravnim stilom pisanja. Pravila su komentiranja jednostavna, a pisati se kao i drugdje može anonimno.

Registracija na Portalu Komentiranje

Franjo TuđmanU prvom redu moramo kritički razmotriti i vidjeti u čemu, kako i zašto je Tuđman uspio, a u čemu i zašto nije? To iskustvo mora biti iskorišteno da se ne bi ponavljale pogrješke koje su karakterizirale djelovanje hrvatskih i "hrvatskih" političara u prošlosti i koje su pridonijele opisanim diskontinuitetima u provedbi hrvatskog nacionalnog programa, a vidimo da se i danas ponavljaju.(M.Šunjić)

slobodaSvaki narod koji želi opstati u svojoj nacionalnoj državi mora imati svoj nacionalni program, u pisanoj i nepisanoj formi, svjesnoj i podsvjesnoj, a koji sadrži temeljne postavke i vrjednote koje se ne dovode u pitanje i na kojima se gradi njegova državnost. Iako često nezamjetan i nenaglašavan, on dolazi do posebnog izražaja u trenucima većih – pozitivnih ili negativnih – previranja, bilo nacionalnih slavlja ili razdoblja ugroze.(M.Šunjić)

Josip PečarićS Okruglog stola HIP-a održanog 10. svibnja 2011. u Zagrebu donosimo drugi dio izlaganja akademika Josipa Pečarića. Izdvajamo: "Vjerojatno je za Sud u Haagu dovoljno samo reći što za njega misli Predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske profesor emeritus Željko Horvatić. On je 4. svibnja 2011. na tribina HKV-a "Nasilje nad Hrvatskom" komentirajući presudu hrvatskim generalima ustvrdio da taj sud ne treba ni nazivati sudom."

Josip PečarićS Okruglog stola HIP-a održanog 10. svibnja 2011. u Zagrebu donosimo prvi dio izlaganja akademika Josipa Pečarića. Izdvajamo: "Dozvolite mi na početku da vas sve lijepo pozdravim, a posebno gospođu Ankicu Tuđman i obitelj Tuđman. Za razliku od drugih sudionika ne mogu se zahvaliti organizatorima na pozivu za sudjelovanje na ovom Okruglom stolu. Naime, spadam među one ljude koje bi mogli definirati kao razočarane optimiste. A takvi su najopasniji za uspjeh onih stavova koje inače zastupaju. Zato sam prestao javno nastupati. Bolje se sam maknuti, nego da me vi maknete s govornice, zar ne? Međutim postoje neki "zločesti dečki" kojima ne mogu ništa odbiti. Oni, zapravo žele da me vi maknete s govornice".(J.Pečarić)

Davor Domazet LošoPovodom obilježavanja 88. obljetnice rođenja prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, Udruga za hrvatski identitet i prosperitet organizirala je u svibnju 2010. okrugli stol: "Hrvatska nakon dvadeset godina-kako dalje?", a povodom jedanaeste obljetnice smrti predstavila Zbornik radova sudionika. Donosimo radove autora koji nisu samo kritičari sadašnjosti već svjesni svoje odgovornosti zagovaraju viziju i strategiju razvoja koja Hrvatsku može izvesti iz političke, gospodarske i moralne krize u kojoj se danas nalazimo. Izlaganja književnika i predsjednika HKV-a Hrvoja Hitreca, novinara Mate Kovačevića i dr. Koraljke Marušić već smo objavili, a sada donosimo ono admirala Davora Domazeta Loše pod nazivom "Nove strategije u napadu na Hrvatsku".(mmb)

Hrvoje HitrecS okruglog stola Udruge za hrvatski identitet i prosperitet koji je 14. svibnja 2010. održan u čast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu donosimo zapaženo izlaganje književnika i predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Suvremena hrvatska država bila je u samome početku nalik Heraklu koji se već u kolijevci morao boriti sa zmijama i uspio ih zadaviti. U prvih deset godina moderna tvorevina državotvornoga hrvatskog naroda izrasla je u čvrstu djevojčicu koju ni ratni pakao ni dječje bolesti ni zlostavljanje u međunarodnoj školi nisu učinili depresivnom. U hrvatskoj je školi imala odlične ocjene iz povijesti , u školi života naučila je da se mora tući za svoje dostojanstvo, a otac ju je podučio da ne smije ulaziti u tuđe automobile. U adolescentnoj dobi, međutim, Hrvatska se počela ponašati vrlo ambivalentno, družila se s ološem i postala ovisnicom, uzimala je potajice iz svoje kuće vrijedne stvari i prodavala ih da bi mogla kupiti drogu i skupe haljine, ponižavala se, zaduživala i odlazila u krevet sa strancima, a takav se način života odrazio i na njezine ocjene u školi. Do mature je nekako dospjela, ali državnu maturu nije položila."

Mate KovačevićU čast prvom hrvatskom predsjedniku, a u povodu obilježavanja 88. obljetnice njegova rođenja, Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) organizirala je u petak, 14. svibnja 2010. u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu Okrugli stol "Hrvatska nakon 20 godina, kako dalje". Znanstvenici i javni i kulturni djelatnici, njih petnaest, na okruglom stolu u organizaciji Udruge za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) govorilo je o tome gdje je Hrvatska danas i što učiniti da se izađe iz svekolike krize. Izlagali su akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Zoran Stiperski, admiral Davor Domazet-Lošo, dr. Koraljka Marušić, prof. dr. Ivo Lučić, general-pukovnik Željko Šiljeg, književnik Hrvoje Hitrec, novinar i publicist Mate Kovačević, dr. Križo Katanić, Tomislav Nurnberger i na svršetku prof. dr. Miroslav Tuđman. U nastavku donosimo izlaganje novinara, publicista i člana HKV-a Mate Kovačevića. Izdvajamo: "S obzirom na svoj položaj, određene gospodarske, prometne, geostrateške i geopolitičke prednosti, svaka država, bar u postwesfalskom razdoblju, a onda i u suvremeno doba, zbog svojih, ali i tuđih nacionalnih probitaka ima za protivnike nacionalne interese susjednih država, veledržava ili određenih međunarodnih gospodarskih i financijskih grupacija. Danas je doduše nepopularno, ili kako se to sadašnjim medijskim diskursom kaže nekorektno govoriti o vođenju rata, ali kako onda definirati organizirani nastup nevojnih čimbenika različitih skupina moći usredotočenih na razaranje cijelih državnih subjektiviteta pa čak i nacionalnih identiteta, kako bi se zadobila prevlast na jednom širem području, koje se u neokolonijalnom rječniku, danas bez ikakva otpora, posve razumljivo naziva regijom. "

Ivan AralicaOsim snimke cijeloga skupa s portala lijepanasadomovina.com, sa svečane akademije koja je održana povodom 10. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana 9. prosinca 2009. u zagrebačkom hotelu Sheraton, donosimo izlaganje člana Hrvatskoga kulturnog vijeća akademika Ivana Aralice. "Detuđmanizacija, koja se ideološki predstavljala kao liberalizam suprotstavljen autokraciji, kroz proteklih je deset godina pokazala pravo lice. Nije to nikakav liberalizam, već je to fosilni komunistički mentalitet koji se sakrio iza Mesićeva «antifašizma». A taj «antifašizam», samo drugo ime za komunizam, ne može razlikovati što je to suvremena laička država, koja zna cijeniti ulogu vjere, a što militantni komunistički sekularizam, koji državu suprotstavlja crkvi i značaj vjere ne prepoznaje."

dr. sc. Ljerka Mintas HodakSa svečane akademije koja je u spomen na Prvog hrvatskog predsjednika održana 12. svibnja 2009. u zagrebačkom hotelu Sheraton, a na kojoj je predstavljenja knjiga akademika Dubravka Jelčića „dr. Franjo Tuđman: Hrvatska, Europa, Europska unija (izabrane stranice)“, donosimo izlaganje dr. sc. Ljerke Mintas Hodak, članice Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća. "Knjiga „Dr. Franjo Tuđman: Hrvatska, Europa, Europska unija (izabrane stranice)“ koju je priredio akademik Dubravko Jelčić nešto je najbolje dosada učinjeno kako bi se s (imena) Franje Tuđmana skinula već više od desetljeća namjerno stvarana stigma od strane raznih probisvijeta kako je on bio antieuropski političar i protivnik hrvatskog pristupa Europskoj uniji... Tuđmanovoj politici s kraja 90tih godina zlonamjernici rado predbacujuda je, on doveo do zahlađenja odnosa jer se uporno suprostavljao tzv. regionalnom pristupu. Kad sam kao ministrica 1999. g. razgovarala u Bruxellesu sa tadašnjim predsjednikom Europske komisije van den Brookom oizgledima Hrvatske, on mi je izričito rekao da nam ne žele pomagati u pripremama jer bismo previše odskočili od ostalih zemalja Regije, a članstvu se ne trebamo nadati prije 2013. godine! Kad sam, po povratku,izjavila u medijima da će nam trebati bar još 10-15 godina do članstva, proglasili su me Tuđmanovom antieuropskom političarkom. Latini birekli: Sapienti satis!"

Stranica 1 od 2

Početak
«
1

Tko je na vezi?

  • dantun
  • 1 korisnik
  • 94 gostiju

Zadnji komentari

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Preporuči knjigu

Prijava na Portal