Mario GrčevićDonosimo izlaganje dr. Maria Grčevića održano 8. veljače 2012. na tribini HKV-a "Hrvatski jezik (opet) u političkom vrtlogu". Izdvajamo: "Ako se odlučimo za zakon o javnoj i službenoj uporabi službenoga jezika, pred nama je težak put na kojem će se morati angažirati i pravnici i jezikoslovci kako bi se utvrdilo koja prava imaju druge zemlje u EU i kako mi u Hrvatskoj možemo ostvariti ista prava. Na taj put ne možemo krenuti kao individualci, već vođeni isključivo institucionalno."

Hrast - konvencijaŠto će vam Hrvatska bez Hrvata i građana? Što će vam škole i parkovi bez djece? Što će nam ova Hrvatska ako u njoj više neće hodati ljudi koji govore našim jezikom, koji pjevaju naše pjesme? Kultura smrti ima sve više zagovornika i promicatelja u Hrvatskoj, a ono što nas treba posebno mobilizirati je činjenica da unatoč velikoj većini građana koji imaju kršćanski vrjednosni sustav, zagovornici kulture smrti trenutno imaju većinu i u Hrvatskom saboru.(K.Miletić)

svijetS obzirom na to, da su gotovo svi ljudi u svijetu, gotova sva proizvodna poduzeća i gotovo sve države pali u dužničko ropstvo, prva zadaća nacionalne politike je vratiti kapital u prostor, čime će se i vlast vratiti u prostor ili u krilo nacionalnih zajednica. Ujedno, narodne zajednice trebaju na načelu zajedništva, koje ima svoj politički izražaj u demokraciji, koordinirati oslobođenje cijelog svijeta od vjerovničkog gospodstva kapitala, koje rasipa obitelji, uništava narode, upropašćuje biom i zatire život.(Z.Mršić)

Stjepan MesićOd izigravanja do neiskorištenih mogućnosti političkih, diplomatskih i gospodarskih potencijala hrvatskih iseljenika prošlo je više od 20 godina. Nepovjerenje Hrvata izvan Hrvatske prema vlastima u Hrvatskoj samo se produbilo. Kome je smetalo Ministarstvo iseljeništva u situaciji kad je iseljeništvo najviše pomagalo Hrvatskoj? Danas se lakše zaključuje zašto su neki utjecajni političari, poput Manolića i Mesića, tada bliski savjetnici predsjednika Tuđmana i visoko pozicionirani dužnosnici HDZ-a, u stvari radili protiv reguliranja prava i uspostave odnosa s hrvatskim iseljeništvom.(D.Borovčak)

Josip_Jovi_u_sudnici_ICTY-aS Jovićevim mišljenjem, kao i njegovim pisanjem, možete se slagati ili pak ne slagati, ali mu nitko ne može zanijekati novinarsko poštenje, što je u današnjoj RH jako rijedak slučaj. Jer mnogi njegovi kolege ne služe poput njega (Jovića) novinarskoj, a niti bilo kakovoj Istini, već su iz samo njima znanih pobuda postali hrvatske novinarske (i političke) prostitutke, što im valjda treba služiti 'na čast', koju su odavno izgubili,tj. prodali za šačicu Judinih škuda!(P.Vulić)

josip jovićHrvatsku naših dana nisu «objesili», ali su je rasprodali, prokockali, prokrčmili i iskoristili njezini vladari za najprozaičnije i najsebičnije interese. Suverenitet jednog naroda, neotuđivi i nedjeljivi, nakon dvadeset godina samostalnosti predaju u ruke tuđinske vlasti. Prihvatili su jednostranu sliku Drugoga svjetskog rata, otvorili put neojugoslavenstvu, afirmirali ideološke kriterije iz ranih sedamdesetih, zaboravili Hrvate u BiH, ponizili i osudili najzaslužnije za ostvarenje slobode i nezavisnosti.(J.Jović)

VjerniciU svezi s Izjavom komisije Iustitia et pax o netrpeljivosti prema katolicima u RH u masovnim medijima pojavile su se brojne kritike i tvrdnje da ne postoje konkretni primjeri takve netrpeljivosti. Međutim kao što nam iskustvo govori, kao uostalom i upravo spomenuto zadnje pisanje hrvatskih medija na ovu temu, činjenično stanje potpuno je drugačije. U nastavku objavljujemo predavanje Marija Živkovića iz Obiteljskog centra u Zagrebu "O problemima vjerskih sloboda katolika i Katoličke Crkve u Hrvatskoj" u kojem se navedena problematika razlaže bez površnosti i etiketiranja.(djl)

Mate KovačevićTijekom trajanja Hladnoga rata Udba je ubila više ljudi na Zapadu nego čitav sovjetski blok, ali to je, kako tvrdi američki profesor Schindler, izazvalo veoma malu, ili nikakvu pozornost. Zato s pravom zaključuje: Kako onda, tako i danas! Nu ovakvo nas stajalište ne smije čuditi, a još manje obeshrabriti. Trebalo ga je samo konstatirati, staviti u kontekst hrvatske borbe za nezavisnost da bi se moglo vidjeti kakvu je krvavu Kalvariju morao proći hrvatski narod da bi obnovio svoju državnost.(M.Kovačević)

miroslav tuđmanSkoro pedeset tekstova u ovoj knjizi dobra su podloga za raščlambu kako onoga što se zbivalo, ali isto tako i za prosudbu tko je i kada, što i kako radio – a trebalo je ili nije trebalo to raditi – na štetu hrvatskih nacionalnih interesa. Pečarićeve prosudbe danas mogu poslužiti da sažmemo naša iskustva – ne toliko s ciljem da bismo pronalazili krivce, koliko da bismo postali zreliji i mudriji u vremenu koje je pred nama. Haške presude, pa makar i prvostupanjske, nisu pridonijele nikakvu smirivanju situacije, niti su riješile bilo čiji problem, samo su stvorile nove probleme i prouzročile nove nepravde. Dobro je poznata istina da su nove nepravde uzroci i razlozi novim povijesnim sukobima i stradanjima. Brzo objavljivanje ove knjige bio bi samo jedan u nizu onih poteza koji bi racionalizirali kako odnos hrvatske javnosti prema sudu u Haagu, ali isto tako i prema EU, odnosno međunarodnoj zajednici.(M.Tuđman)

Stranica 1 od 7

Početak
«
1

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari

Najave

  • 1
  • 2
30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu 30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu... Više...
28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru 28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru U ponedjeljak, 28. svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljanje knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko –... Više...

Tko je na vezi?

  • Fiery
  • Ognjistar
  • 2 korisnika
  • 94 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal