Svaštara
Dr. sc. prof. Artur R. Bagdasarov, dobitnik nagrade INA-e i Hrvatskoga kulturnoga kluba za primicanje hrvatske kulture u svijetu, opet nas raduje svojom novom knjigom "Elementarna gramatika hrvatskoga jezika" koja je nedavno izašla u nakladi Astrelji u Moskvi. Poznati ruski kroatist već odavna redovito piše radove o našem standardnom jeziku. (N.Piskač)
30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu
Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu...
Više...
28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru
U ponedjeljak, 28. svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljanje knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko –...
Više...
30. svibnja - Predstavljanje knjige J. Jurčevića u Zagrebu
U srijedu 30. svibnja u Velikoj dvorani hotela Sheraton u Zagrebu s početkom u 19.00 sati održat će se predstavljanje knjige Josipa Jurčevića «Prikrivena strati...
Više...
Kalkulator
Pacman
Udruga 
Upute
Inzistiranje na pravilnoj uporabi hrvatskoga jezika i prijevodu na hrvatski osobito je važan čimbenik hrvatske jezične opstojnosti u Europskoj uniji. Moramo se sjetiti kako je naša nacionalna i ustavna obveza skrbiti o hrvatskome jeziku i njegovim dijalektima, a sa stranih jezika bez obzira na sličnost nužan je prijevod svih sadržaja. To podrazumijeva i prijevod sa srpskoga i bošnjačkoga na hrvatski jezik radi hrvatskih građana i poštovanja vlastitosti.(am)
U povijesti hrvatskih pravopisnih previranja posebno će ostati zabilježeno osamljeno stajalište Katedre za suvremeni hrvatski književni jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, koja je jedina od svih institucija u Hrvatskoj koje su sudjelovale u anketi 1992. listom odbacila sve prijedloge o promjeni hrvatskoga pravopisa. Danas se netočno pokušava interpretirati kako je Stajalište Katedre iz 1992. bilo i većinsko stajalište hrvatske kulturne javnosti. To jednostavno ne odgovara istini: od svih prijedloga Matičina povjerenstva iz 1992. anketirane su ustanove odbacile samo pisanje ie u slogovima s jatovskim sljednicima.(N.Bašić)
U pridjevno-zamjeničnoj sklonidbi jedni jezikoslovci daju prednost navesku -oga/-ega u genitivu jednine, -omu/-emu u dativu i bez naveska -om u lokativu; drugi -og, -om, -om; treći -oga/-ega, -omu/emu, -ome, a svi zajedno objašnjavaju da se može rabiti i kraći i dulji oblik ovisno o stilu. Takve neujednačene normativne preporuke ogledaju se i u porabi pa ne samo da prosječni hrvatski govornici nego i poznati jezikoslovci rabe pridjevne i zamjenične nastavke kako im je drago.(A.Bagdasarov)
Kao što je već poznato, Društvo profesora hrvatskoga jezika poslalo je zahtjev Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa da odluči o (jednom) pravopisu. Zahtjev je poslan uz šest tisuća potpisa. Traže također donošenje novih srednjoškolskih programa nastave hrvatskoga jezika, te povećanje satnice hrvatskoga jezika od prvoga razreda osnovne škole. Na prvi pogled, zahtjev je posve u redu. Na drugi pogled, nešto manje. Glede povećanja satnice treba reći da se radi o zahtjevu za povratkom na satnicu koja je postojala donedavno – odnosno do trenutka kada je nečijom samovoljnom odlukom bio smanjen broj sati hrvatskoga jezika u osnovnim školama. Glede novih srednjoškolskih programa nastave hrvatskoga jezika – profesori su vjerojatno u pravu. No glede pravopisa nešto je ostalo u zraku i zahtijeva analizu.(H.Hitrec)
Iz Hrvatskog slova donosimo razgovor Mire Ćurić s Ljiljanom Šarić, autoricom Rječnika sinonima hrvatskoga jezika, profesoricom na Humanističkom fakultetu Sveučilišta u Oslu. "Svaki rječnik sinonima govori o leksičkom bogatstvu i dokaz je otvorenosti prema njemu. Ipak, ne odnose se svi jezici isto prema njemu. Neki su se jezici našli u specifičnim uvjetima, pa se prema leksičkoj raznolikosti odnose i sa sumnjom. To je bio slučaj, a i još uvijek jest, s hrvatskim jezikom. U mnogim lektorskim zahvatima može se pratiti neobičan pristup sinonimiji u kojem se neke riječi zamjenjuju drugim riječima sličnoga značenja, a da ta zamjena nije opravdana. Ili se izbjegavaju i nepoželjnima postaju riječi koje su dio hrvatske jezične tradicije, pa tako jezik osiromašuje, ili se intervencijama zamagljuju značenjske nijanse. Posljedica je, primjerice, gomilanje ograničena broja neobilježenih i beživotnih riječi, dok njihovim bliskoznačnicama egzistencija postaje ugrožena. Potiranje sinonimije znači siromašenje komunikacijskih mogućnosti, a onaj tko se priklanja takvoj praksi ne može činiti dobro svom jeziku."
Donosimo zanimljiv članak o tuđicama, s naglaskom na primjer riječi uputnik, odnosno curriculum, kurikulum, kurikul, u kakvom se sve još već obliku ne pojavljuje u hrvatskoj literaturi. Članak je objavljen izvorno u časopisu "Jezik", koji uređuje prof. dr. Sanda Ham, ugledna jezikoslovka, suautorica, uz akademike Babića i Moguša, Hrvatskoga školskog pravopisa s koji će napokon valjda biti uveden red na području pravopisa. Upravo je prof. dr. Sanda Ham potaknula autorice Dubravku Smajić i Irenu Vodopiju na pisanje članka "Curriculum, kurikulum i kurikul - uputnik", u kojem se zaključuje kako bi na prvom mjestu trebala biti hrvatska riječ uputnik (uputnički); na drugom mjestu prilagođena tuđica kurikul (kurikulni, kurikulski); neprilagođene tuđice curriculum, nepravilno prilagođene tuđice kurikulum - uopće ne bi trebalo biti u hrvatskom jeziku.
Članak nam je proslijedio Davorin Zorko primjećujući sljedeće.
Oni koji žilavo forsiraju "kurikulum", usuprot hrvatskoj tradiciji, usuprot najuglednijim hrvatskim jezikoslovcima i usuprot prosvjetarskoj javnosti, ponašaju se upravo poput tzv. hrvatskih vukovaca s kraja 19. stoljeca. Naime, postoje primjeri kada su, krajem 19.-oga i početkom 20.-oga stoljeća, tadašnji vukovci ismijavali riječi poput "nogomet", "rukomet", "kisik", "vodik", "kolodvor"... pa su se te rijeci ipak ukorijenile u uporabi... Upravo sada (do kraja siječnja) traje javna rasprava o "Prijedlogu strategije nacionalnoga kurikuluma". Da nije istinito, bilo bi poput parodije - u naslovu uz "nacionalna strategija" stoji nevaljana tuđica "kurikulum". Prispodobivo je sada aktualnome Svjetskome prvenstvu u hendbolu, koje upravo traje.
Iz Hrvatskoga slova donosimo još jedan komentar Stipe Kekeza na temu jezika. Ovoga puta autor se osvrnuo na uporabu boja u jeziku te podrijetlo samih naziva i termina koji se najviše upotrebljavaju u govoru danas. "Boje su neizostavan dio našega svakidašnjeg života. One su neizostavna građa, sredstvo slikarima, ali i pjesnicima. Bojama sagledamo svijet, pa je u različitim kulturama i drukčiji odnos prema njima. Tako se i naziv vrste vina u nas razlikuje, crno, prema nekim europskim jezicima, u kojima je crveno. Da ne govorimo o klasičnoj podjeli boja na tople i hladne, što u pojedinaca može biti drukčijega odnosa. U današnjemu pak svijetu, koji se ponajprije orijentira na vizualno, boje još više dolaze do izražaja (kakva je tek promjena nastala pojavom televizora u boji). Riječ boja k nama je došla iz turskoga jezika. Prije toga su Hrvati u tome značenju vjerojatno upotrebljivali riječi mast i(li) mastilo. No kako se u hrvatskome standardnome jeziku označuje radnja koju činimo bojom?"(S.Kekez)
Iz Hrvatskoga slova donosimo još jedan članak Stipe Kekeza o jeziku, točnije o čestoj uporabi takozvanih srbizama. Njihov broj i infiltriranost ne treba čuditi ako se u obzir uzme činjenica da je oduvijek bilo onih koji su među hrvatskim narodom htjeli progursti panslavenske i južnoslavenske ideje. "U sklopu pak unitarističkoga pristupa jeziku i pristupa političkoga bratstva i jedinstva svako pozivanje na samosvojne jezične osobitosti nije bilo, blago rečeno, dobrodošlo. Dolaskom devedesetih godina 20. stoljeća demokratizacijom hrvatskoga društva i osamostaljenjem Hrvatske srbizam kao termin (nanovo) se javlja. Počinje se raspravljati o srbizmima na stručnoj i svakidašnjoj razini. Što su to srbizmi? Prema samoj riječi, to bi bilo kakvo svojstvo srpskoga jezika, vjerojatno leksičko (dakle riječi), kao što su i anglizmi, germanizmi, talijanizmi itd. posuđenice u hrvatskome jeziku iz engleskoga, njemačkoga i talijanskoga."(mmb)