Detalji

Objavljeno: 05. svibnja 2016.

U prvoj polovici 19. stoljeća svaki hrvatski kraj imao je svoj način pisanja što je stvaralo znatne poteškoće svugdje, pa i u Bosni. Na to nesnalaženje, tj. na nedostatak pravopisa žali se i biskup Augustin Miletić... (M. Nosić)

Detalji

Objavljeno: 01. svibnja 2016.

U Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Dayton je ostao Dayton (str. 195.), ali je na dvama mjestima navedeno da se može pisati i Černobil i Čornobilj (str. 71., 191.). Dvojnost grafijskih ostvaraja je preporučena i za ostala ukrajinska imena. (M. Nosić)

Detalji

Objavljeno: 01. listopada 2015.

Ako se u Republici Hrvatskoj želi uvesti reda u službenu i javnu uporabu hrvatskoga jezika, bit će potrebno donijeti zakon o hrvatskom jeziku kojim će se razraditi ustavna odredba o njegovoj službenoj uporabi. Taj zakon ne će i ne smije ograničavati umjetničku i inu slobodu izražavanja bilo kojega pojedinca ili biti usmjeren protiv jezične varijacije. Međutim, on će morati odrediti što je to službena uporaba hrvatskoga jezika, propisati kada se i kako rabi i u javnoj uporabi pravnih osoba, te postaviti kontrolne mehanizme. (M. Grčević, HS)

Detalji

Objavljeno: 19. srpnja 2015.

Iz intervjua za Glas Koncila jezikoslovke dr. Nataše Bašić izdvajamo: "Politika mora osigurati pravni okvir u kojem će se hrvatski jezik i pravopis moći nesmetano razvijati, opisivati i propisivati, a ne da na svaki spomen propisivanja ustaju neupućeni ili zlonamjerni, izrugujući se svakomu nastojanju da se u općem ili strukovnom jeziku leksik popunjava i novotvorenicama, a ne samo posuđenicama." (hkv)

Detalji

Objavljeno: 23. listopada 2014.

23.listopada 1847. Ivan Kukuljević Sakcinski je na posljednjem staleškome zasjedanju Hrvatskoga sabora upozorio narodne zastupnike na potrebu uvođenja službenog jezika u javne službe. Sabor je razmotrio taj prijedlog i na kraju proglasio hrvatski jezik službenim u javnoj uporabi. (mojzagreb.info)

Detalji

Objavljeno: 19. ožujka 2014.

Iz časopisa „Jezik" prenosimo članak akademika Stjepana Babića pod naslovom „Hrvatski jezik za komunističkoga razdoblja". Iz članka izdvajamo: „Iako jezičnoj politici u komunističko vrijeme ima mnogo prigovora, osobito smo ih imali mi jezikoslovci, ipak ni tada briga za hrvatski jezik nije bila bačena pod noge, nego je bila na određenoj razini i to treba u kratkim crtama prikazati da ne bismo s prljavom vodom izbacili i dijete, da ne bismo rekli da je cijelo komunističko vrijeme u jezičnome pogledu bilo samo brozno". (S. Babić, Jezik)

Detalji

Objavljeno: 23. veljače 2014.

Kurikulum je u hrvatskome pedagogijskome i pedagoškome prostoru gotovo izlišna stvar: niti je jednoznačno definiran niti se jednoznačno provodi, a još se i naziva stranom, a ne hrvatskom riječju. Budući da će izlišnost još potrajati, moguće je barem naći naziv koji bi udovoljio i struci i jeziku. Pa kad u povijesti pedagogije i školstava neki budući studenti dođu do kraja XX. i početka XXI. stoljeća da osjete i malo hrvatske samosvijesti govoreći o brojnim reformskim promašajima. (M. Bagarić)

Detalji

Objavljeno: 17. lipnja 2013.

Uredništvo portala smatra da Hrvati moraju znati istinu o tom što se zaista događa s pravopisom, a ne hvaliti ga na sva usta kako to čine pojedina glasila (večernjo - jutarnji listovi) koja su počela zajedno s Institutom ili uz njegovo dopuštenje zarađivati novac na pravopisu koji još i nije dovršen pa i službeno neprihvaćen. (hkv)