Dok je još Tuđman bio živ, u anketama se za ulazak Hrvatske u Europsku uniju izjašnjavalo i više od 80 posto ispitanika. Da se tada održavao referendum, ne bi bilo potrebno mijenjati Ustav po kojem je sada za članstvo u EU dovoljna većina glasova onih koji na referendum iziđu, pa makar izišlo samo 100.000 ljudi.(M.Ivkošić,VL)

„Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?“, pitanje je na koje bi (pre)brzo trebali znati dati odgovor. U povijesti kad su mogli birati Hrvati su, primjerice, između Bizantinaca i Franaka izabrali Franke, između pravoslavlja i katoličanstva izabrali katoličanstvo, između Osmanlija i Habsburgovaca izabrali Habsburgovce. Birali smo političku Europu.(A.Mihaljević)

Našim čitateljima koji razmišljaju o ulasku Republike Hrvatske u EU, podastirem ulomke iz zanimljivog predavanja koje je održao u Podgorici, na okruglom stolu «Mjesto i uloga sindikata u pregovaračkom procesu», veleposlanik RH u Crnoj Gori, Nj. E. Petar Turčinović. O njegovome predavanju izvijestio je crnogorski dnevni list «Vijesti» od 14. prosinca 2011. pod naslovom «Turčinović: Predstoje vam zadaci, a ne pregovori».(Đ.Vidmarović)

S portala HRSvijet prenosimo transkript govora (kojeg možete i čuti, preko poveznice na desnoj strani naslovnice) kojeg je u Europskom parlamentu održao britanski EU parlamentarac Nigel Farage. Posebno su zanimljive njegove opservacije nakon boravka u Hrvatskoj da "Stari komunisti u Hrvatskoj i dalje drže sve pozicije moći" i da "Nema slobodnih medija u Hrvatskoj". Osim toga, drago nam je iz britanskih usta čuti kako je "Jugoslavija bila propali politički eksperiment".(djl)

Talijanski iredentizam ne posustaje, a na to upućuju najnoviji imovinski problemi između Porečko-pulske biskupije i talijanskih benediktinaca. Iredentizam, kao politički pokret s kraja 19. stoljeća, propagira promjene državnih granica na način da nacionalne manjine izvan granica matične države dođu u okvir matične države. Takve ideje dolaze iz većih i „jačih“ država prema manjim i slabijim susjednim državama. U bližoj hrvatskoj okolini dolaze iz Italije i iz Srbije.(J.Malović)

Upravo se ulazak u NATO za Hrvatsku pokazao temeljito drukčijim od svega što je državna propaganda o njemu tvrdila te 2008. On nije donio rast kreditnoga rejtinga države ni novih poslova našoj maloj vojnoj industriji. Doduše, nisu se ispunila ni ona pesimistična očekivanja: more nam ni danas ne vrvi stranim ratnim brodovima, nema vojnih baza koje bi koristili nepoznati saveznici, niti smo postali tranzitna točka vojskama na putu prema dalekim bojištima. Ipak, članstvo u NATO savezu za današnju Hrvatsku pokazuje se pozitivnim na jedan prilično neočekivani način, budući da nas naši partneri drže za danu riječ i očekuju da ispunjavamo obveze koje smo na sebe preuzeli – kao samostalan nadzor nad nacionalnim zračnim i pomorskim prostorom. Posljednjih su se godina takvi zahtjevi naših partnera pokazali kao zadnja brana neodgovornome i proizvoljnom kraćenju obrambenoga proračuna.(I.Tabak,tportal)

Predsjednik udruge Volim Hrvatsku – NE U EU, u četvrtak 5. svibnja 2011. godine, osobno je uklonio jednu od zastava EU. Udruga Volim Hrvatsku podnijela je već prijave Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske za kazneno djelo izdavanja naloga za isticanje tih zastava a nakon toga i zahtjev Vladi Republike Hrvatske da se te zastave uklone. Nažalost, kako poručuju iz ove udruge, institucije države su se oglušile na apele i zahtjeve da se prekine s vrijeđanjem osjećaja građana. Umjesto toga vlada Jadranke Kosor pokreće agresivnu kampanju promidžbe svoje neovlašteno vođene politike, u koju namjerava potrošiti 15.000.000,00 kuna izvađenih iz džepova građana.(mojzagreb.info)

Hrvatski biskupi našoj javnosti uputili su pismo na temu hrvatskoga ulaska u Europsku uniju. U njemu se kroz povijesni pregled nastanak ove europske organizacije jasno ističu njezini kršćanski korijeni, kao što se u nastavku teksta jasno ističu i njezini današnji ozbiljni problemi. Ovi problemi proizašli su iz nestanka prirodnih i i kršćanskih moralnih načela u temeljima Europske unije, što je zamijenjeno oslanjanjem jedino na ekonomsku logiku, čitaj novac. Jasno je kako će stav Crkve imati ulogu u trenutku kada će se u Hrvatskoj raspisivati referendum o pristupanju Europskoj uniji, pa poruke upućene na adresu naših pregovarača imaju i stvarnu političku težinu. Pismo hrvatskih biskupa je bogato, ali i dugačko pa tako podložno pogrešnim interpretacijama na koje smo već naišli. U današnje vrijeme sve što nije dva-tri reda mnogi ne čitaju, ali vjerujemo da to ne vrijedi i za posjetitelje našeg portala pa pismo biskupa u nastavku donosimo u cijelosti.(mm)