Niti jedna moderna civilizirana država u 21. stoljeću, pa tako ni Hrvatska, ne može – niti bi smjela funkcionirati bez sustavno utvrđene i u praksi primjenjive zakonske regulative. No, ako se u obzir uzme činjenica kojom se brzinom pravni propisi u RH donose, odnosno mijenjaju, lako je zaključiti kako je malo koji pravni stručnjak danas siguran što i kako treba postupati i činiti u pojedinim situacijama, a o „običnim građanima" da ne pričamo. Oni valjda nisu ni bitni, mada se primjerice trenutno najaktualnija pitanja izmjena Zakona o radu i Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju najviše tiču upravo njih.(mmb)

Ime Zorana Pusića široj je javnosti vjerojatno nešto manje poznato od imena njegove sestre Vesne Pusić. Ono što im je zajedničko jest evidentna namjera za svojevrsnim oživljavanjem projugoslavenskog duha na ovim prostorima u bilo kojem mogućem obliku i pod bilo koju cijenu. Zoran Pusić mnogo je veća medijska zvijezda u Srbiji gdje je kao „jedan od rijetkih poštenih Hrvata" - kako mu oni tepaju, čest gost u njihovim TV emisijama informativnog sadržaja, a u kojima svesrdno zagovara tezu sveopćeg izjednačavanja krivnje Hrvata i Srba za sve ono loše što se, kako on to voli reći „u regiji" dogodilo devedesetih godina.(mmb)

Srpske „Novosti" tjednik su koji izdaje Srpsko narodno vijeće, a koji piše o svim relevantnim političkim, društvenim i kulturnim događajima u Hrvatskoj, naravno iz perspektive srpske manjine u Lijepoj Našoj. S povećanom pažnjom prati se i rad institucija srpske zajednice i događaji bitni za nju, pa su česte teme o kojima se piše - povratak onih koji su napustili RH, reintegracija srpske manjine i razvoj regija pogođenih ratom. „Novosti" naravno često komentiraju događaje u Hrvatskoj s blago rečeno subjektivnim i pristranim pristupom. No, kako je demokracija društveni poredak koji tolerira različita mišljenja i različite „istine", i te se „istine" slobodno tiskaju i prodaju širom države. Ipak, najnovija naslovnica tjednika „Novosti" na kojoj je povodom 15. obljetnice Oluje hrvatski vojnik prikazan kao krvožedni vampir, prelazi granice demokracije i dobrog ukusa. Štoviše, potiče mržnju i nesnošljivost naroda koji su u nedavnoj prošlosti međusobno ratovali, a danas uz manje ili više uspjeha pokušavaju naći zajednički jezik o neriješenim pitanjima i graditi dobrosusjedske odnose.(mmb)

Ove subote u Norveškoj će se održati 55. po redu Eurosong. Nije nam namjera ulaziti u rasprave o umjetničkoj kvaliteti i razini same priredbe koja s godinama neosporno postaje sve upitnija, uostalom o ukusima se ne raspravlja. Činjenica je da sve to šarenilo i kič milijune gledatelja svake godine ipak drže pred malim ekranima, a čak i oni najnezainteresiraniji komentiraju kvalitetu pjesama, ponajviše naravno hrvatsku predstavnicu na tom glazbenom natjecanju. Ove godine predstavljaju nas tri mlade djevojke s pjesmom koju će, a što je svakako pohvalno izvesti na hrvatskom jeziku. Ono što svemu daje pomalo negativnu konotaciju jest nezaobilazni politički predznak koji se od strane hrvatskih medija sustavno pokušava implementirati u priču koja bi trebala biti ponajprije glazbene naravi. Naime, trebala bi, ali nije. Čitajući hrvatske tiskovine i portale i gledajući vijesti stječe se dojam kako Hrvatska ove godine nema samo jednog predstavnika, nego najmanje još njih šest – Srbiju, BiH, Sloveniju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju.(mmb)

Građanska inicijativa Krug za trg u subotu je 8. svibnja 2010. pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu održala 4. po redu prosvjed, zahtijevajući promjenu imena Trg maršala Tita u nekadašnji naziv Kazališni trg. O tom je događaju uz ostale medije kratku vijest od nekoliko rečenica donio je i portal Index.hr. No, iako se radilo o vrlo šturoj informaciji, Indexovci su napravili nekoliko, nazovimo to tako – novinarskih propusta. Pogledajmo zato zajedno o čemu se radi i odgovorimo tako na pitanje ima li išta točnoga u vijesti Indexa.hr?(mmb)

Skupština Srbije u utorak je kasno navečer nakon 13 sati rasprave usvojila posebnu deklaraciju kojom se osuđuje zločin u Srebrenici. Time je Beograd, slobodno se može reći, riješivši se političkog balasta ostvario važan korak prema ulozi koju su mu mnogi namijenili - dominantnoga čimbenika na prostoru bivše Jugoslavije. U zamjenu za odustajanje od nerealnih političkih premisa Srbija sada ima aktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu, gdje već ovom Deklaracijom o Srebrenici dijeli drugima lekcije što treba činiti. A ima li se na umu odnos snaga u Hrvatskoj, zadnji razvoj događaja u Srbiji mogao bi znatno ubrzati procese obnavljanja jugoslavenskih političkih i ekonomskih odnosa. (mmb,mm)

Ovih su se dana na političkoj sceni i u hrvatskoj javnosti općenito lomila koplja treba li Republika Hrvatska dati jamstva koja su hrvatskom konzorciju Konstruktor-IGH-Tehnika potrebna kako bi se sklopio takozvani „posao stoljeća“. A taj „posao stoljeća“ značio bi gradnju autoceste u Crnoj Gori, koja zapravo spaja Srbiju s crnogorskim morem. Spomenuti ugovor s hrvatskim konzorcijem ukupno je trebao vrijediti 2,77 milijardi eura. Ali, kako uvijek i svugdje postoji neka zamka, pa ovoga puta od čitave priče na koncu ne će biti ništa jer je Vlada na čelu s Jadrankom Kosor na spomenuta jamstva Republike Hrvatske stavila veto.(mmb)

Na kojoj je razini hrvatski rejting trenutno u Europi, odnosno koliko se ta ista „Europa“ sustavno maćehinski i pomoću dvostrukih kriterija odnosi prema Hrvatskoj, zorno pokazuje incident koji se dogodio tijekom predsjedničke inauguracije Ive Josipovića u Zagrebu. Naime, kako se moglo pročitati iz vijesti Hine, ali i u dopisu Hrvatskog novinarskog društva tog dana, ono što je trebao biti najobičniji redovni novinarski zadatak za novinara HTV-a Gorana Rotima pretvorio se u incident u koji su umiješani Delegacija EU i povjerenik za proširenje i europsko susjedstvo Štefan Füle. Naime, Rotim je prilikom Füleovog boravka u Hrvatskoj na inauguraciji Predsjednika Republike, zakazao s njim intervju, no iz Delegacije EU unaprijed su zatražena pitanja uz obrazloženje da se "treba što bolje pripremiti". Rotim je želeći izbjeći "inscenirani intervju" dostavio razrađen popis sedam područja o kojima će biti riječ. No, nakon obavljenog razgovora, novinaru su iz Delegacije stigli "prijeteći mailovi" u kojima mu se prenosi Füleovo nezadovoljstvo načinom vođenja intervjua, zbog čega su "šef Delegacije EU Vandoren i neimenovana Füleova glasnogovornica odlučili kazniti Rotima tako što će mu zabraniti ili onemogućiti sve buduće intervjue s visokim europskim dužnosnicima"!(mmb)