Svaštara
Knjiga Aleksandre Ščukanec «Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću» sastoji se od osam poglavlja i rječnika germanizama koji sadrži 1200 natuknica. Knjiga pruža detaljan uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćansko-hrvatski iz nekoliko perspektiva: sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske.(N.Jurković)
30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu
Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu...
Više...
28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru
U ponedjeljak, 28. svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljanje knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko –...
Više...
30. svibnja - Predstavljanje knjige J. Jurčevića u Zagrebu
U srijedu 30. svibnja u Velikoj dvorani hotela Sheraton u Zagrebu s početkom u 19.00 sati održat će se predstavljanje knjige Josipa Jurčevića «Prikrivena strati...
Više...
Kalkulator
Pacman
Udruga 
Upute
Iz Hrvatskog slova prenosimo članak Mladena Pavkovića u kojem komentira neodgovarajuću kvalitetu pojedinih novoizašlih povijesnih udžbenika za osnovnoškolce. Autor ističe potpuno neprimjeren način obrade tematike Domovinskog rata, navodeći za primjer povijesni udžbenik Vesne Đurić u izdanju Profila, za osmi razred. "Na koji je način obrađen hrvatski Domovinski rat? U poglavlju «Domovinski rat» (str. 160) autorica uči djecu kako «nije lako odrediti datum početka Domovinskog rata»!? A od završetka srpske agresije i pobjede Hrvata i Hrvatske, na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, prošlo je jedanaest godina! «Neki smatraju da je to bilo u ljeto 1990. kada je započela 'balvan revolucija', dok drugi da je to bilo u proljeće 1991., kada su pobunjeni Srbi i JNA okupirali Plitvice, kojom prilikom je poginuo jedan hrvatski policajac» - piše autorica. Kako se zove taj poginuli hrvatski policajac, junak hrvatskog Domovinskog rata, Đurić ne navodi, odnosno to, po njoj, učenici završnih razreda osnovne škole ne trebaju znati. U vrijeme kad je ona učila povijest vjerojatno je dobro znala tko je bio Boško Buha ili Nada Dimić. No, da podsjetimo autoricu, taj poginuli hrvatski policajac, kojeg ona prešućuje i marginalizira, ima svoje ime i prezime – Josip Jović! Dok je u ovom udžbeniku relativno zadovoljavajuće obrađena uloga i značaj Josipa Broza Tita u vrijeme 2. svjetskog rat, ali i nakon njega, dakako nigdje ga se ni za šta ne okrivljuje, o prvom hrvatskom predsjedniku i vojskovođi, pobjedniku u ratu, dr. Franji Tuđmanu, učenici ne mogu saznati gotovo ništa".
Večernji list donosi komentar autorice Irene Kustura o dvojbenim metodama odabira udžbenika od strane nastavnika u osnovnim školama. Iz statističkih podataka vidljivo je da najveći dio tržišta drže najjači izdavači, odnosno Školska knjiga i Profil, a za udžbenike ostalih odlučuje se iznimno malen broj nastavnika. Autori udžbenika koji su ostvarili smiješno male naklade tvrde kako se nastavnici odlučuju za one izdavače koji im uz svoje udžbenike mogu ponuditi beneficije poput klimatiziranih prostora, računala i ostale primamljive tehničke opreme. No, i usprkos posvemašnjom neredu koji se širi hrvatskim obrazovnim sustavom, još uvijek ima nastavnika i učenika koji su u stanju postići velike uspjehe. Naime, Hina izvještava o ponovnom trijumfu mladih informatičara zagrebačke 5. gimnazije na američkom ACSL natjecanju, održanom prošle subote pokraj Houstona...
Prenosimo članak iz Jutarnjeg lista na temu udžbenika raznih izdavača iz povijesti za 8. razred, od kojih su neki izazvali niz kritika i polemika u javnosti (Krešimir Erdelja i Igor Stojaković - Školska knjiga, Snježana Koren - Profil). Novinarka Ivana Kalogjera-Brkić ustvrdila je kako je udžbenik autorskog trojca Bekavac - Bradvica - Miočić u izdanju Alfe po ocjeni povjesničara najkonzervativniji i najkroatocentričniji od svih udžbenika povijesti za 8. razred. Osim članka Ivane Kalogjere-Brkić pažnju su nam privukli i komentari čitatelja na portalu Jutarnjeg lista koje također ovdje prenosimo.
Pretpostavljam da se "Otvoreno o "Otvorenom pismu" grupe povjesničara i
znanstvenika" koje su javnosti uputili 14 povjesničara (Hina, 4. svibnja 2007.) odnosi na
Otvoreno pismo koje smo nas 20 akademika i 10 povjesničara uputili
predsjedniku Vlade, predsjedniku Hrvatskog Sabora, Ministru za znanost,
obrazovanje i šport i saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i
kulturu. Neki od potpisanih akademika nisu znanstvenici, a svi
potpisani povjesničari to jesu! Dakle, već iz naslova njihova pisma
proističe da tih 14 povjesničara ili misli da povijesna znanost nije
znanost ili da ono "dr. sc." - kada se radi o povjesničarima - ne
garantira da se radi o znanstvenicima.
Otvoreno 
Iz Hrvatskog lista (broj 134) prenosimo članak o zahtjevu Hrvatskog časničkog zbora grada Splita da se povuče udžbenike iz povijesti za osmi razred osnovne škole autora Snježane Koren te Krešimira Erdelja i Igora Stojakovića zbog načina na koji je obrađen Domovinski rat. Zahtjev je upućen predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu, predsjedniku Hrvatskoga sabora Vladimiru Šeksu, te ministru znanosti, obrazovanja i športa Draganu Primorcu. U zahtjevu između ostalog stoji: "Da je autorima i tzv. povjesničarima stalo do istinitoga, objektivnoga
i znanstvenoga prikazivanja pojedinih događaja tijekom Domovinskog
rata, kada je o količini zločina riječ, nisu smjeli prešutjeti notorne
činjenice da je srpska strana započela zločine i počinila više od 95
posto ukupnih zločina na području RH. Nasuprot toj činjenici, njihove
opservacije izjednačavaju količinu zločina i izjednačuju žrtvu i
agresora.".
Iz Hrvatskog slova prenosimo članak Mile Pešorde u svezi krivotvorenja hrvatske povijesti, temi o kojoj se trenutno vrlo intenzivno raspravlja kako u javnosti, tako i na našem portalu. Izdvajamo: "U nas stvari tako stoje da organizatori zaborava i vladari jezika drže kako je nastupila završna faza osmišljene revizije naše bliže povijesti, kada se idejno prepariranu povijest treba ukoričiti u obvezatnu lektiru. Ako u suverenim nacijama "pobjednici" pišu povijest, u Hrvatskoj ni tomu tako nije, a ovih se dana podigla prašina o nekim udžbenicima povijesti za osnovne škole, napisanim tako da u njima razvidnim nije ni čin, ni duh, ni duboki povijesni smisao hrvatske demokratske svibanjske revolucije 1990., u kojima neprozirnim ostaju idejni nositelji i bitni sprovoditelji jugosrpskoga osvajačkoga pohoda na nesrpske narode i zemlje zapadno od Drine i Dunava, a bljesak konačne hrvatske pobjede u nametnutom obrambeno-osloboditeljskom ratu biva zatamnjen sporednostima, poluistinama i konfabulacijama.".
Donosimo otvoreno pismo predsjedniku Vlade, predsjedniku Hrvatskog Sabora, Ministru za znanost, obrazovanje i šport i saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu, koje je danas uputilo dvadeset akademika i deset povjesničara u svezi s udžbenicima za hrvatsku povijest za osmi razred osnovne škole. Potpisnici ovog otvorenog pisma, među kojima je nekoliko članova Hrvatskog kulturnog vijeća, reagiraju na prijedloge udžbenika dvaju vodećih izdavača školskih knjiga (Školske knjige i Profila) iz kojih bi generacija đaka rođena 1993./1994. trebala sljedeće godine učiti o zbivanjima iz Domovinskog rata. Sporne tekstove napisali su do sada malo poznati autori, koji su se jedino uspjeli istaknuti prikazom zbivanja iz neposredne prošlosti u skladu s trenutnom političkom konjukturom.
