dossier-boricevac1Dossier Boričevac zbirka je raznorodnih povijesnih i književnih priloga o sudbini jednoga malog sela u Ličkom Pounju na gotovo 700 stranica. Središnja je tema prošlost Boričevca, njegovo uništenje u Drugom svjetskom ratu i život njegovih stanovnika poslije toga u progonstvu. Pet je temeljnih poglavlja u knjizi koju je uredio Josip Pavičić: U prošlosti, U selu, U vatri, U progonstvu, U obrani istine.(Ž.Holjevac)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mile BogovićIz izlaganja mons. dr. Mile Bogovića s nedavnog predstavljanja knjige Josipa Jurčevića "Prikrivena stratišta i grobišta jugoslavenskih komunističkih zločina" izdvojili smo nekoliko misli vezanih za hrvatsku šutnju: "Nakon 1945. uveden je sustav koji je Hrvatima i katolicima o mnogim temama nametao šutnju. Stvoren je osjećaj o „zabranjenom voću" o kojem je kažnjivo govoriti i pisati (i u inozemstvu!). Mnoge istine bile su isključene iz redovne komunikacije. Neke činjenice su tako izobličene da je na gubitnike u ratu bačeno sve zlo, a sve dobro s njih preneseno na pobjednike."(hkv)

Add a comment Add a comment        
 

 

medijiMediji imaju bitan utjecaj na oblikovanje javnog znanja. Ponukani novinarskim prilogom o padu Vukovara koji je objavljen 20.11.2011. u središnjem Dnevniku HRT-a, te brojnim komentarima u drugim medijima, smatramo potrebnim ukazati na činjenicu da je taj prilog bio u funkciji nametanja percepcije potpunom distorzijom istine. To ćemo dokazati na jednoj od tema koje se dotaknuo taj prilog: o Optužnici koju je u radijski eter pročitao Siniša Glavašević.(M. Lončar,NSF)

Add a comment Add a comment        
 

 

kom zlocini13. kolovoza 2011. u Zavalju, naselju u Bosni i Hercegovini, koje je i samo doživjelo niz (ne prirodnih) katastrofa počevši od ujednjenja 1918., je u organizaciji župe Sv. Franje Asiškog Zavalje i Udruge Ličana župe Zavalje iz Zagreba održan 2. povijesno-znanstveni skup „Župa Zavalje od Svištovskog mira 1791. do naših dana“. Tema ovogodišnjeg skupa bila je „Župa Zavalje i Lika u komunističkoj Jugoslaviji“, i s tog skupa donosimo izlaganje Željka Tomaševića, člana predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva, pod naslovom "Hrvati žrtve komunizma".(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ante NazorHrvatsko kulturno vijeće 21. veljače 2011. održalo je tribinu pod nazivom "Hrvatski odgovor na srbijanske popise" na kojoj su sudjlovali dr. sc. Miroslav Međimorec, Petar Janjić Tromblon, Damir Jašarević, prof. dr. sc. Ivan Rogić, mr. sc. Željko Sačić, prof. dr. Miroslav Tuđman i dr. sc. Ante Nazor čije izlaganje donosimo u nastavku. Izdvajamo: "Zanimljivo je da o zločinima nad Vukovarcima šute nevladine udruge, koje se navodno toliko gorljivo zauzimaju za pravdu i istinu. Da im je stalo do istine reagirali bi već na tragičnu činjenicu da se incidenti počinjeni tijekom i nakon „Oluje" izjednačavaju s planiranim pokoljem u Srebrenici, kao što pojedini političari, novinari i razni navodni humanisti reagiraju na pokušaj procesuiranja masovnih zločina počinjenih krajem Drugog svetskog rata i neposredno nakon njega. Reagirali bi i na nametanje percepcije da su Ovčara i Paulin Dvor posljedice loših politika, a ne velikosrpske politike, čime se abolira, u najmanju ruku relativizira, zločinačka Miloševićeva, zapravo službena srbijanska, odnosno svesrpska politika s početka 90.-tih godina 20. stoljeća."

Add a comment Add a comment        
 

 

hkvU ponedjeljak, 18. listopada, održana je u dvorani "Hrvatskoga slova" tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Zašto se samo prognanim Hrvatima ne vraća imovina?". U nastavku donosimo izlaganje mr. sc. Igora Ivaškovića o hrvatskim stradanjima na primjeru sela Prijeboj kod Plitvičkih jezera: "Nakon rata uhvaćeni muškarci iz Prijeboja, bili oni pripadnici nekih vojnih formacija ili ne, odvođeni su u Korenicu ili Gospić gdje im je suđeno u postupcima koji su već tada bili daleko od normi postojećeg međunarodnog prava i prava civiliziranih naroda. Velik broj ih je pogubljen, dok su ostali osuđivani na doživotne robije. Selo Prijeboj je nakon paljenja 1942., nakon rata 1945. sravnjeno sa zemljom."

Add a comment Add a comment        
 

 

Ante BeljoDonosimo uvodni govor člana Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća Ante Belje s prosvjednog skupa 'Kruga za trg' održanog 8. svibnja 2010.u Zagrebu. Izdvajamo: "Okupili smo se danas ovdje da još jednom glasno i jasno ponovimo naš zahtjev Skupštini grada Zagreba za povratak imena Kazališni trg ovom najljepšem zagrebačkom trgu. Od prosvjeda odustati nećemo sve dotle dok naš zahtjev ne bude ispunjen. Simbolima zla ne smiju biti obilježene hrvatske ulice i trgovi – simboli zla ne smiju postati ničiji uzori i treba ih čim prije smjestiti u muzeje one negativne povijesti.Tito je jedan od njih unatoč činjenici što nas neki još i danas, i to s visokih mjesta u politici – antihrvatskoj – hoće uvjeriti da njihova borba za Jugoslaviju nije bila zlo i da su komunistički zločini bili antifašizam. Povijesne činjenice, one od '41.-'90. god. i one od '91.-'95. god. ih u tome demantiraju, a njihovi putevi su obilježeni potocima suza i krvi i gomilama rasutih ljudskih kostiju. Bili su to putevi Staljinova i Titova komunističkog pakla, a ne de Gaulle-ova demokratskog antifašizma!"

Add a comment Add a comment        
 

 

Zvonimir Šeparović26. travnja u prepunoj dvorani "Hrvatskoga slova" u Zagrebu održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom "Tužba protiv Srbije ne smije se povući". Predavači su bili dr. Zvonimir Šeparović i odvjetnik Tomislav Jonjić. U nastavku donosimo izlaganje dr. Zvonimira Šeparovića. Izdvajamo: "Utemeljili smo program istraživanja i prikupljanja dokaza. Pozvana su sva ministarstva, državne institucije, nevladine organizacije i najistaknutiji stručnjaci da  prikupe i dostave dokaze o genocidu i ratnim štetama u Hrvatskoj. Određeni su i rokovi. Ali, vrijeme je radilo protiv nas. Izbori 2000. doveli su novi vlast. Bilo je glasova da treba tužbu povući a onda su krenuli drugim smjerom: proglasili su da je posao obavljen nestručno i za izradu Memorijala zatražili su odgodu od šest mjeseci pa još jednom šest mjeseci da se na tužbu – zaboravi. Naravno na svako produženje i protivna strana ima jednako vrijeme za sebe. I tako je prošlo šest godina a da se sa tužbom više ništa ne događa. Oni koji su protiv tužbe uspjeli su potisnuti ovaj proces. Njima tužba protiv Jugoslavije ne odgovara. Tako je od samo početka. Iz Haga je već krenulo čim smo tužbu predali. Sutradan je tiražni zagrebački dnevni list preko čitave stranice objavio naslov «Jugoslavija će tužiti Hrvatsku!» Dakle, nije im bilo po volji što smo mi tužili agresora, oni plaše čitatelje da će sada Jugoslavija tužiti nas. A to je standardno procesno pravilo retorzije – na tužbu – protutužba. Pa to zna svaki zagorski kverulant.

Add a comment Add a comment        
 

 

Tomislav Jonjić26. travnja u prepunoj dvorani "Hrvatskoga slova" u Zagrebu održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom "Tužba protiv Srbije ne smije se povući". Predavači su bili dr. Zvonimir Šeparović i odvjetnik Tomislav Jonjić. U nastavku donosimo izlaganje Tomislava Jonjića koji se koncentrirao na pravne aspekte problematike – objašnjavanje pojma genocida, te perspektivi i izgledima hrvatske tužbe. Izdvajamo: "Jasno je da nitko ne može jamčiti da će Hrvatska u postupku protiv Srbije uspjeti. Ni najkvalitetniji, najneovisniji i najsavjesniji sudac ne će uvijek donijeti zakonitu i pravednu presudu. Treba, dakle, računati i s pokušajima političkog pritiska, i s predrasudama, i sa zabludama i s pogrješkama. Treba računati s time da će pritisci u tom smislu dolaziti ne samo iz Srbije ili iz trećih zemalja: oni će dolaziti i iz Hrvatske, kako pokazuje aktualna kampanja kojom se hoće vladu navesti na povlačenje tužbe. I, kao što vidimo, na čelu te povorke koja zagovara povlačenje tužbe radi «mirenja naroda» i stvaranja uvjeta za «suradnju u regiji», idejni su sljedbenici, a ponekad čak i krvni sljednici onih koji su uvijek davali streljivo u ratu protiv Hrvatske, koji su o Hrvatskoj kovali crne legende i koji se s postojanjem Hrvatske ne mogu pomiriti."

Add a comment Add a comment        
Pon, 2-12-2024, 08:43:23

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.