borna vitez naslovnicaDa Hrvatska ima javne i tajne službe koje se brinu ili bi se trebale brinuti za sigurnost građana i države, poznato je svima. No tek iz romana slavonskoga pravnika Zdravka Vukića može se doznati da postoji još jedna, supertajna služba za koju znade svega nekolicina ljudi: Odjel kralja Tomislava u Uredu za nacionalnu sigurnost. Šaka, mač i pištolj toga odjela je šarmantni mlađi čovjek Borna Vitez, upućen u sve vještine potrebne za posao tajnog agenta, bivši hrvatski branitelj i domoljub od glave do pete, dobrih manira i visoke naobrazbe. (H. Hitrec)

Add a comment        
 

 

Nataša BašićU ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima. U nastavku donosimo izlaganje dr.sc. Nataše Bašić. Izdvajamo: "Današnja zbivanja u hrvatskoj državi valja dakle promatrati i u kontekstu Horvatova ribolovnoga društva te zbog toga ne padati u ognjicu. Jer unatoč planiranom ograničenju na okvire ribiča i ribolovaca hrvatski su građani, podcrtavam građani, dakle pripadnici svih nacija i vjera, obnovili hrvatsku državu referendumskom odlukom s visokih 98%, potukli potom u obrambenom ratu do nogu JNA i srpske paravojne formacije, oslobodili područja pod terorističkom strahovladom te pred svijetom razotkrili i pokazali svu bijedu i nakaznost četničke ideologije, kojoj je zator ne samo hrvatskoga bića i imena temeljni programski postulat nego i svih nesrpskih naroda koji su se ispriječili njihovu bolesnom planu stvaranja Srbije kojoj granice određuje „poslednji srpski grob". (Toj ideologiji, nota bene, dodjeljuju se američka državna odličja!?)"

Add a comment        
 

 

Mario GrčevićU ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima čije izlaganje donosimo u nastavku. "Dok smo očekivali radosnu vijest o prihvaćanju hrvatskoga kao 24. službenoga jezika u EU, u Hrvatskoj su tiskane dvije knjige (monografije) koje se hrvatskim jezikom i kroatistikom bave na dijametralno različit način. Radi se o knjizi Hrvatski jezik i serbokroatizam Leopolda Auburgera (2009.) i o knjizi Jezik i nacionalizam (2010.) Snježane Kordić. U hrvatskim je priopćajnicama Auburgerova knjiga gotovo pa prešućena, a knjiga S. Kordić dočekana je s mnogobrojnim pohvalama. Na tržištu se ta knjiga pojavila samo nekoliko mjeseci prije vijesti da će hrvatski jezik u EU biti službeni jezik."

Add a comment        
 

 

Sanda HamU ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima. U nastavku donosimo prilog dr. sc. Sande Ham, glavne urednice časopisa «Jezik» o teškoćama s kojima se sukobljava kada traži potporu za časopis koji promiče kulturu hrvatskoga standardnog jezika. "U Jugoslaviji je Jezik teško prolazio, budući da ni hrvatskomu jeziku nije bilo bolje, Jezik je dijelo sudbinu. Obično smo mi, unutar Jezika o tom govorili i pisali, pa je dobro ovdje navesti i iskustvo osobe koja je izvan Jezika, Hrvoja Hitreca: „Jezik je izlazio i u doba komunističke Jugoslavije, a uređivali su ga divovi hrvatskoga jezikoslovlja. Bilo je i tada pokušaja da se zaustavi, a da se to ne dogodi u jednom smo trenutku sedamdesetih godina u žustroj misiji spriječili književnica Marija Peakić Mikuljan i potpisnik ovih redaka."(mmb)

Add a comment        
 

 

knjigeU ponedjeljak, 19. listopada, održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Što se događa u Matici hrvatskoj». Nastupili su akademik Dubravko Jelčić, dr. Ivana Žužul, dr. Ivan Matičević i književnik Josip Pavičić. Povod je bio spor oko projekta «Stoljeća hrvatske književnosti», odnosno neočekivana direktiva iz vodstva Matice o smjeni urednika edicije. Dubravko Jelčić je podsjetio nazočne na kronologiju projekta, te na dokumente koji potvrđuju da Matica hrvatska ne može polagati prava na «Stoljeća». «Stoljeća hrvatske književnosti» su na stanovit način nasljednik edicije «Pet stoljeća hrvatske književnosti», u kojoj je u drugoj polovici prošloga stoljeća objavljen značajan niz djela hrvatskih autora, ali na način koji je ignorirao jezik originala – naime, tekstovi su «prilagođavani» tadanjem «hrvatskosrpskom», s isto tako odgovarajućim pravopisom, što je naravno nedopustivo. Osim tih lektorskih intervencija, edicija je bila i na druge načine ideološki pokrivena, pa u nju nisu imali pristup hrvatski književnici koji su stvarali u iseljeništvu. Godine 1993. inicirali su Vlatko Pavletić, Dubravko Jelčić i Josip Vončina pokretanje «Stoljeća hrvatske književnosti« kao znanstveni projekt koji će uvažavati načela tekstologije.(hkv)

Add a comment        
 

 
Mario GrčevićU srijedu, 6. svibnja održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Bez hrvatskoga jezika u Europskoj uniji?». Nastupili su: akademik Stjepan Babić, dr. Mario Grčević i viši stručni savjetnici u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, profesori Milan Bošnjak i Staša Skenžić. U nastavku donosimo izlaganje dr. Maria Grčevića. "Borba za hrvatski jezik i protiv njega, koja je započela u 19. stoljeću najprije njegovim prisvajanjem pa onda nijekanjem sa srpske strane, vodila se s različitim intenzitetom sve do raspada SFRJ, kada beogradsku jezičnu politiku na terenu kratkoročno zamjenjuju tenkovi, a na papiru bujica proklamacija u kojima se veliča Karadžićev spis "Srbi svi i svuda" i tvrdnje rane slavistike o srpskome jeziku kao "krovnome jeziku" na većem dijelu južnoslavenskoga prostora. Od tenkova smo se obranili, a stare slavističke velikosrpske jezične zamisli raskrinkali. Hrvatska je danas samostalna država s ustavnom odredbom o hrvatskom jeziku kao službenom jeziku. Kad se danas govori o mogućim novim jezičnim opasnostima, najčešće se kao najveća prijetnja spominju brojni anglizmi. Ja mislim da oni nisu problem kakvim ih se predstavlja. S pravim problemom hrvatski će se jezik suočiti tek onda ako Hrvatska jezično nedovoljno pripremljena uđe u novu višenacionalnu državnu zajednicu u koju će kad-tad ući i Srbija."
Add a comment        
 

 
Stjepan BabićU srijedu, 6. svibnja održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Bez hrvatskoga jezika u Europskoj uniji?». Nastupili su: akademik Stjepan Babić, dr. Mario Grčević i viši stručni savjetnici u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, profesori Milan Bošnjak i Staša Skenžić. U nastavku donosimo izlaganje akademika Stjepana Babića održano na temelju opsežnoga članka koji će biti u cjelini objavljen u jednome od budućih brojeva Jezika. "O bitnim obilježjima, posebnostima hrvatskoga jezika, a u svezi s njime i srpskoga, napisano je na stotine članaka, a ipak je nakon svega teško doći do dobroga suda o hrvatskome književnome jeziku. Sporno je da li pridjev književni ili standardni, ali to nimalo ne utječe na bit ovoga članka i zato tu raspravu ovom prilikom možemo izostaviti. Samo napominjem da i kad kratkoće radi kažem hrvatski jezik, ipak podrazumijevam samo hrvatski književni jezik. Jednu tvrdnju mogu sa sigurnošću reći: Hrvatski književni jezik svojim glasovima, svojom gramatikom, leksičkim sastavom i stilskim vrijednostima takav jezik kakvoga više nema na svijetu. Zato se može reći što je Francuzima francuski jezik, to je Hrvatima hrvatski, u društvenome, pravnome, ustavnome, političkome smislu nema nikave razlike."
Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecU srijedu, 6. svibnja održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Bez hrvatskoga jezika u Europskoj uniji?». Nastupili su: akademik Stjepan Babić, dr. Mario Grčević i viši stručni savjetnici u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, profesori Milan Bošnjak i Staša Skenžić. Kako je uvodno istaknuo moderator tribine, velik broj indicija, ali i zloslutnih izjava različitih europskih moćnika, daje naslutiti da postoji scenarij po kojemu hrvatski jezik ne bi bio službeni jezik u Europskoj uniji, nego nepostojeći hrvatsko-bosansko-srpski jezik. Kao razlog se navodi «štednja» pri prevođenju, a drskiji eurokrati i otvoreno govore o nepostojanju posebnoga hrvatskog jezika.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
HNKDonosimo treći i poslijednji dio izlaganja Sanje Nikčević s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu. Izdvajamo: "Umjetnička akademija u Osjeku ima tri odsjeka - glazbeni, likovni i kazališni. Osnovana je prije četiri godine na desetogodišnjoj tradiciji obrazovanja glazbenih pedagoga i iz potrebe sredine za takvom vrstom škole. Dvije osječke generacije koje su osamdesetih izašle iz „područne” škole zagrebačke akademije pokazale su da je i te kako potrebna jer ti glumci danas nose osječki repertoar. Projekt osnivanja osječke kazališne akademije već jako dugo traje i na njemu je radilo mnogo Osječana, a onda je prije četiri godine zaživio kao Odsjek za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku. Naša akademija je druga glumačka akademija u Hrvatskoj, a nakon što je i Split pokrenuo svoju, imamo ih tri. Pri tome je Osijek specifičan jer obrazuje studente ravnopravno i za glumu i za lutkarstvo u prve tri godine, prvom ciklusu Bolonjske reforme."(S. Nikčević)
Add a comment        
Ned, 30-04-2017, 14:56:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0053_Sestine_Zagreb.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).