U ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima čije izlaganje donosimo u nastavku. "Dok smo očekivali radosnu vijest o prihvaćanju hrvatskoga kao 24. službenoga jezika u EU, u Hrvatskoj su tiskane dvije knjige (monografije) koje se hrvatskim jezikom i kroatistikom bave na dijametralno različit način. Radi se o knjizi Hrvatski jezik i serbokroatizam Leopolda Auburgera (2009.) i o knjizi Jezik i nacionalizam (2010.) Snježane Kordić. U hrvatskim je priopćajnicama Auburgerova knjiga gotovo pa prešućena, a knjiga S. Kordić dočekana je s mnogobrojnim pohvalama. Na tržištu se ta knjiga pojavila samo nekoliko mjeseci prije vijesti da će hrvatski jezik u EU biti službeni jezik."

U ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima. U nastavku donosimo prilog dr. sc. Sande Ham, glavne urednice časopisa «Jezik» o teškoćama s kojima se sukobljava kada traži potporu za časopis koji promiče kulturu hrvatskoga standardnog jezika. "U Jugoslaviji je Jezik teško prolazio, budući da ni hrvatskomu jeziku nije bilo bolje, Jezik je dijelo sudbinu. Obično smo mi, unutar Jezika o tom govorili i pisali, pa je dobro ovdje navesti i iskustvo osobe koja je izvan Jezika, Hrvoja Hitreca: „Jezik je izlazio i u doba komunističke Jugoslavije, a uređivali su ga divovi hrvatskoga jezikoslovlja. Bilo je i tada pokušaja da se zaustavi, a da se to ne dogodi u jednom smo trenutku sedamdesetih godina u žustroj misiji spriječili književnica Marija Peakić Mikuljan i potpisnik ovih redaka."(mmb)

U ponedjeljak, 19. listopada, održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Što se događa u Matici hrvatskoj». Nastupili su akademik Dubravko Jelčić, dr. Ivana Žužul, dr. Ivan Matičević i književnik Josip Pavičić. Povod je bio spor oko projekta «Stoljeća hrvatske književnosti», odnosno neočekivana direktiva iz vodstva Matice o smjeni urednika edicije. Dubravko Jelčić je podsjetio nazočne na kronologiju projekta, te na dokumente koji potvrđuju da Matica hrvatska ne može polagati prava na «Stoljeća». «Stoljeća hrvatske književnosti» su na stanovit način nasljednik edicije «Pet stoljeća hrvatske književnosti», u kojoj je u drugoj polovici prošloga stoljeća objavljen značajan niz djela hrvatskih autora, ali na način koji je ignorirao jezik originala – naime, tekstovi su «prilagođavani» tadanjem «hrvatskosrpskom», s isto tako odgovarajućim pravopisom, što je naravno nedopustivo. Osim tih lektorskih intervencija, edicija je bila i na druge načine ideološki pokrivena, pa u nju nisu imali pristup hrvatski književnici koji su stvarali u iseljeništvu. Godine 1993. inicirali su Vlatko Pavletić, Dubravko Jelčić i Josip Vončina pokretanje «Stoljeća hrvatske književnosti« kao znanstveni projekt koji će uvažavati načela tekstologije.(hkv)