Otpad1Tekst koji je Umberto Eco napisao prije nekoliko godina prividno je šaljiv, no smatram da je i više nego ozbiljan. (Đ. Bašić)

Add a comment        
 

 

DubrovnikNe nadajte da ćete se riješiti knjiga, ali ni četništva i izdavanja knjiga o toj problematici, pa vam ovakve knjige mogu pomoći u shvaćanju tog balkanskog i plemenskog fenomena neprihvatljivog udruživanja i djelovanja u okviru nekog umišljenog „svi i svuda“-naroda. (Đ. Bašić)

Add a comment        
 

 

Djawhar je „udario temelje novoj egipatskoj prijestolnici koju je nazvao al-Kahira – Kairo“, koji je neko vrijeme bio drugi najveći muslimanski grad (iza Bagdada). (Đ. Bašić)

Add a comment        
 

 

Otpad1Gospodarenje otpadom svodi se u biti na gospodarenje zdravim razumom, a oduvijek je nekolicina ljudi pokušavala gospodariti nad svim ostalim ljudima. Otpada i otpadnika gosp(od)arstva bilo je i bit će i prije i nakon pada svih „Republika“, pa do neizbježnog kraja svijeta. (Đ. Bašić)

Add a comment        
 

 

Izdvajanje po principu 60% i 40% za „europsku prijestolnicu kulture“ smatram neprimjerenim, već bi EU trebala izdvajati sredstva u potpunosti (100%). Nadalje, EU bi baš trebala obnavljati zapuštene i ruinirane gradove i njih proglašavati „prijestolnicama kulture“ diljem Europe, možda i do stotinjak gradova i gradića godišnje, ali tu je i pitanje sredstava koja nisu svih građana i o kojima svejednako ne donose odluke upravo ti svekoliki građani EU. (Đ. Bašić)

Add a comment        
 

 

ArgosyslDubrovnik je, po nekim istraživačima, u domeni pomorstva u XIV. stoljeću bio treći na Sredozemlju (iza Genove i Venecije). U XVI. stoljeću Dubrovačka Republika je prva na Sredozemlju, te po prekooceanskim trgovačkim jedrenjacima dubrovačke i strane zastave treća na svijetu (iza Španjolske i Nizozemske). Još od najkasnije 1312. u Dubrovniku se vršio nadzor nad najvišom dopuštenom razinom (mjerom) krcanja brodskog tereta, a posebni zakon o crti najvećeg dopuštenog krcanja donesen je 1361. (Đ. Bašić)

Add a comment        
 

 

Dubrovački top "Gušter" je remek-djelo poznatog ljevača topova i zvona Ivana Krstitelja Rabljanina (de Tollis, de Comite, de Conte) (Rab, oko 1475./?/ - Dubrovnik, 1540.). Rabljaninova čuvenost u tadašnjem svijetu otvarala mu je tržište za prodaju topova u južnoj Italiji i Španjolskoj, a u današnjem ostalo je ime jedne ulice u Dubrovniku. Status građanina Dubrovnika stekao je primitkom u bratovštinu Antunina 1509. godine. (Đ. Bašić)

Add a comment        
 

 

hrvatskaMeđutim, u suđenju i presudama u Haagu mogla se čuti pogrješna uporaba Velike Hrvatske jer se zapravo ne radi o Velikoj već Srednjoj Hrvatskoj. Naime, Srednja Hrvatska je zapravo otprilike Banovina Hrvatska, te područje Istre i manji dijelovi hrvatskog teritorija vraćeni matici zemlji Hrvatskoj nakon II. svjetskog rata. Drugim riječima, u Haagu se rabi pojam „Velike Hrvatske" za nešto što je teritorijalno znatno manje od tamo spomenutog i (za)mišljenog. (Đ. Bašić)

Add a comment        
 

 

izboriJeste li čuli da je neki župan ili gradonačelnik bivši smetlištar ili lučki radnik (iako živimo u demokraciji „vladavini naroda", pa i ti ljudi „vladaju"), ili su to uglavnom direktori i aparatčici iz bivšeg sustava? Što može promijeniti npr. (akademski) obrazovan i pošten čovjek ako se nađe u pravnom brlogu pohlepnih ljudi? Vjerujte, vrlo malo kao pojedinac, pa makar lajao na sve strane jer prav(n)e „karavane prolaze". (Đ. Bašić)

Add a comment        
Pet, 20-09-2019, 06:23:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.