Ministarstvo UpraveAko budemo išli predloženim putem, poglavito u zakonodavnom podstilu hrvatskoga standardnoga jezika u pisanju raznih pravnih tekstova, tada nam netko može reći da trebamo ispraviti i Bibliju jer se o Bogu govori uvijek u muškom rodu. S druge pak strane, apostol je Pavao u Poslanici Galaćanima rekao „Nema više: muško – žensko! Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu!“ (A.Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Kralj Aram sa sinom Arom Prekrasnim, 2014.  Slikar Rubik Kočarjan rođen je 1940. god. u Jerevanu, u Armeniji. Godine 1968. postaje magistrom u području likovnih umjetnosti Jerevanskoga državnoga likovnoga instituta. Rubik Kočarjan sudjeluje na mnogim izložbama u Armeniji i diljem Sovjetskoga Saveza.(A.Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Musko zenskoMuški je rod u hrvatskom standardnom jeziku neutralan i rodni su nazivi u muškom rodu. Ne možemo mijenjati pravila, polazeći od toga tko predvodi bilo koju državnu ustanovu i piše zakone, muškarac ili žena. Ravnopravnost spolova nemaju odnosa prema jezičnim zakonima koji imaju vlastita jezična pravila ophođenja. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

MateinaMuzej-institut za stare rukopise Matenadaran sv. Mesropa Maštoca ima višestoljetnu povijest. Stvoren je na osnovi nacionalizirane 1920. god. rukopisnih kolekcija Ečmiadzinskoga samostana. Godine 1939. rukopisne zbirke premještene su iz Ečmiadzina u armenski glavni grad Jerevan. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

KrikorBedros (Grgur Petar) Agadžanjan (arm. Գրիգոր Պետրոս Աղաճանեան, tal. Gregorio Pietro Agagianian) rođen je 18. rujna 1895. god. u Ahalciheu, u Gruziji. Roditelji su mu bili armenski doseljenci iz grada Artvina (sadanja Turska). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

MalikjanAra Malikjan je jedan od najuspješnijih violinista suvremenoga doba, dirigent, skladatelj, osnivač glazbenoga kvarteta “Paganini”. Rođen je 1968. u Libanonu, u armenskoj obitelji. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

mocmciRiječi momak i mladić su višeznačnice, a samo su u nekim značenjima istoznačnice, dok u drugima nisu pa se ne mogu zamijeniti. Ovisno o surječju (kontekstu) i stilu, obje su našle svoje mjesto u hrvatskom jeziku. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

hrvatski jezikPreradovInačice ne predstavljaju jezično bogatstvo književnoga ili standardnoga jezika, osim u iznimnim slučajevima kada su stilski raslojene. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

PravopisSvaka je država zainteresirana za cjelovitost jezične zajednice, što podrazumijeva i jedinstvo jezičnih norma. Pravopis kao jedan od simbola državnoga jedinstva osigurava jedinstvo pisma, koje zrcali jedinstvo jezika. I na koncu, pitanje jedinstvenoga i općeprihvaćenoga hrvatskoga pravopisa, kao i mogućih promjena u suvremenom pravopisu, još nije zatvoreno. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Sri, 22-08-2018, 09:48:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).