Hoće li doći sloga i pomirba u pravopisni “dom” ?

Pr-insSvaki kodificirani naziv, a pravopis pripada kodificiranom pruručniku, mora proći određeni put od svoje standardizacije (odabira) do konačne kodifikacije. Svaki mjesec u novinama i časopisima se pojavljuju brojne nove riječi što posve ne znači da ih moramo odmah uvesti u stupanj kodificirane norme i valja li jedan domaći ustaljeni jezikoslovni naziv mijenjati drugim ? I zaključno, instututski pravopis bez zajedničke strukovne i otvorene javne sloge, sporazuma, a gdje je potrebno i pomirbe subjekata jezične politike stanje u etnolingvokulturi pa i šire u društvu ne će se popraviti. (A. Bagdasarov)

Add a comment
A. Bagdasarov: Preporučena ili dopuštena besjeda o pravopisu

xce86d0995ca3dd6.jpg.pagespeed.ic.0SAipJpFEXNije jasno pripada li riječ pogrješno ipak dopuštenoj ili preporučenoj normativnoj inačici? Ispada da školarci pa i oni iz "opće uporabe" moraju uporabljivati preporučenu inačicu pogrešno, a sastavljači pravopisa mogu jednu te istu riječ uporabljivati, s jedne strane kao preporučenu inačicu (pogrješno) u svojim tekstovima, a s druge pak strane u novom pravopisu donositi ju (pogrješno) k dopuštenoj. Ne nalaze li se sastavljači pravopisa sami sa sobom u proturječju i ima li tu logike? (A. Bagdasarov)

Add a comment
A. Bagdasarov: Pogled izvana na institutski pravopis

pravopisUsuđujemo se pretpostaviti da novi pravopis bez zajedničke sloge i sporazuma subjekata jezične politike stanje ne će popraviti negoli će ga još više zamrsiti (zakomplicirati). I ubuduće bit će onako kao i do sada: jedni će pisati ne ću, zadatci, srjelica, a drugi - neću, podaci, strelica. I svatko će u pisanju inačica imati svoje razloge. Novi pravopis bit će tada vjerojatno obvezujući samo za osnovne i srednje škole kojima je nadležno Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta. (A. Bagdasarov)

Add a comment
I nehrvati na udaru?

bagdasarov4portret480aRed bi bio da Ministarstvo kulture za sva svoja povjerenstva na svojim stranicama predoči curriculum vitae svakoga člana tih povjerenstava da se zna tko to u ime Ministarstva odlučuje o knjigama, časopisima, nagradama i sl. Koliko još puta izdavač mora dobiti niječan odgovor, a kultura ne imati sluha za knjige pojedinih izdavača i autora? Kakav je kriterij odabira knjiga i zašto pojedini izdavači, časopisi, listovi uvijek ili prečesto dobivaju potporu, a drugi od slučaja do slučaja i u ovisnosti o tom tko i što piše. (A. Bagdasarov)

Add a comment
A. Bagdasarov: Jedni grade, drugi ruše, treći obnavljaju

Hrvatski jezik2Rušiti je uvijek lakše negoli nešto stvarati u etnolingvokulturnoj baštini bilo kojega naroda. Na žalost, hrvatska jezična zajednica, pa i šire, opet prisilno troši svoje vrijeme i energiju na povratak umalo izgubljene dokumentacije o radu Vijeća za normu ili na pojedina pravopisna pitanja umjesto da ozbiljno istraži i opiše hrvatski standardni jezik objavivši npr. teoriju hrvatskoga standardnoga jezika ili makar akademsku povijest hrvatskoga jezika. (A. Bagdasarov)

Add a comment
Bagdasarov: Hrvatski jezik najveća je svetinja hrvatskoga naroda

Hrvatski jezik2Hrvati od pamtivijeka svoj jezik nazivaju hrvatskim. Na Bašćanskoj ploči Zvonimir je nazvan kraljem hrvatskim koji naravno kao kralj Hrvata govori hrvatski. Čovjek koji ne poštuje svoj jezik, ne poštuje ni svoj narod, a tko ne cijeni svoj narod, ne cijeni ni svoju mater. Materinski jezik Hrvata je svetinja kao i mati od koje se jezik uči. Od svojega rođenja hrvatska djeca trebaju slušati i upijati glasove i riječi materinskoga jezika. (A. Bagdasarov)

Add a comment
A. Bagdasarov: Novi pravopis uvodi se nasiljem

pravopis-hrvatskPravopis je dobrim dijelom dogovorne naravi i rješava se strukovno za okruglim stolom vodećih strukovnjaka (stručnjaka). U jezičnom planiranju pravopisne problematike najbolje je strukovno usuglasiti normativne prijepore i imati konsenzus subjekata jezične politike, a tek potom ići u akciju pisanja novoga pravopisa. Samo strukovni dogovor subjekata jezične politike može dati uspješan učinak. (A. Bagdasarov)

Add a comment
A. Bagdasarov: Poštujući druge, poštujemo i sebe

grbKada novinari ili poneki priručnici rabe upravo ovaj pogrješan naziv, čitatelji mogu pomisliti da je Armenska crkva pravoslavna kao npr. Ruska, Srpska, Makedonska, Grčka, Rumunjska, Bugarska, što pak nije točno. Tako se stvara pogrješna spoznaja o Armenskoj crkvi pa i o armenskom narodu. Uzrokujemo u našem društvu stvaranje lažnih stereotipa o etnoduhovnoj baštini drugih naroda. (A. Bagdasarov)

Add a comment
A. Bagdasarov: Armenija u slici i riječi

zasigrebRepublika Armenija ili Armenija je država smještena u južnom dijelu Zakavkazja i prostire se na površini od 29.074 km2. Graniči na sjeveeru s Gruzijom, na istoku i jugoistoku s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom, a na zapadu s Turskom. Administrativno je podijeljena na 11 područja, uključujući i glavni grad Erevan koji je pak kulturno, znanstveno, gospodarsko, poslovno, financijsko i tranzitno središte Armenije. (A. Bagdasarov)

Add a comment
Pon, 20-05-2013, 06:20:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Radio i TV

Visoka kvaliteta

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Posjetitelji

Imamo 119 gostiju i nema članova online

Prijava

Preporučite članak

       'Like' za članak

'+1' na Googleu

Kolumne

Hrvoje Hitrec Nenad Piskač Javor Novak Ljubomir Škrinjar Davor Dijanović

Lijepa Naša

0110_Dubrovnik_Stradun.jpg
Copyright © 2013 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Sva prava zadržana.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).