Svaštara 
Kalkulator
Pacman
Udruga 
Upute
Četvrtak, 01. ožujka 2012.
Poučeni iskustvom države u minulih osam godina, ljudi se pribojavaju jednostranosti ovogodišnjeg proračuna. Plaše se novog, podmuklog vala korupcije, posebice stoga, što je ljaga – iako čak ne ni „prvostupanjska" krivnja – organizirane političke korupcije pala gotovo isključivo na tobožnje korupcijske novake HDZ-a. Pomrčina ozbiljne sumnje koja je zapala vladavinu HDZ-a izvrsna je zaštita mogućem novom valu korupcije.(Z.Mršić)
Više... Komentara (1)
Kako se moglo dogoditi da nijedna ozbiljna hrvatska politička stranka nije, prvo, pokušala izboriti povoljan pristupni ugovor s EU, barem koliko je povoljan poljski pristupni ugovor, posebice glede poljoprivrede te, drugo, nije pred narod iznijela ni političku ocjenu pristupnog ugovora ni sudbinu koja čeka Hrvate, njihovu zemlju i njihovo gospodarstvo u Uniji, kojoj se pristupa pod ugovorenim uvjetima i u potpuno liberalističkom ozračju u Uniji, koje uništava cijelu Uniju i sve njezine članice.(Z.Mršić)
Potaknut našim upitom u svezi odluke britanske državne medijske kuće BBC da iz svojih programa ukloni odrednice 'prije Krista' (BC) i 'godina Gospodnja' (AD) mr. sci. Zdravko Mršić uputio nam je i širi osvrt u kojem se dodatno propitkuju neke vjerske, kulturne i političke teme. Mršić tako piše: "Sve su demokršćanske stranke EU prihvatile pobačeni Ustav EU iz 2007. godine, u koji njegov tvorac, arhiliberal Valery Giscard d'Estaing, nije htio umetnuti spomen „kršćanskih korijena“ Europe".(djl)
Do novog sporazuma „Račan-Drnovšek“ o hrvatsko-slovenskoj granici, koji bi mogao ubrzati pristup Hrvatske EU, zanimanje medija prvobitno je bilo usredotočeno na kandidiranje za predsjedničke izbore. Kandidiranje je najavilo preko pola tuceta kandidata, iako će izbori biti raspisani za tri mjeseca. Neki mogući kandidati još oklijevaju najaviti kandidaturu, za neke to čine drugi, ali je zanimljivo to što među najavljenim kandidatima još nema nijednog predsjednika stranke. (Za kandidatkinju se javila samo jedna predsjednica stranke.) To je svakako pitanje za se.(Z.Mršić)
U siječnju ove godine MMF je objavio postotke promjene gospodarskog rasta po zemljama. Godine 2007. svjetsko gospodarstvo je raslo 5.2%, razvijena gospodarstva 2.7% a gospodarstva u razvitku 8.3%; 2008. godine rast je bio 4.3%, 1% odnosno 6.3%. Rast za 2009. godinu procijenjen je na 0.5%, 2.0% odnosno 3.3% a za 2010. godinu 3.%, 1.1% odnosno 5%. Tijekom navedenih četiriju godina zemlje u razvitku nadmašile bi u rastu napredne zemlje za preko 20%. Zemlje u razvitku se doista razvijaju, a razvijene zemlje stoje. Na dosadašnjoj razini tehnologije Istok je dobio industrijsku bitku protiv Zapada. Uz sadašnje slabljenje financijskog sektora na Zapadu razlika u stupnju razvitka bivat će sve veća. Ovih sam dana pročitao knjigu Otvorene žile Latinska Amerike, Eduarda Galeana, slavnog urugvajskog novinara i pisca, koja je prvi put objavljena 1973. godine. Knjiga je dotiskana u golemoj nakladi ove godine, nakon što ju je venezuelanski predsjednik Chavez poklonio američkom predsjedniku na sastanku američkih zemalja u Trinidadu u travnju ove godine. Knjiga je pisana dok je Latinska Amerika bila u beznadnom stanju, pod potpunim nadzorom svjetskog kapitala i potpuno ovisna o stanju na svjetskim tržištima.(Z.Mršić)
Za prvog službenog puta u tuđinu sadašnja državna tajnica SAD posjetila je Kinu, a za razgledanja Beijinga energanu Taijang Gong. To postrojenje na plin proizvodi struju te vruću i mrzlu vodu (CHCP). Napravili su ga Kinezi uz sufinanciranje Britanaca, ali je turbine i generatore za nj isporučio američki General Electric. Pogon je 13% učinkovitiji od najnaprednije svjetske elektrane na ugljen i godišnje pravi preko 3 GWh energije, ali otpušta 50% manje CO2 i troši 2/3 manje vode od kineskih elektrana na ugljen. Upitana zašto nije naglašavala pitanje ljudskih prava za svojeg posjeta, Hillary Clinton je ogovorila da to nije prijeko pitanje. Prijekosti su joj bile financijska kriza i suradnja u zaštiti klime i Zemlje.
U SAD ima preko sto „vjetrenih rančeva“ za proizvodnju električne energije snage veće od 120 megavata, jedna od 750 MW. (Snaga elektrane Krško je 2000 MW.) Vlasnik jednog od vjetrenih rančeva u Teksasu kaže: „Na ranču nema stoke i otpuštanja CO2. Dok se vrte noževi propelera na mojim turbinama, ja vrtim svoje palce.“ U SAD je i solarna groznica u punom jeku, a utrku predvodi Novi Meksiko, s guvernerom Richardsonom, Clintonovim i nesuđenim Obaminim ministrom energetike. Nijemci imaju u SAD veliko tržište za opremu i proizvodnju energije.(Z.Mršić)
...Nova nacionalna društvena (politička, gospodarska, sigurnosna i socijalna strategija) treba spriječiti da se poslije izlaska iz krize, koja je istovremeno pogodila cio svijet, obnovi stanje koje je kao nužnu posljedicu imalo izbijanje krize. Kandidati za obnašanje mjesnih i područnih dužnosti vlasti mogu, smiju i trebaju obećati da će odrediti regionalnu strategiju revitalizacije i rasta gospodarstva te ukupnog društvenog razvitka i boljitka, s tim da se naglasi da se takva strategija može ostvariti jedino ako se buduće hrvatske središnje vlasti poduzetnički posvete obnovi, razvitku, radu i proizvodnji u cijelom hrvatskom društvu.
Ovogodišnji mjesni i područni izbori trebaju dovesti prave političare na vodeća mjesta u županijama, gradovima i općinama prvobitno zato da osiguraju dovođenje pravih i odgovornih političara u sabor i vladu naše države. Stoga se kampanje kandidata, koji shvaćaju svu ozbiljnost stanja u Hrvatskoj i ozbiljnost stanja hrvatskog naroda, trebaju voditi tako da birači, koji dobro osjećaju i razumiju sadašnje stanje u Hrvatskoj, prihvate mjesne i područne izbore kao referendum za promjenu sadržaja i načina vođenja ukupne hrvatske politike, kao referendum o neprimjerenosti pristupa sadašnjih državnih vlasti vođenju države koja je u gotovo beznadnom stanju...(Z.Mršić)
U posljednjih petnaest mjeseci objavljene su tri moje knjige: „Globalizacija i gospodarski nacionalizam“, „Povratak domovine“ i „Isusovi ljudi“, naoko s različitim temama ali im je u temelju isto pitanje: sustav ljudskih vrijednosti za današnji svijet. U prvoj su knjizi opisani korijeni i razlozi nedavne promjene smjera globalizacije u kojoj su nacionalne države počele od korporacija preuzimati vodeću ulogu. U drugoj je izneseno pravo stanje Zapada i Hrvatske, koje nameće zapadnim narodima ponovno prijanjanje uz rad i proizvodnju, ako ne žele utonuti u siromaštvo. Prve dvije knjige predvidjele su pojavu sadašnje duboke svjetske krize, koja je posljedica liberalnog vjerovanja, da je svijetu najbolje kad se svatko brine samo za se. Kriza je pomogla da se bolje i brže uvide pravo stanje Zapada i prava narav liberalnog kapitalizma. U sadašnjoj krizi, koja se još nije potpuno objavila, ljudi se pitaju, je li došao kraj kapitalizmu?, kao što su se prije dvadesetak godina pitali, je li došao kraj kominizmu? Istok je odbacio komunizam ne bi li mu bilo bolje. Ako se Zapad ne odrekne kapitalizma, uz Istok koji je u kapitalističkom uzletu, stanje Zapada se ne može poboljšati.
Malo ljudi vjeruje da uz kapitalizam i socijalizam postoji neki treći način. Zauzeo sam se da se u prijekoj nuždi, upravo kako bi se izbjegnula kriza, svi narodi opet prihvate gospodarskog nacionalizma kojim bi se globalni svijet u stanovitoj mjeri re-lokalizirao čime bi se smanjila neizvjesnost koju je globalno tržište stvorilo u svijetu te ogradili izvori neizvjesnosti.(Z.Mršić)
SAD dobivaju novog predsjednika, koji je biračima ponudio promjenu – promjenu kakvu Amerika treba. Međutim, osim izvođenja promjene novog predsjednika čeka izvlačenje SAD iz duboke političke, financijske, industrijske i ljudske krize, koja je obilno izvezena u globalni svijet. SAD greznu u nepotrebnim ratovima. Palestinsko-izraelska kriza je i dalje duboka i opasna te je mlinski kamen o vratu američke geopolitike. Recesija je zahvatila industrijsku proizvodnju koja je ostala u SAD. Američki kapitalisti su sami uništili svoj kapital. Mjehur stanogradnje se rasplinuo prošle godine. SAD su ove godine izgubile gotovo milijun radnih mjesta, najviše izvrsno plaćenih. Milijuni ljudi se boje ovrhe domova. Trgovina, industrija, banke i potrošači teško dolaze do potrebnih kredita. Država nacionalizira banke i osiguravajuća društva. Americi prijeti opća nelikvidnost. SAD se zadužuju 4 milijarde dolara dnevno.
Sve navedene pojave samo su posljedica stanja u koje su se SAD dovele i položaja u kojem su se našle. Nova vlast će se uhvatiti u koštac s problemima koji pogađaju građane i poslovni svijet jednako.(Z.Mršić)