VidmarovićNa bazi jezične analize (potaknute povijesnim pretpostavkama) podrijetlo "Listića" postavljalo se u Češku, Panoniju, Slovačku, karpatsko područje, Češko-Moravsku-Slovačku, na "obale Dunava", pa i u Makedoniju. A. Budilović je izišao s teorijom da je "Listiće" pisao neki Slovak ili Čeh na dalmatinskoj obali. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićU «Našoj gazeti» br. 8 (65), od 30. listopada 2008., glasilu Društva za ukrajinsku kulturu iz Zagreba, objavljena je kitica zanimljive ukrajinske pjesme «Oj, ne spav ja ničku» nastale, kako piše u tekstu, u «XVII. Stoljeća. Pjesma se nalazi u zbirci P. K. Saksahanskog». U navedenoj kitici spominje se «Hrvat koji pisma razašilja» i poziva u «novu Ukrajinu». (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićPoznato je da je regija istraživanja, a osobito predkarpatski dio u IX. - prva polovica XIV. st. bila gusto naseljena mjesnim autohtonim pučanstvom - LJETOPISNIM (ISTOČNIM) HRVATIMA. Pronađeno je 35 utvrđenih naselja s kulturnim slojevima IX.-poč. XI. st. koja po klasifikaciji mogu pripadati gradinama Istočnih Hrvata. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

NekićNevenka Nekić je zaorala duboku brazdu u hrvatskoj književnost,i a neki od njezinih romana s temom iz Domovinskog rata spadaju u najbolja ostvarenja ovoga žanra do sada kod nas napisana. Knjiga „Moja dva stoljeća“ ima pored literarne i historiografsku vrijednost. Autorica je baštinica povijesne memorije i tu je memoriju u ovoj knjizi prenijela na nove naraštaje i time je književnica ispunila svoje „deržanstvo“. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Vridilo jeZbirka „Vridilo je“ obogaćena je likovnim prilozima uvrštenih autora što pokazuje da se isti s jednakim zanosom bave i poezijom i likovnošću. Ti autori su: Ivo Pavić – Mrgud, Ivica Marin, Ivo Rakuljić – Arafat. U cjelini gledajući, zbirka Vridilo je primjer je koji bi trebali slijediti svi pjesnici – amateri koji pišu o domovinskom ratu. Takve zbirke moraju biti dobro napisane i kvalitetno uređene kako im nitko ne bi nalazio mane. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićMate Meršić Miloradić (1850. – 1928.) najveće je ime književnosti gradišćanskih Hrvata (do 1921. zapadnougarski Hrvati). Ovaj marljivi svećenik, znanstvenik, poliglot i pjesnik po mnogo čemu jedinstvena je osobnost u kulturnome i književnome životu hrvatskoga naroda kao cjeline, a gradišćanskih Hrvata posebno. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićProblem raseljavanja ljetopisnih Hrvata, razina njihovog socijalno-ekonomskog i društveno-političkog razvoja, etnička pripadnost te genetička veza s vrlo starim arheološkim kulturama - to je set pitanja koja su već duže vrije me u središtu pozornosti povjesničara-slavista, arheologa i lingvista... (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

HenkoHrvatskoj književnoj kritici kao da je promakla vrijedna knjiga kojoj je autor Ivan Klarić književnik koji živi u Šibeniku. Pod efektnim mističnim naslovom „Henok“, a u nakladi izdavačke kuće „Bošković“ iz Splita objavio je vrlo dobar roman s tematikom stradanja Židova u Drugome svjetskom ratu. Riječ je o vrlo nadahnutom i književno relevantnom ostvarenju. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

vidmarovićPrije više od tisuću godina na širokim prostranstvima sjevernog Prikarpatja postojala je zemlja Slavena, poznata pod imenom Bijela Hrvatska. Prvu obavijest o njoj dao nam je bizantski Imperator Konstantin Porfirogenet, poznati političar i povjesničar iz X. stoljeća. “... pokršteni Hrvati, - piše on, - potječu od nepokrštenih Hrvata koji žive iza planina ugarskih". (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
Čet, 26-04-2018, 07:41:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0064_Zagreb.jpg
Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).