"Detuđmanizacija" bila je i po svojim ciljevima posve suprotna političkom sustavu NATO-ovih država. Prema tome, vrijednosni sustav kojeg je zastupao Stjepan Mesić, kao i način na koji je on bio provođen, približio je Republiku Hrvatsku političkoj praksi bivših komunističkih država, odnosno onih država koje su s NATO-om (bile) sukobljene. S obzirom na to da su toga postali svjesni i u NATO-u, o čemu svjedoči i posljednja izjava Grabar Kitarović, Mesić se, kako je sam naveo, osjetio "prozvanim", te je odlučio reagirati, neiskreno se pozivajući na NATO standarde. (V. Šumanović)

Add a comment        
 

 

Stjepan Mesic3Mesićev nedjeljnji intervju u Večernjem listu može se razumijeti kao autentični izraz one društvene skupine koja je u RH utjecajna od 1966. godine pa sve do danas. Ta društvena skupina, alergična je i na samo spominjanje termina "lustracija", a "rasplamsavanjem rasprave o zločinima jugoslavenskih tajnih službi" brani se doktrinom "manjeg zla", odnosno, tvrdnjom kako je moglo biti i gore da na vlasti nije bila KPJ/SKJ.(V. Šumanović)

Add a comment        
 

 

vrgorac iskapanja 2013 001Zločin u Vrgorcu dogodio se krajem siječnja 1945. godine, u vrijeme kada je Titova partizanska vojska primala dvostruku pomoć, od britanske vojske (s dijela apeninskog poluotoka i dalmatinskih otoka) te od sovjetske vojske koja se od rujna 1944. godine nalazila na prostoru Srbije i Vojvodine. Vrhovni stožer Titove partizanske vojske (Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije) nalazio se u Beogradu, koji su 20. listopada 1944. godine zauzele sovjetske postrojbe. (V. Šumanović, hrsvijet)

Add a comment        
 

 

300px-Bleiburg columnIzručenje se provodilo do 4. lipnja, kada je britansko vodstvo spomenutu odluku opozvalo. I donošenje odluke o izručenju, kao i njezino opozivanje, bilo je u konkretnom trenutku samo odraz britanskih globalnih ciljeva lokaliziranih na relativno malom području. U takom razvoju situacije stradali su izručeni hrvatski vojnici i civili koji su od strane jug. vojske okrutno pobijeni kao kolateralna žrtve jedne pogodbe kojom se izbjegao (lokalni) sukob. (V. Šumanović)

Add a comment        
 

 

jugoslavija kartaIz spisa se može zaključiti kako su i jugoslavensko državno vodstvo s Titom na čelu i predstavnici utjecajnih stranih država, poput Velike Britanije, Francuske i Sovjetskog Saveza, bili uvjereni kako je hrvatsko stanovništvo na području jugoslavenske države u velikoj mjeri protiv njezinog obnavljanja. Usprkos tome, jugoslavenska država je obnovljena, a spomenuti zapisi navođeni su kao izvori za povijesno istraživanje poslijeratnog razdoblja. Jedina tema u kojoj ovi zapisi nisu spominjani bilo je pitanje legitimiteta jugoslavenske države među hrvatskim stanovništvom. (V. Šumanović, HL)

Add a comment        
 

 

Josip Broz TitoSuprotno uobičajenom poslijeratnom etiketiranju NDH kao »marionetske tvorevine« čiji je jedini politički nositelj vlasti sustav koji se tada pejorativno nazivao »ustaški režim«, ratni dokumenti Titovog (partizanskog) pokreta svjedoče kakav je bio stvarni karakter NDH iz partizanskog kuta gledanja. Za spomenutu temu nije nevažno spomenuti da su ti dokumenti objavljivani u mnogobrojnim jugoslavenskim publikacijama za vrijeme socijalističke Jugoslavije.(V.Šumanović, HL)

Add a comment        
 

 

kpjDjelovanje Floresa, koji je (pod nedovoljno razjašnjenim okolnostima) poginuo tijekom jeseni 1941. godine, ostalo je uglavnom neistraženo i, susljedno tome, nepoznato. Usprkos tome, u jugoslavenskoj historiografiji se upravo uz njega vezao pothvat koji je – kako se tvrdilo – omogućio pokretanje ustanka. Floresova važnost bila je u tome što je, kako se tvrdilo, omogućio povratak vojnih stručnjaka iz redova KPJ.(V.Šumanović)

Add a comment        
 

 

SFRJBoravak pripadnika Komunističke partije Jugoslavije u Španjolskom građanskom ratu u jugoslavenskoj je historiografiji i publicistici bio uglavnom prešućen. Premda se važnost »Španaca«, odnosno pripadnika KPJ koji su se tijekom trogodišnjeg rata u Španjolskoj borili na strani Republikanske vojske neprestano naglašavala, njihovo period boravka u Španjolskoj spominjan je vrlo malo i to tek usputno.  (V. Šumanović)

Add a comment        
 

 

TitoNeovisno o tome što se iz današnje perspektive, na temelju dostupne arhivske građe i objavljenih publikacija, dugogodišnja teza jugoslavenskih vlasti o Hebrangu kao (ustaško-)njemačkom čovjeku čini netočnom, činjenica jest da je jugoslavenska historiografija tvrdila upravo to, potvrđujući na taj način – premda, doduše, tek neizravno – Kopiničevu tezu.(V.Šumanović,HL)

Add a comment        
Sub, 18-11-2017, 22:34:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0056_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).