Detalji

Objavljeno: 16. kolovoza 2011.

Kompariranje i na logičkim osnovama analiziranje zapisa Popovića, Nađa i Kreačića ukazuje da je Gestapo ne samo pustio zarobljene »Špance« iz svog logora, već i da im je omogućio komuniciranje, sastajanje, organiziranje i, u konačnici, napuštanje Njemačke. Štoviše, navedeni zapisi još su značajniji ako se uzme u obzir da su oni objavljeni od učesnika spomenutih događaja u službenim glasilima.(V. Šumanović, HL).

Detalji

Objavljeno: 12. srpnja 2011.

22. lipanj kao simbol njemačkog napada na Sovjetski Savez unutar organizacija stvorenih i organiziranih na inicijativu Komunističke internacionale (Kominterne) imao je sasvim jasno značenje. Taj je datum, kako se tvrdilo, s jedne strane, označavao “vjerolomnost” njemačkog vodstva koje je iznenada i bez objave rata napalo sovjetski teritorij, dok je istovremeno, s druge strane, ukazao na “discipliniranost” Kominterninih organizacija.(V.Šumanović,HL)

Detalji

Objavljeno: 27. lipnja 2011.

Bi li bilo kriminalizacije Domovinskog rata – popularno nazvane «detuđmanizacijom» – da nije bilo Haaga? Odnosno, drugim riječima, je li iz hrvatske nacionalne perspektive, Haaško tužiteljstvo krivo za «detuđmanizaciju»? Može se reći kako Haaško tužiteljstvo jest krivo, odnosno odgovorno, ali pitanje je kako, zašto i u kojoj mjeri. Najtočnije bi bilo reći da je tek suodgovorno baš zato što nije – kako proizlazi iz Brammertzovih riječi – svemoćno. Uostalom, i sam Brammertz je jasno naglasio kako je i utjecaj samog Haaškog suda ograničen.(V. Šumanović).

Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2011.

Ukoliko je Sisački partizanski odred uopće formiran, radilo se o skupini članova lokalne partijske organizacije koja je u strahu pred viješću da je Njemačka prekršila pakt o nenapadanju i prijateljstvu sa Sovjetskim Savezom pobjegla u šumu. Koliko je njihov tadašnji čin bio nebitan, ukazuje i broj suprotnih informacija glede imena njihova zapovjednika. Prema tome, na osnovu navedenih podataka, posve je nejasno koji se događaj 22. lipnja svake godine u jednoj od sisačkih šuma obilježava kao državni praznik.(V.Šumanović,HL)

Detalji

Objavljeno: 20. lipnja 2011.

Premda bi se neupućenom promatraču hrvatske političke scene moglo učiniti nelogičnim zašto Mesić misli da može svoje svjedočenje protiv Republike Hrvatske i njezinog vojno-političkog vrha opravdati svjedočenjem i protiv Slobodana Miloševića, karakter navedene Mesićeve izjave ima dublju pozadinu. Naime, u hrvatskoj javnosti Slobodan Milošević je prvenstveno simbol velikosrpske agresije – projekta koji je inicijalno suprotan hrvatskoj nacionalnoj državi. No, također, Milošević je, samim time, i simbol – s obzirom da se u provedbi svojih interesa služio i Jugoslavenskom narodnom armijom – druge dvije ideologije koje su obilježile hrvatsku prošlost: jugoslavenstva i komunizma. Tu činjenicu nužno je uzeti u obzir kada se analizira Mesićevo svjedočenje protiv Miloševića(V. Šumanović, HL).

Detalji

Objavljeno: 19. lipnja 2011.

Paralelno s presudom haškog suda dvojici hrvatskih generala; Anti Gotovini i Mladenu Markaču, u hrvatskom je medijskom prostoru plasirana teza prema kojoj "suđenje Tuđmanovoj političkoj ostavštini nije, međutim, suđenje Hrvatskoj". Premda se ta teza doima krajnje čudno, prvenstveno ako se čuje iz medijskog prostora s teritorija Republike Hrvatske, ona – suprotno tvrdnjama onih koji su njome prividno "neugodno iznenađeni" – suštinski je tek razrađeni oblik propagande parole o "nužnosti individualizacije krivnje", parole prisutne u hrvatskom medijskom prostoru već punih deset ("boljih") godina. Jedan od vodećih političara koji je neprestano ponavljao parolu o "individualizaciji krivnje" bio je bivši predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić, koji je nakon što je izabran na spomenutu funkciju u pisanom obliku izložio dio svog političkog programa: "Etikete izdajstva hrvatskih nacionalnih interesa pratile su moje napore da se individualizira zločin, kao jedini i nezaobilazni način da se skine krimen s lica cjelokupne nacija. Vrijeme je potvrdilo ispravnost te "izdajničke" misije pred Tribunalom u Haagu."(V.Šumanović, HL)