Medijsko ocrnjivanje novoga ministra kulture

Nakon što se u medijima saznalo da je dr. sc. Zlatko Hasanbegović predložen za ministra kulture, u velikoj većini najutjecajnijih medija u Republici Hrvatskoj (RH) pokrenut je proces medijskog ocrnjivanja. Opisani proces s jedne strane je pokazao na nisku razina novinarstva u RH, dok je s druge strane još jednom potvrdio do koje mjere svjetonazorske teme dominiraju hrvatskim javnim prostorom.

Paradoks napada na Hasanbegovića jest okolnost da su upravo oni mediji koji su pozivali na “okretanje ka budućnosti” i prestanku “opterećenosti prošlošću” tom istom prošlosti najviše opterećeni.[1]

Međutim, uz ovu okolnost, posebno je indikativna činjenica da se i Hrvatska radio-televizija (HRT) kao javna institucija koja se financira od strane poreznih obveznika uključila u ocrnjivanje Hasanbegovića, premda je ona trebala ostati neutralna i pružiti hrvatskoj javnosti objektivne podatke o tome tko je dr. sc. Zlatko Hasanbegović.

No, dogodilo se suprotno, te je upravo HRT preuzeo inicijativu u medijskom ocrnjivanju Hasanbegovića.

Na dan objave vijesti da je Hasanbegović predložen za ministra kutlure u središnjem Dnevniku Hasanbegović je u kratkom životopisu predstavljen kao profesor “koji je poznat po kontroverznim izjavama”.[2] Značenje tih “kontroverznih izjava” objašnjene su u Dnevniku 3 emitiranom istog dana u kojem je u ponovljenom kratkom životopisu za Hasanbegovića navedeno da je “poznat po negiranju antifašizma i revizionizmu”.[3]

U obje emisije, i u Dnevniku i u Dnevniku 3, nakon navedenih komentara iz priloga, uslijedila je Hasanbegovićeva izjava iz njegovog gostovanja u emisiji HRT-a Otvoreno tijekom koje je on, uz ostalo, izjavio da je Domovinski rat “jedini rat u 20. stoljeću iz kojega su Hrvati izašli kao istinski pobjednici”.[4]

Spomenutu Hasanbegovićevu izjavu HRT je istaknuo kao spornu, sugerirajući da je to njegova “kontroverzna izjava”, odnosno njegovo “negiranje antifašizma i revizionizam”.

I dok je termin “kontroverzna izjava” prilično neprecizan jer se zapravo odnosi na široj javnosti nepoznate tvrdnje, HasanbegovićVeć na semantičkoj razini, korištenje spomenutih termina kao vrijednosti čije je negiranje problematično ukazuje na komunistički svjetonazor nespojiv s političkim sustavom RH. Međutim, čak i ako se ova činjenica zanemari, usporedbom spomenute tvrdnje o Hasanbegovićevom “negiranju antifašizma i revizionizmu” a zatim puštanjem njegove izjave koja bi na to trebala ukazati nejasno je na koji je način on isticanjem Domovinskog rata kao “jedinog rata u 20. stoljeću iz kojega su Hrvati izašli kao istinski pobjednici” – “negirao antifašizam”.definicija o “negiranju antifašizma i revizionizmu” jest ideološki određena izjava koja je po svojoj strukturi bliska svjetonazoru komunističkih režima a ne parlamentarnog sustava s početka 21. stoljeća.[5]

Dakle, već na semantičkoj razini, korištenje spomenutih termina kao vrijednosti čije je negiranje problematično ukazuje na komunistički svjetonazor nespojiv s političkim sustavom RH. Međutim, čak i ako se ova činjenica zanemari, usporedbom spomenute tvrdnje o Hasanbegovićevom “negiranju antifašizma i revizionizmu” a zatim puštanjem njegove izjave koja bi na to trebala ukazati nejasno je na koji je način on isticanjem Domovinskog rata kao “jedinog rata u 20. stoljeću iz kojega su Hrvati izašli kao istinski pobjednici” – “negirao antifašizam”.

Iz spomenute izjave stječe se dojam kao da uredništvo Dnevnika i Dnevnika 3 smatra kako su obnavljanje jugoslavenske države i uspostava komunističkog sustava nakon završetka Drugoga svjetskog rata predstavljale pobjedu hrvatske nacionalne ideje. Ukoliko to uredništvo nije mislilo, onda se nameće pitanje karaktera njihovog izražavanja, jer se stječe dojam da ne može precizno formulirati svoje misli.

No, čak i ako se zanemare spomenuti prilozi, još se problematičnijim može smatrati tekst o Hasanbegoviću objavljen na portalu HRT-a.

U naslovu teksta navedena je Hasanbegovićeva izjava koju je uredništvo HRT-a istaknulo kao kontroverznu: “Hasanbegović, kandidat za ministra kulture: Antifašizam je floskula i nema ga u Ustavu”. U dijelu teksta u kojem je naglašeno što se smatra činjenično netočnim u Hasanbegovićevoj izjavi prenesena je Hasanbegovićeva polemika s voditeljem HRT-ove emisije Otvoreno Mislavom Togonalom: “Domovinski rat je jedini u 20. stoljeću u kojoj [treba: kojem] su Hrvati izašli kao istinski pobjednici i jedini temelj na kojem se treba graditi Hrvatska. Duhovi i zlodusi prošlosti izazivat će stalni rascjep i beskrajne debate. Antifašizam nije temelj ove države već floskula koja nema utemeljenje u ustavnom tekstu, ne spominje se nigdje ni jednom riječju u Ustavu, ustvrdio je znanstveni suradnik u Institutu društvenih Hasanbegovic Otvorenoznanosti Ivo Pilar [Zlatko Hasanbegović]. Spominje li se ZAVNOH, upitao je voditelj Mislav Togonal, budući da temelj državne suverenosti RH počiva na odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. Da, spominje se, odgovorio je Hasanbegović, ali ne i antifašizam, inzistirao je.”[6]

Iz citiranog dijela teksta nejasno je što je rekao Togonal. Odnosno, nejasno je je li Togonal upitao “spominje li se ZAVNOH” ili“spominje li se ZAVNOH budući da temelj državne suverenosti RH počiva na odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske”. Preciznije rečeno, iz citiranog dijela teksta na portalu HRT-a nejasan je izvorna verzija Togonalove izjave i njezin jasan smisao.

Međutim, cjelovita Togonalova izjava i njezin smisao razumljivi su ako se pogleda cjelovita emisija Otvorenog u kojoj je spomenuta polemika vođena. S obzirom na to da je snimka emisije dostupna u izvornom obliku unutar navedenog teksta, ona je lako provjerljiva. Iz snimke emisije vidljivo je da je Togonal nakon citirane Hasanbegovićeve izjave kratko upitao “spominje li se ZAVNOH” bez dodatka “budući da temelj državne suverenosti RH počiva na odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske”. Dakle, spomenuti dodatak proizvoljna je interpretacija izvorne Togonalove izjave od strane uredništva HRT-a. Prema tome, potpuno je pogrešno zaključiti da je Togonal smatrao a pogotovo da je izjavio kako “temelj državne suverenosti RH počiva na odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske”. Suprotno lažljivoj tvrdnji HRT-a, Togonal je upitao Hasanbegovića “spominje li se ZAVNOH” nadovezujući se na njegovu izjavu da “antifašizam nije temelj ove države već floskula koja nema utemeljenje u ustavnom tekstu”, jer se “ne spominje nigdje ni jednom riječju u Ustavu”.

Oslanjajući se na snimku emisije, Hasanbegović i Togonal vodili su polemiku oko sadržaja teksta Ustava a ne o političkoj interpretaciji određene povijesne činjenice, odnosno o karakteru ZAVNOH-a i pitanju je li on “temelj državne suverenosti RH”.

Pitanje je li ZAVNOH “temelj državne suverenosti RH” otvoreno je povijesno pitanje te na njega nemaju monopol HRTUredništvo HRT-a nije smatralo spornom Hasanbegovićevu tvrdnju u vrijeme kada je ona izrečena. Dokaz za to je tekst o emisiji Otvoreno u kojoj je gostovao i Hasanbegović. U tom tekstu najveći prostor je dan izjavama Saše Broz, unuke Josipa Broza Tita, dok je Hasanbegovićevom Sasa Brozizlaganju posvećena tek jedna rečenica: “Zlatko Hasanbegović, povjesničar, kaže da u hrvatskom javnom životu dominira stanovita elita koja ima sentimentalni odnos prema prošlosti, i svoja osobna iskustva, familijarne razloge i slično, nalazi kao nešto što bi trebalo biti politički i nacionalni diskurs.ni Hasanbegović niti Togonal. U svojoj diskusiji oni su i pošli od te pretpostavke, te su vodili polemiku oko teksta Ustava (odnosno, njegove Preambule). Suprotno tome, HRT je u svojoj naknadnoj interpretaciji polemike Hasanbegovića i Togonala insinuirao razgovor koji se nije dogodio na način da je neprecizno naveo svoj komentar bez objašnjenja je li riječ o Togonalovoj izjavi (odnosno, dijelu Togonalovog pitanja Hasanbegoviću). Detaljno iščitavajući HRT-ov tekst stječe se dojam kako Togonal inzistira na stavu da je ZAVNOH “temelj državne suverenosti RH” a da se Hasanbegović s njim u tome slaže ali da usprkos tome zastupa svoj stav koji je baziran na ideologiziranom shvaćanju prošlosti a ne prosudbi prošlosti na temelju činjenica. Iz tog razloga, HRT je u svom tekstu i naveo da Hasanbegović inzistira – sintagma “inzistirao je” – kako bi se neizravno ukazao da je Hasanbegović neuravnotežena osoba s kojom polemika nije moguća.

Međutim, ukoliko se HRT-ov lažni dodatak Togonalovog pitanja ostavi po strani, polemika Hasanbegovića i Togonala dobiva sasvim drugi značaj i otkriva da se – suprotno tvrdnji HRT-ovog teksta – Togonal složio s Hasanbegovićem, jer je na Hasanbegovićevu tvrdnju kako “antifašizam nije temelj ove države već floskula koja nema utemeljenje u ustavnom tekstu”, jer se “ne spominje nigdje ni jednom riječju u Ustavu”, postavio pitanje “spominje li se ZAVNOH”, na što je Hasanbegović ustvrdio da ZAVNOH kao političko tijelo i “antifašizam” (kao neprecizni pojam) nisu istoznačnice. Poslije toga, Togonal nije postavljao daljnja pitanja, jer ona ne bi ni imala smisla, s obzirom na prethodno Hasanbegovićevo objašnjenje.

Također, uredništvo HRT-a nije smatralo spornom Hasanbegovićevu tvrdnju u vrijeme kada je ona izrečena. Dokaz za to je tekst o emisiji Otvoreno u kojoj je gostovao i Hasanbegović.

U tom tekstu najveći prostor je dan izjavama Saše Broz, unuke Josipa Broza Tita, dok je Hasanbegovićevom Sasa Brozizlaganju posvećena tek jedna rečenica: “Zlatko Hasanbegović, povjesničar, kaže da u hrvatskom javnom životu dominira stanovita elita koja ima sentimentalni odnos prema prošlosti, i svoja osobna iskustva, familijarne razloge i slično, nalazi kao nešto što bi trebalo biti politički i nacionalni diskurs.”[7]

Na temelju citiranog teksta mogao se dobiti dojam kako Hasanbegović ne samo da nije spominjao “antifašizam” i ZAVNOH, nego da nije navodio ništa što bi uredništvo HRT-a na bilo koji način moglo smatrati “kontroverznim”.

Prema tome, uspoređujući sadržaj HRT-ovog priloga nakon vijesti da je Zlatko Hasanbegović kandidiran za ministra kulture s prethodnim HRT-ovim prilozima o Hasanbegoviću kao i s polemikom u kojoj je Hasanbegović sudjelovao u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, može se zaključiti da je riječ o novinarski neprofesionalno obrađenom prilogu koji je objavljen radi Hasanbegovićevog političkog ocrnjivanja.

Prilozima o Hasanbegoviću HRT je pokazao da se ne ponaša kao javna televizija koja je dužna nepristrano informirati javnost, nego kao privatna kompanija koja se izravno uključila u politički proces korištenjem terminologije komunističkih režima. Iako na prvi pogled spomenuta kvalifikacija djeluje nevjerojatno, ona djeluje sasvim logično ako se u obzir uzme činjenica da je trenutni ravnatelj HRT-a Goran Radman.

Prema javno dostupnim i provjerljivim podacima Goran Radman bio je zadnji predsjednik Saveza socijalističke omladine Jugoslavije (SSOH) koji je nakon smrti Josipa Broza Tita nastavio primati štafetu koju je za svoj rođendan primao Tito. Od 1984. do 1987. radio je kao savjetnik u Predsjedništvu Socijalističke Republike Hrvatske, kada je izabran za generalnog direktora Radio-televizije Zagreb, što je obavljao do 1990., kada je postao Izvršni sekretar Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (CK SKH).[8]

Povezivanjem ovih činjenica o Radmanu s načinom rada televizije koju vodi, razumljivo je zašto je upravo Zlatko Hasanbegović postao meta i zbog čega je kao ključni pojam njegovog ocrnjivanja izabran upravo komunistički termin “revizionizam”.

Vladimir Šumanović

[1] Indikativna je činjenica da većina autora o Hasanbegoviću tekst nije objavila pod svojim imenom.

Budući ministar kulture negira antifašizam

Kandidat HDZ-a za ministra kulture negira Ustav i antifašizma

Zvižduci Hasanbegovića

Novi ministar kulture kontroverzan je čovjek, a ovo je 8 njegovih izjava

[2]http://www.hrt.hr/enz/dnevnik/ 21. 1. 2016., (5:00 – 5:05)

[3]http://www.hrt.hr/enz/dnevnik-3/21. 1. 2016., (4:06 – 4:10)

[4]http://www.hrt.hr/enz/dnevnik/21. 1. 2016., (5:05 – 5:20);

http://www.hrt.hr/enz/dnevnik-3/ 21. 1. 2016., (4:16 – 4:26)

[5]Premda zapadni parlamentarni sustavi jasno osuđuju fašizam, komunizam i nacional-socijalizam, definirajući ih kao totalitarne sustave, u njihovom rječniku ne spominju se termini “antifašizam” i “revizionizam”, između ostalog zato što su se ti termini koristili u svim komunističkim režimima.

[6]Hasanbegović, kandidat za ministra kulture: Antifašizam je floskula i nema ga u Ustavu

[7]Saša Broz: Bi li Hrvati danas imali predsjednika koji bi imao hrabrosti Staljinu reći ne?

[8]Goran Radman

U utrci za prvog čovjeka HRT-a Radman, Novokmet, Radić, Runjić

HRT-ov prijenos ‘košarkaškog dvoboja’ Milanović – Karamarko

Horor na Hrvatskoj televiziji: Kadrovi iz filma strave

Pon, 23-10-2017, 21:07:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0068_Veliki_Tabor.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).