- Detalji
 Slikar Sedrak Velikodnyj je suvremeni armenski slikar koji je rođen 1974. god. Po struci je slikar-redatelj, angažiran je na brojnim televizijskim i filmskim projektima. Sudjelovao je u projektima “Hatabalada”, “Garegin Nžde”, “Put Simona” i dr. (A. Bagdasarov)
Slikar Sedrak Velikodnyj je suvremeni armenski slikar koji je rođen 1974. god. Po struci je slikar-redatelj, angažiran je na brojnim televizijskim i filmskim projektima. Sudjelovao je u projektima “Hatabalada”, “Garegin Nžde”, “Put Simona” i dr. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Aghtamar je nekoć bio armenski otok na jezeru Van u Turskoj. Okolno stanovništvo je jezero oduvijek nazivalo morem. Površina mu je od 3.574 km², širina u najdužem dijelu 119 km, prosječna dubina 161, 2., a ukupna dužina obale 430 km. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.648 m. (A. Bagdasarov)
Aghtamar je nekoć bio armenski otok na jezeru Van u Turskoj. Okolno stanovništvo je jezero oduvijek nazivalo morem. Površina mu je od 3.574 km², širina u najdužem dijelu 119 km, prosječna dubina 161, 2., a ukupna dužina obale 430 km. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.648 m. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Armenokatolička crkva sv. Nikole Tolentinskoga (tal. Chiesa di San Nicola da Tolentino) sagrađena je 1599. god. od strane reda bosonogih augustinaca. (A. Bagdasrov)
Armenokatolička crkva sv. Nikole Tolentinskoga (tal. Chiesa di San Nicola da Tolentino) sagrađena je 1599. god. od strane reda bosonogih augustinaca. (A. Bagdasrov)
- Detalji
 Armen Vahramjan je rođen 1968. god. u selu Ardvi. Godine 1989. završio je Jerevansko umjetničko učilište M. Sarjana. Naobrazbu je nastavio stjecati na katedri grafike Umjetničko-kazališnoga instituta u Jerevanu. (A. Bagdasarov)
Armen Vahramjan je rođen 1968. god. u selu Ardvi. Godine 1989. završio je Jerevansko umjetničko učilište M. Sarjana. Naobrazbu je nastavio stjecati na katedri grafike Umjetničko-kazališnoga instituta u Jerevanu. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Armenska riječ azganun (prezime) u prijevodu znači 'rodovsko ime' (azg - 'rod', anun - 'ime'). Većina armenskih prezimena tvorena je od rodovskoga imena pretka s dodatkom sufiksa koji je izražavao pripadnost. (A. Bagdasarov)
Armenska riječ azganun (prezime) u prijevodu znači 'rodovsko ime' (azg - 'rod', anun - 'ime'). Većina armenskih prezimena tvorena je od rodovskoga imena pretka s dodatkom sufiksa koji je izražavao pripadnost. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Armenci su stari indoeuropski narod koji, kao i mnogi drugi narodi, ima vlastitu bogatu povijest i etnolingvokulturu. Bez obzira na to što Armence povezuje jedna povijest i mnošto općih značajki, oni se u biti u Armeniji i dijaspori podosta razlikuju. Većina se služi armenskim jezikom, ali ima ih koji se služe samo engleskim, ruskim, francuskim, arapskim ili kojim drugim jezikom, polazeći od toga u kojoj se je državi tko rodio i gdje dugo živi. (A. Bagdasarov)
Armenci su stari indoeuropski narod koji, kao i mnogi drugi narodi, ima vlastitu bogatu povijest i etnolingvokulturu. Bez obzira na to što Armence povezuje jedna povijest i mnošto općih značajki, oni se u biti u Armeniji i dijaspori podosta razlikuju. Većina se služi armenskim jezikom, ali ima ih koji se služe samo engleskim, ruskim, francuskim, arapskim ili kojim drugim jezikom, polazeći od toga u kojoj se je državi tko rodio i gdje dugo živi. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Armenski rod Lazarevih (rus. Lazarev, izg. Lazárjev, arm. Jegizarjan) potječe od poduzetnika Emanuela (Manuka) Lazarjanca koji je došao iz Armenije u Isfahan (Iran) 1605. god. i njegova sina Lazara (Eleazara). Njegov potomak Lazar Nazarovič (1700. - 1782.), barun Svetoga Rimskoga Carstva, još je 1720-ih godina počeo voditi zajedno s D. Zemskim trgovinu u Rusiji. (A. Bagdasarov)
Armenski rod Lazarevih (rus. Lazarev, izg. Lazárjev, arm. Jegizarjan) potječe od poduzetnika Emanuela (Manuka) Lazarjanca koji je došao iz Armenije u Isfahan (Iran) 1605. god. i njegova sina Lazara (Eleazara). Njegov potomak Lazar Nazarovič (1700. - 1782.), barun Svetoga Rimskoga Carstva, još je 1720-ih godina počeo voditi zajedno s D. Zemskim trgovinu u Rusiji. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Grigor Handžjan je rođen 29. studenoga 1926. god. u Jerevanu, Armeniji. Roditelji su mu, Sepuh i Vergine, diseljenici iz Jerznka, sadanjega turskoga grada Erzincan. Roditelji su dugo živjeli u Vanu, u Turskoj. (A. Bagdasarov)
Grigor Handžjan je rođen 29. studenoga 1926. god. u Jerevanu, Armeniji. Roditelji su mu, Sepuh i Vergine, diseljenici iz Jerznka, sadanjega turskoga grada Erzincan. Roditelji su dugo živjeli u Vanu, u Turskoj. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Carevna Ana, prvotno imenom Anastazija, rođena je 13. ožujka 963. god. u obitelji bizantskoga cara Romana II. (959. - 963.) i carice Teofane (oko 941. - 976.). (A. Bagdasarov)
Carevna Ana, prvotno imenom Anastazija, rođena je 13. ožujka 963. god. u obitelji bizantskoga cara Romana II. (959. - 963.) i carice Teofane (oko 941. - 976.). (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Vladislav Avanesov je rođen 13. siječnja 1965. god. u Bakuu, podrijetlom je bakuanski Armenac. Risati je počeo još od djetinjstva. (A. Bagdasarov)
Vladislav Avanesov je rođen 13. siječnja 1965. god. u Bakuu, podrijetlom je bakuanski Armenac. Risati je počeo još od djetinjstva. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Minas Avetisjan je rođen 20. srpnja 1928. god. u selu Džadžur (Armenija), u seljačkoj obitelji. Njegovi roditelji su čudom ostali živi u vrijeme genocida nad Armencima 1915. god. Pojedini radovi slikara posvećeni su tužnim zbivanjima iz armenske povijesti. (A. Bagdasarov)
Minas Avetisjan je rođen 20. srpnja 1928. god. u selu Džadžur (Armenija), u seljačkoj obitelji. Njegovi roditelji su čudom ostali živi u vrijeme genocida nad Armencima 1915. god. Pojedini radovi slikara posvećeni su tužnim zbivanjima iz armenske povijesti. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 1. listopada 2018. god. u devedeset i četvrtoj godini života prestalo je kucati srce svjetskoga velikana glazbene scene, šansonijera Charlesa Aznavoura. Charles Aznavour se je rodio u Parizu 22. svibnja 1924. god. (A. Bagdasarov)
1. listopada 2018. god. u devedeset i četvrtoj godini života prestalo je kucati srce svjetskoga velikana glazbene scene, šansonijera Charlesa Aznavoura. Charles Aznavour se je rodio u Parizu 22. svibnja 1924. god. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Kava je vrlo popularna u Armeniji. Ona je nezaobilazan užitak mnogih armenskih kavoljubaca. Piju ju na svakom uglu i u bilo koje vrijeme cijele godine. (A. Bagdasarov)
Kava je vrlo popularna u Armeniji. Ona je nezaobilazan užitak mnogih armenskih kavoljubaca. Piju ju na svakom uglu i u bilo koje vrijeme cijele godine. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Hrvatski jezik tijekom povijesti, pod utjecajem različitih većinom izvanjezičnih čimbenika, mijenjao je svoj etnolingvonim, gubio i neka svoja obilježja, koja je neprestance vraćao, ali i uz sve nevolje na svojem putu razvoja uvijek je ostajao hrvatski. Isti će hrvatski ostati i dalje bez obzira na stalne pokušaje da ga se ugura u zajednički jezik tzv. regiona. (A. Bagdasarov)
Hrvatski jezik tijekom povijesti, pod utjecajem različitih većinom izvanjezičnih čimbenika, mijenjao je svoj etnolingvonim, gubio i neka svoja obilježja, koja je neprestance vraćao, ali i uz sve nevolje na svojem putu razvoja uvijek je ostajao hrvatski. Isti će hrvatski ostati i dalje bez obzira na stalne pokušaje da ga se ugura u zajednički jezik tzv. regiona. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Bizantska aristokracija armenskoga podrijetla imala je u vlasništvu prostrana područja. Bizantskih aristokratskih familija u 10. - 12. st. bilo je približno 300, 10 - 15 % njih činili su bizantsko-armensko plemstvo. (A. Bagdasarov)
Bizantska aristokracija armenskoga podrijetla imala je u vlasništvu prostrana područja. Bizantskih aristokratskih familija u 10. - 12. st. bilo je približno 300, 10 - 15 % njih činili su bizantsko-armensko plemstvo. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Arda je bila supruga kralja Balduina 1. Jeruzalemskoga (1100. - 1118.), vođe prvoga križarskoga rata (1096. - 1099.). Arda je bila kći armenskoga plemića Torosa (Taftosa) ili Taphnouza, lorda Edesse. (A. Bagdasarov)
Arda je bila supruga kralja Balduina 1. Jeruzalemskoga (1100. - 1118.), vođe prvoga križarskoga rata (1096. - 1099.). Arda je bila kći armenskoga plemića Torosa (Taftosa) ili Taphnouza, lorda Edesse. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Arman Kirakosjan (arm. Արման Կիրակոսյան) rođen je 10. rujna 1956. god. u Jerevanu. Godine 1977. završio je povijesno-zemljopisni fakultet Armenskoga pedagoškoga instituta (veleučilišta) H. Abovjana, a 1980. god. poslijediplomski studij, obranivši 1981. god. disertaciju. (A. Bagdasarov)
Arman Kirakosjan (arm. Արման Կիրակոսյան) rođen je 10. rujna 1956. god. u Jerevanu. Godine 1977. završio je povijesno-zemljopisni fakultet Armenskoga pedagoškoga instituta (veleučilišta) H. Abovjana, a 1980. god. poslijediplomski studij, obranivši 1981. god. disertaciju. (A. Bagdasarov)
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
 možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
 Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 30. listopada 1909. rođen Božidar Vančik
- 30. listopada 1977. umro Gustav Krklec
- 30. listopada 1992. – ratna zbivanja
- 30. listopada 1993. – ratna zbivanja
- 30. listopada 1999. umro Matko Peić
- 31. listopada 1825. rođen Eugen Kvaternik
- 31. listopada 1991. – ratna zbivanja
- 31. listopada 1954. velika tramvajska nesreća u Zagrebu
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 Elektronička pošta Uredništva
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.


 
						 
						 
						