Ivan Lazarev i njegov rod

Armenski rod Lazarevih (rus. Lazarev, izg. Lazárjev, arm. Jegizarjan) potječe od poduzetnika Emanuela (Manuka) Lazarjanca koji je došao iz Armenije u Isfahan (Iran) 1605. god. i njegova sina Lazara (Eleazara). Njegov potomak Lazar Nazarovič (1700. - 1782.), barun Svetoga Rimskoga Carstva, još je 1720-ih godina počeo voditi zajedno s D. Zemskim trgovinu u Rusiji. Godine 1735. god. je utemeljio tvornicu svile u Frjanovu, blizu Moskve. Godine 1747. preseljava se s obitelji u Rusiju. Katerina II. Velika (vladala od 1762. - 1796.) je proizvela Lazareva 1774. god. u nasljedno plemstvo. Imao je nekoliko sinova.

Lazarev1

Grb roda Lazarevih

Lazarev2

Ivan Lazarev, 1790., slikar Johann Baptist von Lampi der Ältere

Njegov sin, grof Ivan (arm. (H)ovanes) Lazarev (1735. - 1801.) bio je jedan od najbogatijih ljudi katarinskoga carskoga razdoblja, te dvorski draguljar od 1764. god. Posjedovao je nekoliko tvornica u Permskoj guberniji, bio je vlasnik dvorca Ropšin i imanja Frjanovo u Moskovskoj oblasti. Ivan Lazarev je začetnik gradnje ulice Nevskoga u Sankt-Peterburgu Armenske crkve sv. Katarine (1771.-1780.).

Lazarev3

Armenska apostolska crkva sv. Katarine u Sankt-Peterburgu

Oporučio je dio svoje imovine za gradnju učilišta za siromašnu armensku djecu, buduće Lazarevsko veleučilište istočnih jezika gdje je sada smješteno veleposlanstvo Republike Armenije u Rusiji.

Lazarev4

Lazarevsko veleučilište istočnih jezika u Moskvi, slika 1838.

Lazarev je zajedno s braćom utemelitelj armenske crkve Svetoga Križa (arm. Surb Hač, 1779. - 1781.) u Moskvi. Crkvu su srušili 1930. god., a umjesto nje sagradili su školu. Godine 1780. imenovan je savjetnikom u Državnoj banci. Za vrijeme rusko-turskoga rata 1787. - 1791. god. Lazarev je bio politički savjetnik zapovjednika ruske vojske general-feldmaršala, kneza Grigorija Potemkina (1739. - 1791.). Sudionik je istočne ruske politike. Ivan Lazarev je podupirao preseljavanje u Rusiju desetaka tusuća Armenaca. U zadnjim je godinama svojega života pomagao mnogim armenskim udrugama i samostanima na jugu Rusije. Preminuo je 20. listopada (prema drugim podatcima - 21. listopada) 1801. god. Jedini sin iz braka s Katarinom Mirzahanovom (1750. - 1819.), imenom Artemije (arm. Arutjun) (1768. - 1791.), bio je premijer-bojnik, pobočnik u kneza G. Potemkina i preminuo je 12. siječnja 1791. god.

Pripremio: Artur Bagdasarov

Pon, 13-07-2020, 04:51:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.