Detalji

Objavljeno: 14. studenoga 2016.

Armenski obred je stari kršćanski obred koji je nastao i razvijao se u Armenskoj apostolskoj crkvi. Oblikovanje armenskoga bogoslužja nastalo je pod utjecajem ponaprije grčkih i sirijskih tradicija. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. studenoga 2016.

Mušeg Amirhanjan je rođen 1958. god. u Gruziji. Godine 1987. završio je akademiju umjetnosti u Jerevanu. Od 2000. god. član je Udruge armenskih slikara. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 27. listopada 2016.

Abovjan je industrijski grad u Katajskom području (oblasti) Armenije. Smješten je 10 km sjeveroistočno od prijestolnice Jerevana. Grad je utemeljen 1963. god. na mjestu sela Elar i nazvan u čast klasika armenske književnosti Hačatura Abovjana. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 24. listopada 2016.

Armenska katolička crkva (AKC) pripada istočnokatoličkim crkvama, u punom zajedništvu s Rimokatoličkom crkvom, priznaje vrhovno papinsko poglavarstvo i ima poseban armenski obred. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 16. listopada 2016.

U zagrebačkom Muzeju Mimara, koji je utemeljen 1980. god., a za javnost otvoren 1987. god., čuvaju se bogate i raznovrsne zbirke različitih umjetničkih djela od ranoga srednjovjekovlja do naših dana među kojima posebno mjesto zauzimaju i armenske umjetnine. (A. Bagdasdarov)

Detalji

Objavljeno: 06. listopada 2016.

U 17. - 18. st. armenski autori nastavljaju lirsko pjesništvo koje se razvija u smjeru svjetovnih djela, vjersko-domoljubnih i pučkih pjesama (gusani - pučki pjevači). Cvatu osnovni žanrovi klasičkoga pjesništva - gandz i tag(h). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. listopada 2016.

Armenska književnost od 10. st. doživljava novi uspon koji je ponajprije povezan s uspostavom Armenskoga Kraljevstva ili Bagratidske Armenije (885. - 1045.). Stari književni žanrovi se mijenjaju djelomice glede oblika i sadržaja, pojavljuju se novi smjerovi. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. listopada 2016.

Armensku književnost prema vremenskomu radoslijedu događaja uvjetno se može podijeliti na nekoliko razdoblja: staroarmenska književnost 5. - 16. st., novoarmenska književnost 17. - 18. st. i književnost 19. i 20. st. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 27. rujna 2016.

Noratus (Noraduz) je armensko selo koje je smješteno u Geharkunskoj oblasti, blizu grada Gavara. To je jedno od najstarijih naselja Sjunika u Velikoj Armeniji. U 16. st. tu je bilo sjedište armenskih melika (knezova). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 16. rujna 2016.

Pravopisna prijeporna pitanja standardizicije i kodifikacije pojedinih dvostrukosti ne rješavaju se uz pomoć "mjerenja" ili široke javne "rasprave" nekompetentnih ljudi, nego samo putem obrazloženoga i usklađenoga dijaloga struke i samo struke u različitim znanstveno-istraživačkim ustanovama. (A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 30. kolovoza 2016.

Stanje u Cilicijskom armenskom kraljevstvu još više se je pogoršalo za vrijeme vladavine novoga kralja Levona V. (1310. - 1342., vladao je 1320. - 1342.). Godine 1322. egipatski sultan ponovno napada Ciliciju, pustošeći i rušeći sela i gradove. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 29. kolovoza 2016.

Za vrijeme vladavine Levona II. Cilicija je imala razdoblje gospodarskoga i kulturnoga procvata, bila je jedna od najvažnijih kršćanskih zemalja na Bliskom istoku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. kolovoza 2016.

Cilicija je stara, povijesna oblast u jugoistočnom dijelu Male Azije, današnja Turska, sjeverno od Cipra. Naziv Cilicija (Hilakku/Khilikku) se susreće prvi put u asirskim natpisima 1. tisućljeća pr. Kr. U 2. tisućljeću pr. Kr. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 31. srpnja 2016.

Ako srbijanska strana ne poznaje hrvatsko vojno nazivoslovlje, tada to znači da Hrvati imaju svoj vojni podjezik koji se razlikuje od srpskoga. A to se tiče ne samo vojnih negoli i drugih naziva u podsustavu jednoga i drugoga jezika. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. srpnja 2016.

Sako Čilingarjan je iskusni fotograf i brojčani slikar iz Armenije. Radi sada u Beirutu (Libanonu) kao fotograf, dizajner draguljarskih nakita i nastavnik arhitekture. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. srpnja 2016.

Budući da u Hrvatskoj ne postoji jedinstveni i općeprihvaćeni pravopis, utvrđivati bez odgovarajuće, makar jezikoslovne raščlambe, gotovo većinsko služenje Institutskim pravopisom u općilima i u različitih izdavača, neutemeljeno je. (A. Bagdasarov)