- Detalji
 U armenskoj pismenosti ne samo da je poseban slovopis (sustav slova) nego i sustav razgodaka (interpunkcijskih znakova). (A. Bagdasarov)
U armenskoj pismenosti ne samo da je poseban slovopis (sustav slova) nego i sustav razgodaka (interpunkcijskih znakova). (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Katedrala sv. Grgura Prosvjetitelja je najveća armenska saborna crkva u Jerevanu. Sagrađena je 2001. god. u čast 1700-te obljetnice proglašenja kršćanstva državnom religijom u Armeniji, petnaest godina prije negoli je to učinio car Konstantin I. Veliki u rimskoj carevini. (hkv)
Katedrala sv. Grgura Prosvjetitelja je najveća armenska saborna crkva u Jerevanu. Sagrađena je 2001. god. u čast 1700-te obljetnice proglašenja kršćanstva državnom religijom u Armeniji, petnaest godina prije negoli je to učinio car Konstantin I. Veliki u rimskoj carevini. (hkv)
- Detalji
 Armenska apostolska crkva slavi rođenje i krštenje Gospodinovo (Bogojavljenje) u isti dan, 6. siječnja, prema staroj kršćanskoj tradiciji. Smatra se, prema Bibliji, da nitko nema pravo propovijedati prije navršenja 30 godine života. Upravo je u tim godinama nakon krštenja Isus počeo propovijedati. (A. Bagdasarov)
Armenska apostolska crkva slavi rođenje i krštenje Gospodinovo (Bogojavljenje) u isti dan, 6. siječnja, prema staroj kršćanskoj tradiciji. Smatra se, prema Bibliji, da nitko nema pravo propovijedati prije navršenja 30 godine života. Upravo je u tim godinama nakon krštenja Isus počeo propovijedati. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Godine 2019. na mjestu nekadanje porte armenokatoličke crkve sv. Grgura Prosvjetitelja u Novom Sadu uz molitveni čin župnika Rimokatoličke crkve imena Marijinoga Roberta Erharta i velečanskoga Daniela Katačića, u novosagrađenu grobnicu-kosturnicu pohranjene su posmrtni ostatci 91 novosadskih Armenaca i obitelji Čenazi. (A. Bagdasarov)
Godine 2019. na mjestu nekadanje porte armenokatoličke crkve sv. Grgura Prosvjetitelja u Novom Sadu uz molitveni čin župnika Rimokatoličke crkve imena Marijinoga Roberta Erharta i velečanskoga Daniela Katačića, u novosagrađenu grobnicu-kosturnicu pohranjene su posmrtni ostatci 91 novosadskih Armenaca i obitelji Čenazi. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Josip (Iosif) Abgarovič Orbeli je armenski i ruski orijentalist i društveni djelatnik, akademik Akademije znanosti SSSR-a (1935.), akademik Akademije znanosti Armenske SSR-a i njezin prvi predsjednik (1943. - 1947.), a od 1934. do 1951. ravnatelj je sanktpeterburškoga Ermitaža, jednoga od najvećih i najznačajnijih kulturno-povijesnih muzeja u Rusiji i svijetu. Služio se je armenskim, ruskim, latinskim, grčkim, gruzijskim te turskim jezikom. (A. Bagdasarov)
Josip (Iosif) Abgarovič Orbeli je armenski i ruski orijentalist i društveni djelatnik, akademik Akademije znanosti SSSR-a (1935.), akademik Akademije znanosti Armenske SSR-a i njezin prvi predsjednik (1943. - 1947.), a od 1934. do 1951. ravnatelj je sanktpeterburškoga Ermitaža, jednoga od najvećih i najznačajnijih kulturno-povijesnih muzeja u Rusiji i svijetu. Služio se je armenskim, ruskim, latinskim, grčkim, gruzijskim te turskim jezikom. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 U dvorani Konzervatorija Komitas (uz klavir) i Komornoj dvorani (uz orgulje) u glavnom gradu Armenije Erevanu održan je u prosincu ove godine koncert hrvatskih glazbenica gđe Eve Kirchmayer Bilić i gđe Klasje Modrušan. (hkv)
U dvorani Konzervatorija Komitas (uz klavir) i Komornoj dvorani (uz orgulje) u glavnom gradu Armenije Erevanu održan je u prosincu ove godine koncert hrvatskih glazbenica gđe Eve Kirchmayer Bilić i gđe Klasje Modrušan. (hkv)
- Detalji
 Zabel Jesajan (djevojačko prezime Ovanesjan) je rođena 4. veljače 1878. god. u jednoj od carigradskih četvrti Uskudar (Silidare). Posjećivala je osnovnu školu Svetoga Križa. Od 1895. god. živjela je u Parizu gdje je pohađala studij književnosti i filozofije na Sveučilištu u Parizu (Sorbonne). (A. Bagdasarov)
Zabel Jesajan (djevojačko prezime Ovanesjan) je rođena 4. veljače 1878. god. u jednoj od carigradskih četvrti Uskudar (Silidare). Posjećivala je osnovnu školu Svetoga Križa. Od 1895. god. živjela je u Parizu gdje je pohađala studij književnosti i filozofije na Sveučilištu u Parizu (Sorbonne). (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Zenobija je, prema djelu “Anali” starorimskoga povjesničara Tacita (oko 55. - oko 129.), kći kralja Armenskoga Kraljevstva (190. pr. Kr. - 428.) Mihridatesa (Mitridata) Iberijskoga (35. - 42. i 47. - 51.) koja se je udala za svojega bratića Radamista iz dinastije Farnavazida. (A. Bagdasarov)
Zenobija je, prema djelu “Anali” starorimskoga povjesničara Tacita (oko 55. - oko 129.), kći kralja Armenskoga Kraljevstva (190. pr. Kr. - 428.) Mihridatesa (Mitridata) Iberijskoga (35. - 42. i 47. - 51.) koja se je udala za svojega bratića Radamista iz dinastije Farnavazida. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Račija Ačarjan je armenski jezikoslovac, filolog, etimolog, poliglot, redoviti član Akademije Armenske SSR. Poznat je po svojim radovima u području dijalektologije, leksikologije, leksikografije, jezične povijesti itd. (A. Bagdasarov)
Račija Ačarjan je armenski jezikoslovac, filolog, etimolog, poliglot, redoviti član Akademije Armenske SSR. Poznat je po svojim radovima u području dijalektologije, leksikologije, leksikografije, jezične povijesti itd. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Rockefeller-park je poznat po nacionalnim vrtovima: engleski, grčki, indijski, talijanski, njih više od dvadeset. U rujnu 2010. god. je otvoren Vrt armenske kulture. (A. Bagdasarov)
Rockefeller-park je poznat po nacionalnim vrtovima: engleski, grčki, indijski, talijanski, njih više od dvadeset. U rujnu 2010. god. je otvoren Vrt armenske kulture. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 mučenica Šušanik (Susanna Ranska ili Gruzijska) je svetica Gruzijske pravoslavne crkve, Armenske apostolske crkve, Armenske katoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve. (A. Bagdasarov)
mučenica Šušanik (Susanna Ranska ili Gruzijska) je svetica Gruzijske pravoslavne crkve, Armenske apostolske crkve, Armenske katoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 U listopada ove godine Državna ustanova za formiranje Državnoga fonda dragih kovina i dragulja Rusije organizirala je izložbu “Draguljarski obrt. Tradicije i suvremenost”. Na izložbi su predstavljeni i ruski draguljari armenskoga podrijetla. (A. Bagdasarov)
U listopada ove godine Državna ustanova za formiranje Državnoga fonda dragih kovina i dragulja Rusije organizirala je izložbu “Draguljarski obrt. Tradicije i suvremenost”. Na izložbi su predstavljeni i ruski draguljari armenskoga podrijetla. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Sin poznatoga francuskoga šansonijera, skladatelja i glumca Charlesa Aznavoura Nicolas Aznavour se je preselio s obitelji u Armeniju. Nicolas je sin Šveđanke Olle Torselj s kojom se je Charles Aznavour vjenčao u armenskoj crkvi u Parizu i živio u braku s njom više od pedeset godina. (A. Bagdasarov)
Sin poznatoga francuskoga šansonijera, skladatelja i glumca Charlesa Aznavoura Nicolas Aznavour se je preselio s obitelji u Armeniju. Nicolas je sin Šveđanke Olle Torselj s kojom se je Charles Aznavour vjenčao u armenskoj crkvi u Parizu i živio u braku s njom više od pedeset godina. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Prema armenskoj mitologiji vešapi su krilati demoni ili zmajevi koji su živjeli na nebu, u velikim jezerima i planinama. Nebeski su vešapi, tijekom oluje, silazili dolje, a planinski i jezerski su uzlijetali na nebo. Veliki je vešap mogao progutati Sunce pa je tada dolazilo do pomrčine. (A. Bagdasarov)
Prema armenskoj mitologiji vešapi su krilati demoni ili zmajevi koji su živjeli na nebu, u velikim jezerima i planinama. Nebeski su vešapi, tijekom oluje, silazili dolje, a planinski i jezerski su uzlijetali na nebo. Veliki je vešap mogao progutati Sunce pa je tada dolazilo do pomrčine. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 U uvjetima globalizacije i nakon stupanja u EU, mnogi su se ljudi, uključujući naravno i jezikoslovce, složili da je Hrvatskoj prijeka potreba uspostava vijeća za hrvatski jezik i usvojenje jezičnoga zakona. (A. Bagdasarov)
U uvjetima globalizacije i nakon stupanja u EU, mnogi su se ljudi, uključujući naravno i jezikoslovce, složili da je Hrvatskoj prijeka potreba uspostava vijeća za hrvatski jezik i usvojenje jezičnoga zakona. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Jezidi su subetnos Kurda koji većinom žive na sjeveroistoku Iraka. Neki smatraju da je riječ o zasebnom indoeuropskom narodu. Govore jezikom jezdiki, dijalektom kurdskoga jezika kurmandži. Rabe većinom latinicu. (A. Bagdasarov)
Jezidi su subetnos Kurda koji većinom žive na sjeveroistoku Iraka. Neki smatraju da je riječ o zasebnom indoeuropskom narodu. Govore jezikom jezdiki, dijalektom kurdskoga jezika kurmandži. Rabe većinom latinicu. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Nakon 1915. god. tri obitelji armenskih majstora keramike, na čelu s poznatim slikarom-keramičarom Davidom Oganesjanom, napustile su tursku Kütahyu (arm. Kutina) i preselile su se 1918. god. u Jeruzalem na poziv udruge "Pro-Jeruzalem" za obnavljanje jeruzalemske džamije Kupole na stijeni. (A. Bagdasarov)
Nakon 1915. god. tri obitelji armenskih majstora keramike, na čelu s poznatim slikarom-keramičarom Davidom Oganesjanom, napustile su tursku Kütahyu (arm. Kutina) i preselile su se 1918. god. u Jeruzalem na poziv udruge "Pro-Jeruzalem" za obnavljanje jeruzalemske džamije Kupole na stijeni. (A. Bagdasarov)
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
 možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
 Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 30. listopada 1909. rođen Božidar Vančik
- 30. listopada 1977. umro Gustav Krklec
- 30. listopada 1992. – ratna zbivanja
- 30. listopada 1993. – ratna zbivanja
- 30. listopada 1999. umro Matko Peić
- 31. listopada 1825. rođen Eugen Kvaternik
- 31. listopada 1991. – ratna zbivanja
- 31. listopada 1954. velika tramvajska nesreća u Zagrebu
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 Elektronička pošta Uredništva
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.


 
						 
						 
						