MaterinskiNema općega pojma “materinski jezik” jer svatko oblikuje svoje mišljenje, ali ipak “materinski jezik” nikako se ne može potpuno podudarati sa standardnim jezikom. (A. Bagdasarov, Jezik)

Add a comment        
 

 

MoldavaInstitutovu pravopisnom rječniku iz 2013. god. piše: Bjelorusija (Hrvatski pravopis. Zagreb: IHJJ, 2013., str. 173.) i Moldavija (str. 296.) bez odrednica pov. (povijesni), a također Republika Bjelorusija i Republika Moldavija (str. 401.- 402.). Učenik osnovne i srednje škole kojemu je ponajprije namijenjen Institutov pravopis, također i bilo koji drugi porabnik može pomisliti da je riječ o kratkim službenim nazivima (Bjelorusija, Moldavija) tih država. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

SvadbaSvadba u Armenaca je viliki blagdan. Brakovi su sklapani vrlo rano, na primjer među mladićem od 13 - 14 godina starosti i djevojkom od 11 - 13, čak i ranije. U brak su stupali strogo prema redoslijedu: običaj je mlađima zabranjivao da se žene ili udaju prije starije braće i sestara. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

PogrebOdmah nakon smrti u pokojnikovu domu zaustavljali su sve satove. Zrcala su bila zastirana tkaninom ili su okretana naopako. Kod pokojnika je uvijek morala gorjeti svijeća i netko je morao uza nj bdjeti, čak i noću. Poklopac lijesa od drva morao je biti izvan doma. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Image_cPrirodni smisao braka u Armenaca, kao i u drugih naroda, bio je i ostao rođenje djeteta radi produžetka roda. Neplodnost se je smatralo jednom od najvećih nesreća, čak i Božjom kaznom. Bezdjetne žene su u davnini tražile pomoć u vrača, često su pak hodočastile u sveta mjesta i vršile pri tom razne žrtvene obrede. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ZohrapGrigor Zohrap je armenski književnik, pravnik i političar koji se je rodio u carigradskoj četvrti Beşiktaş 26. lipnja 1861. god. Osnovnu naobrazbu stekao je u mjesnom makrujanskom liceju. Nastavio je naobrazbu u liceju Targmančac, a zatim u galatasarayskoj visokoj školi te u školi "Hugog". Godine 1884. u Edirneu je diplomirao pravo. Bavio se je odvjetništvom i istodobno predavao kazneno pravo na Sveučilištu u Carigradu. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

SlolRiječi kòlhoz i sòvhoz nisu na taj način tvorene i ne mogu se pisati kao KOLHOZ i SOVHOZ (Hrvatski pravopis IHJJ, str. 266. i 421.) jer to nije u skladu sa zakonitostima tvorbe riječi u hrvatskom standardnom jeziku niti s pravilima o pisanju velikoga slova u Hrvatskom pravopisu IHJJ (str. 21. - 35.). (A. Bagdsarov, M. Nosić)

Add a comment        
 

 

Armenija BožićU Armenaca se blagdani Božića i Krštenja Gospodinova (Bogojavljenje, Sveta tri kralja, Poklonstvo kraljeva) svetkuju u isti dan 6. siječnja prema staroj kršćanskoj tradiciji iz 3. - 4. st. Isprva se je Božić slavio u svim kršćanskim crkvama upravo 6. siječnja, a početkom 4. st. uvedeno je svetkovanje Božića na 25. prosinca, kada su Rimljani svetkovali rođenje nepobjediva boga Sunca. Armenska katolička crkva za razliku od Armenske apostolske crkve slavi Božić 25. prosinca prema rimokatoličkomu obredu, a Bogojavljenje – 6. siječnja. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenska obiteljZa tradicijski armenski način života svojstvene su velike patrijarhalne zadruge (arm. gerdastan) koje su objedinjavale do 50, pa i više rođaka nekoliko naraštaja. Armenska riječ yntanik (‘obitelj’) u prijevodu znači “pod krovom”, tj. oni koji žive zajedno u jednom domu, pod jednim krovom. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

EuropaEuropa kao kontinent, ako se iz nje politički izuzme Rusija, vidno propada. Nije riječ samo o zaostajanju europskoga gospodarskog rasta za gospodarskim rastom ostalih područja svijeta. Europa, koja je do Prvoga svjetskog rata bila gospodaricom svijeta, izgubila je i sve više gubi politički utjecaj te važnost u pitanjima zaštite i sustava uvjerenja. (Z. Mršić)

Add a comment        
 

 

ŠkolskaNeshvatljivo je zašto uopće pojedini recenzenti pristaju pisati recenzije kolegama s kojima rade zajedno u istoj znanstvenoj ustanovi. Hoćemo li moći pročitati takve i slične recenzije na mrežnim stranicama IHJJ-a? (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

SarkavagOvanes (Ivan) Sarkavag (1045. - 1129.) je armenski pjesnik, matematičar, filozof, astronom, teolog i reformator armenskoga kalendara. Rodio se je u području Parisos, u povijesnom Arcahu, u obitelji svećenika. Naobrazbu je stekao u Ahpatskom samostanu, gdje je postao vardopet (znanstveni stupanj u armenskih svećenika). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

KruhKao i u drugih kavkaskih naroda kruh (arm. hac) je u Armenaca bio glavni dio dnevnoga obroka, ulazio je u opći pojam 'hrana', a izrazi u značenju 'jesti' i 'jesti kruh' su istoznačnice u armenskom. I danas Armenci riječi u značenju 'doručkovati', 'ručati' i 'večerati' često zamjenjuju riječima hac utel (doslovice - 'jesti kruh'). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

TadejKršćanstvo se je u Armeniji proširilo zahvaljujući duhovnoj misiji i propovijedima apostola Tadeja i Bartolomeja. Prema sirijskoj i armenskoj predaji sveti apostoli Tadej i Bartolomej bili su prvi navjestitelji kršćanstva u Armeniji. Oni su donijeli u Armeniju svjetlo kršćanske vjere. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

OvanesOvanes Kadžaznuni (Kačaznuni) je arhitekt, aktivist armenskoga nacionalnoga pokreta s početka 20. st., član stranke “Dašnakcutjun”, prvi predsjednik vlade Republike Armenije (1918. - 1919.). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

AreniAreni je selo u Vajocdzorskom marzu (županiji) u Armeniji, 12 kilometara jugoistočno od grada Jehegnadzora. Selo je smješteno u dolini rijeke Arpa, na njezinoj lijevoj obali. Areni je jedno od starih sela povijesnoga Sjunika (Sjunik - povijesno-zemljopisno područje Armenije). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ČolakGlavnu ulogu u životu i stvaralaštvu slikara ima obitelj. Colak Šaginjan je slikar koji osjeća svoju nacionalnu samosvijest i kulturno jedinstvo s običajima i tradicijama predaka. U umjetničkom, duševnom stvaralaštvu slikar s ljubavi i toplinom prikazuje nacionalni kolorit armenskoga naroda, njegove obiteljske i duhovne vrijednosti uz pomoć simbolike. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Pet, 5-03-2021, 01:16:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.