Detalji

Objavljeno: 23. travnja 2018.

Spomenički kompleks Cicernakaberd je memorijalni spomenik koji je posvećen žrtvama genocida nad Armencima 1915.-1923. god. Memorijalni spomenik i muzej kao cjelina omogućuju posjetiteljima da spoznaju tragične stranice armenske povijesti u Osmanskom Carstvu. Memorijalno središte je sagrađeno 1967. god. i smješteno u Jerevanu na brdu Cicernakaberd. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 09. travnja 2018.

U mnogim zemljama svijeta dobar konjak (fr. cognac prema nazivu francuskoga grada Cognac) podsjeća na riječ “armenski”, stvarajući svezu riječi - armenski konjak. Konjak je rakija koja je dobivena destilacijom grožđa. U drugim zemljama konjak katkad nazivaju vinjak ili brendi. Podatci o armenskom konjaku postoje još od biblijskih vremena kada je patrijarh-pravednik Noa uzgajao vinovu lozu u podnožju planine Ararat. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2018.

Armenska slika Majke Božje iz Kamjanec-Podil’skoga (ukr. Кам’янець-Подiльський) je jedna od Bogorodičinih slika štovanih među vjernicima različitih vjeroispovijesti. S gradom Kamjanec je povezana povijest nekoliko čudotvorenih Bogorodičinih slika. (A. Bagdasrov)

Detalji

Objavljeno: 20. veljače 2018.

Nema općega pojma “materinski jezik” jer svatko oblikuje svoje mišljenje, ali ipak “materinski jezik” nikako se ne može potpuno podudarati sa standardnim jezikom. (A. Bagdasarov, Jezik)

Detalji

Objavljeno: 13. veljače 2018.

Institutovu pravopisnom rječniku iz 2013. god. piše: Bjelorusija (Hrvatski pravopis. Zagreb: IHJJ, 2013., str. 173.) i Moldavija (str. 296.) bez odrednica pov. (povijesni), a također Republika Bjelorusija i Republika Moldavija (str. 401.- 402.). Učenik osnovne i srednje škole kojemu je ponajprije namijenjen Institutov pravopis, također i bilo koji drugi porabnik može pomisliti da je riječ o kratkim službenim nazivima (Bjelorusija, Moldavija) tih država. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 08. veljače 2018.

Svadba u Armenaca je viliki blagdan. Brakovi su sklapani vrlo rano, na primjer među mladićem od 13 - 14 godina starosti i djevojkom od 11 - 13, čak i ranije. U brak su stupali strogo prema redoslijedu: običaj je mlađima zabranjivao da se žene ili udaju prije starije braće i sestara. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 01. veljače 2018.

Odmah nakon smrti u pokojnikovu domu zaustavljali su sve satove. Zrcala su bila zastirana tkaninom ili su okretana naopako. Kod pokojnika je uvijek morala gorjeti svijeća i netko je morao uza nj bdjeti, čak i noću. Poklopac lijesa od drva morao je biti izvan doma. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 24. siječnja 2018.

Prirodni smisao braka u Armenaca, kao i u drugih naroda, bio je i ostao rođenje djeteta radi produžetka roda. Neplodnost se je smatralo jednom od najvećih nesreća, čak i Božjom kaznom. Bezdjetne žene su u davnini tražile pomoć u vrača, često su pak hodočastile u sveta mjesta i vršile pri tom razne žrtvene obrede. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 16. siječnja 2018.

Grigor Zohrap je armenski književnik, pravnik i političar koji se je rodio u carigradskoj četvrti Beşiktaş 26. lipnja 1861. god. Osnovnu naobrazbu stekao je u mjesnom makrujanskom liceju. Nastavio je naobrazbu u liceju Targmančac, a zatim u galatasarayskoj visokoj školi te u školi "Hugog". Godine 1884. u Edirneu je diplomirao pravo. Bavio se je odvjetništvom i istodobno predavao kazneno pravo na Sveučilištu u Carigradu. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2018.

Riječi kòlhoz i sòvhoz nisu na taj način tvorene i ne mogu se pisati kao KOLHOZ i SOVHOZ (Hrvatski pravopis IHJJ, str. 266. i 421.) jer to nije u skladu sa zakonitostima tvorbe riječi u hrvatskom standardnom jeziku niti s pravilima o pisanju velikoga slova u Hrvatskom pravopisu IHJJ (str. 21. - 35.). (A. Bagdsarov, M. Nosić)

Detalji

Objavljeno: 03. siječnja 2018.

U Armenaca se blagdani Božića i Krštenja Gospodinova (Bogojavljenje, Sveta tri kralja, Poklonstvo kraljeva) svetkuju u isti dan 6. siječnja prema staroj kršćanskoj tradiciji iz 3. - 4. st. Isprva se je Božić slavio u svim kršćanskim crkvama upravo 6. siječnja, a početkom 4. st. uvedeno je svetkovanje Božića na 25. prosinca, kada su Rimljani svetkovali rođenje nepobjediva boga Sunca. Armenska katolička crkva za razliku od Armenske apostolske crkve slavi Božić 25. prosinca prema rimokatoličkomu obredu, a Bogojavljenje – 6. siječnja. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 07. prosinca 2017.

Za tradicijski armenski način života svojstvene su velike patrijarhalne zadruge (arm. gerdastan) koje su objedinjavale do 50, pa i više rođaka nekoliko naraštaja. Armenska riječ yntanik (‘obitelj’) u prijevodu znači “pod krovom”, tj. oni koji žive zajedno u jednom domu, pod jednim krovom. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 03. prosinca 2017.

Europa kao kontinent, ako se iz nje politički izuzme Rusija, vidno propada. Nije riječ samo o zaostajanju europskoga gospodarskog rasta za gospodarskim rastom ostalih područja svijeta. Europa, koja je do Prvoga svjetskog rata bila gospodaricom svijeta, izgubila je i sve više gubi politički utjecaj te važnost u pitanjima zaštite i sustava uvjerenja. (Z. Mršić)

Detalji

Objavljeno: 19. studenoga 2017.

Neshvatljivo je zašto uopće pojedini recenzenti pristaju pisati recenzije kolegama s kojima rade zajedno u istoj znanstvenoj ustanovi. Hoćemo li moći pročitati takve i slične recenzije na mrežnim stranicama IHJJ-a? (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. studenoga 2017.

Ovanes (Ivan) Sarkavag (1045. - 1129.) je armenski pjesnik, matematičar, filozof, astronom, teolog i reformator armenskoga kalendara. Rodio se je u području Parisos, u povijesnom Arcahu, u obitelji svećenika. Naobrazbu je stekao u Ahpatskom samostanu, gdje je postao vardopet (znanstveni stupanj u armenskih svećenika). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 01. studenoga 2017.

Kao i u drugih kavkaskih naroda kruh (arm. hac) je u Armenaca bio glavni dio dnevnoga obroka, ulazio je u opći pojam 'hrana', a izrazi u značenju 'jesti' i 'jesti kruh' su istoznačnice u armenskom. I danas Armenci riječi u značenju 'doručkovati', 'ručati' i 'večerati' često zamjenjuju riječima hac utel (doslovice - 'jesti kruh'). (A. Bagdasarov)