- Detalji
 Armen Sarkisjan rođen je 23. lipnja 1953. god. u Jerevanu. Godine 1970. završio je jerevansku srednju školu, a 1976. god. Fizički fakultet Jerevanskoga državnoga sveučilišta (JDS). 1978. god. je završio postdiplomske studije na odjelu za teorijsku fiziku Jerevanskoga državnoga sveučilišta. (A. Bagdasarov)
Armen Sarkisjan rođen je 23. lipnja 1953. god. u Jerevanu. Godine 1970. završio je jerevansku srednju školu, a 1976. god. Fizički fakultet Jerevanskoga državnoga sveučilišta (JDS). 1978. god. je završio postdiplomske studije na odjelu za teorijsku fiziku Jerevanskoga državnoga sveučilišta. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Rođen je 1. lipnja 1975. u gradu Idževanu, u Armeniji. Završio je srednju školu u Idževanu. Od 1991. do 1995. god. studira na Jerevanskom državnom sveučilištu, ali prije završetka studija isključen je zbog političke djelatnosti. Od 1992. god. aktivno se je bavio novinarstvom. (A. Bagdasarov)
Rođen je 1. lipnja 1975. u gradu Idževanu, u Armeniji. Završio je srednju školu u Idževanu. Od 1991. do 1995. god. studira na Jerevanskom državnom sveučilištu, ali prije završetka studija isključen je zbog političke djelatnosti. Od 1992. god. aktivno se je bavio novinarstvom. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Ako budemo išli predloženim putem, poglavito u zakonodavnom podstilu hrvatskoga standardnoga jezika u pisanju raznih pravnih tekstova, tada nam netko može reći da trebamo ispraviti i Bibliju jer se o Bogu govori uvijek u muškom rodu. S druge pak strane, apostol je Pavao u Poslanici Galaćanima rekao „Nema više: muško – žensko! Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu!“ (A.Bagdasarov)
Ako budemo išli predloženim putem, poglavito u zakonodavnom podstilu hrvatskoga standardnoga jezika u pisanju raznih pravnih tekstova, tada nam netko može reći da trebamo ispraviti i Bibliju jer se o Bogu govori uvijek u muškom rodu. S druge pak strane, apostol je Pavao u Poslanici Galaćanima rekao „Nema više: muško – žensko! Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu!“ (A.Bagdasarov)
- Detalji
 Slikar Rubik Kočarjan rođen je 1940. god. u Jerevanu, u Armeniji. Godine 1968. postaje magistrom u području likovnih umjetnosti Jerevanskoga državnoga likovnoga instituta. Rubik Kočarjan sudjeluje na mnogim izložbama u Armeniji i diljem Sovjetskoga Saveza.(A.Bagdasarov)
Slikar Rubik Kočarjan rođen je 1940. god. u Jerevanu, u Armeniji. Godine 1968. postaje magistrom u području likovnih umjetnosti Jerevanskoga državnoga likovnoga instituta. Rubik Kočarjan sudjeluje na mnogim izložbama u Armeniji i diljem Sovjetskoga Saveza.(A.Bagdasarov)
- Detalji
 Muški je rod u hrvatskom standardnom jeziku neutralan i rodni su nazivi u muškom rodu. Ne možemo mijenjati pravila, polazeći od toga tko predvodi bilo koju državnu ustanovu i piše zakone, muškarac ili žena. Ravnopravnost spolova nemaju odnosa prema jezičnim zakonima koji imaju vlastita jezična pravila ophođenja. (A. Bagdasarov)
Muški je rod u hrvatskom standardnom jeziku neutralan i rodni su nazivi u muškom rodu. Ne možemo mijenjati pravila, polazeći od toga tko predvodi bilo koju državnu ustanovu i piše zakone, muškarac ili žena. Ravnopravnost spolova nemaju odnosa prema jezičnim zakonima koji imaju vlastita jezična pravila ophođenja. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Muzej-institut za stare rukopise Matenadaran sv. Mesropa Maštoca ima višestoljetnu povijest. Stvoren je na osnovi nacionalizirane 1920. god. rukopisnih kolekcija Ečmiadzinskoga samostana. Godine 1939. rukopisne zbirke premještene su iz Ečmiadzina u armenski glavni grad Jerevan. (A. Bagdasarov)
Muzej-institut za stare rukopise Matenadaran sv. Mesropa Maštoca ima višestoljetnu povijest. Stvoren je na osnovi nacionalizirane 1920. god. rukopisnih kolekcija Ečmiadzinskoga samostana. Godine 1939. rukopisne zbirke premještene su iz Ečmiadzina u armenski glavni grad Jerevan. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Bedros (Grgur Petar) Agadžanjan (arm. Գրիգոր Պետրոս Աղաճանեան, tal. Gregorio Pietro Agagianian) rođen je 18. rujna 1895. god. u Ahalciheu, u Gruziji. Roditelji su mu bili armenski doseljenci iz grada Artvina (sadanja Turska). (A. Bagdasarov)
Bedros (Grgur Petar) Agadžanjan (arm. Գրիգոր Պետրոս Աղաճանեան, tal. Gregorio Pietro Agagianian) rođen je 18. rujna 1895. god. u Ahalciheu, u Gruziji. Roditelji su mu bili armenski doseljenci iz grada Artvina (sadanja Turska). (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Ara Malikjan je jedan od najuspješnijih violinista suvremenoga doba, dirigent, skladatelj, osnivač glazbenoga kvarteta “Paganini”. Rođen je 1968. u Libanonu, u armenskoj obitelji. (A. Bagdasarov)
Ara Malikjan je jedan od najuspješnijih violinista suvremenoga doba, dirigent, skladatelj, osnivač glazbenoga kvarteta “Paganini”. Rođen je 1968. u Libanonu, u armenskoj obitelji. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Riječi momak i mladić su višeznačnice, a samo su u nekim značenjima istoznačnice, dok u drugima nisu pa se ne mogu zamijeniti. Ovisno o surječju (kontekstu) i stilu, obje su našle svoje mjesto u hrvatskom jeziku. (A. Bagdasarov)
Riječi momak i mladić su višeznačnice, a samo su u nekim značenjima istoznačnice, dok u drugima nisu pa se ne mogu zamijeniti. Ovisno o surječju (kontekstu) i stilu, obje su našle svoje mjesto u hrvatskom jeziku. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Inačice ne predstavljaju jezično bogatstvo književnoga ili standardnoga jezika, osim u iznimnim slučajevima kada su stilski raslojene. (A. Bagdasarov)
Inačice ne predstavljaju jezično bogatstvo književnoga ili standardnoga jezika, osim u iznimnim slučajevima kada su stilski raslojene. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Svaka je država zainteresirana za cjelovitost jezične zajednice, što podrazumijeva i jedinstvo jezičnih norma. Pravopis kao jedan od simbola državnoga jedinstva osigurava jedinstvo pisma, koje zrcali jedinstvo jezika. I na koncu, pitanje jedinstvenoga i općeprihvaćenoga hrvatskoga pravopisa, kao i mogućih promjena u suvremenom pravopisu, još nije zatvoreno. (A. Bagdasarov)
Svaka je država zainteresirana za cjelovitost jezične zajednice, što podrazumijeva i jedinstvo jezičnih norma. Pravopis kao jedan od simbola državnoga jedinstva osigurava jedinstvo pisma, koje zrcali jedinstvo jezika. I na koncu, pitanje jedinstvenoga i općeprihvaćenoga hrvatskoga pravopisa, kao i mogućih promjena u suvremenom pravopisu, još nije zatvoreno. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Voskan Jerevanci (također - Voskan Džugajeci) je armenski tiskar, jezikoslovac i biskup koji je rođen 1614. god. u Nor-Džuge (na teritoriju Irana). Od 1640. do 1666. se je bavio knjigotiskanjem na armenskom jeziku. (A. Bagdasarov)
Voskan Jerevanci (također - Voskan Džugajeci) je armenski tiskar, jezikoslovac i biskup koji je rođen 1614. god. u Nor-Džuge (na teritoriju Irana). Od 1640. do 1666. se je bavio knjigotiskanjem na armenskom jeziku. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Što je važno: naziv pravopisa ili kako se pristupnik pismeno izražava? Što se od pristupnika očekuje: da pokaže dobro poznavanje hrvatskoga standardnoga jezika ili koji pravopis rabi u svojem ispitnom radu? (A. Bagdasarov)
Što je važno: naziv pravopisa ili kako se pristupnik pismeno izražava? Što se od pristupnika očekuje: da pokaže dobro poznavanje hrvatskoga standardnoga jezika ili koji pravopis rabi u svojem ispitnom radu? (A. Bagdasarov)
- Detalji
 U Armeniji se čuvaju, osim poznatih starih rukopisa, unikatni primjerci armenskih Biblija. Ispod slika koje prikazuju samo korice armenskih Biblija uporabljen je uobičajeni naziv evanđelje, umjesto evanđelistar, za knjige koje sadrže evanđelja. Upoznajmo hrvatske čitatelje s pojedinim radovima izvrsnih majstora.
U Armeniji se čuvaju, osim poznatih starih rukopisa, unikatni primjerci armenskih Biblija. Ispod slika koje prikazuju samo korice armenskih Biblija uporabljen je uobičajeni naziv evanđelje, umjesto evanđelistar, za knjige koje sadrže evanđelja. Upoznajmo hrvatske čitatelje s pojedinim radovima izvrsnih majstora.
- Detalji
 Spomenički kompleks Cicernakaberd je memorijalni spomenik koji je posvećen žrtvama genocida nad Armencima 1915.-1923. god. Memorijalni spomenik i muzej kao cjelina omogućuju posjetiteljima da spoznaju tragične stranice armenske povijesti u Osmanskom Carstvu. Memorijalno središte je sagrađeno 1967. god. i smješteno u Jerevanu na brdu Cicernakaberd. (A. Bagdasarov)
Spomenički kompleks Cicernakaberd je memorijalni spomenik koji je posvećen žrtvama genocida nad Armencima 1915.-1923. god. Memorijalni spomenik i muzej kao cjelina omogućuju posjetiteljima da spoznaju tragične stranice armenske povijesti u Osmanskom Carstvu. Memorijalno središte je sagrađeno 1967. god. i smješteno u Jerevanu na brdu Cicernakaberd. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 U mnogim zemljama svijeta dobar konjak (fr. cognac prema nazivu francuskoga grada Cognac) podsjeća na riječ “armenski”, stvarajući svezu riječi - armenski konjak. Konjak je rakija koja je dobivena destilacijom grožđa. U drugim zemljama konjak katkad nazivaju vinjak ili brendi. Podatci o armenskom konjaku postoje još od biblijskih vremena kada je patrijarh-pravednik Noa uzgajao vinovu lozu u podnožju planine Ararat. (A. Bagdasarov)
U mnogim zemljama svijeta dobar konjak (fr. cognac prema nazivu francuskoga grada Cognac) podsjeća na riječ “armenski”, stvarajući svezu riječi - armenski konjak. Konjak je rakija koja je dobivena destilacijom grožđa. U drugim zemljama konjak katkad nazivaju vinjak ili brendi. Podatci o armenskom konjaku postoje još od biblijskih vremena kada je patrijarh-pravednik Noa uzgajao vinovu lozu u podnožju planine Ararat. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Armenska slika Majke Božje iz Kamjanec-Podil’skoga (ukr. Кам’янець-Подiльський) je jedna od Bogorodičinih slika štovanih među vjernicima različitih vjeroispovijesti. S gradom Kamjanec je povezana povijest nekoliko čudotvorenih Bogorodičinih slika. (A. Bagdasrov)
Armenska slika Majke Božje iz Kamjanec-Podil’skoga (ukr. Кам’янець-Подiльський) je jedna od Bogorodičinih slika štovanih među vjernicima različitih vjeroispovijesti. S gradom Kamjanec je povezana povijest nekoliko čudotvorenih Bogorodičinih slika. (A. Bagdasrov)
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
 možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
 Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 30. listopada 1909. rođen Božidar Vančik
- 30. listopada 1977. umro Gustav Krklec
- 30. listopada 1992. – ratna zbivanja
- 30. listopada 1993. – ratna zbivanja
- 30. listopada 1999. umro Matko Peić
- 31. listopada 1825. rođen Eugen Kvaternik
- 31. listopada 1991. – ratna zbivanja
- 31. listopada 1954. velika tramvajska nesreća u Zagrebu
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 Elektronička pošta Uredništva
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.


 
						 
						 
						