SedrakSlikar Sedrak Velikodnyj je suvremeni armenski slikar koji je rođen 1974. god. Po struci je slikar-redatelj, angažiran je na brojnim televizijskim i filmskim projektima. Sudjelovao je u projektima “Hatabalada”, “Garegin Nžde”, “Put Simona” i dr. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

AghtamarAghtamar je nekoć bio armenski otok na jezeru Van u Turskoj. Okolno stanovništvo je jezero oduvijek nazivalo morem. Površina mu je od 3.574 km², širina u najdužem dijelu 119 km, prosječna dubina 161, 2., a ukupna dužina obale 430 km. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.648 m. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

TolerArmenokatolička crkva sv. Nikole Tolentinskoga (tal. Chiesa di San Nicola da Tolentino) sagrađena je 1599. god. od strane reda bosonogih augustinaca. (A. Bagdasrov)

Add a comment        
 

 

ArmenavArmen Vahramjan je rođen 1968. god. u selu Ardvi. Godine 1989. završio je Jerevansko umjetničko učilište M. Sarjana. Naobrazbu je nastavio stjecati na katedri grafike Umjetničko-kazališnoga instituta u Jerevanu. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

PrezimenaArmenska riječ azganun (prezime) u prijevodu znači 'rodovsko ime' (azg - 'rod', anun - 'ime'). Većina armenskih prezimena tvorena je od rodovskoga imena pretka s dodatkom sufiksa koji je izražavao pripadnost. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ArmenciArmenci su stari indoeuropski narod koji, kao i mnogi drugi narodi, ima vlastitu bogatu povijest i etnolingvokulturu. Bez obzira na to što Armence povezuje jedna povijest i mnošto općih značajki, oni se u biti u Armeniji i dijaspori podosta razlikuju. Većina se služi armenskim jezikom, ali ima ih koji se služe samo engleskim, ruskim, francuskim, arapskim ili kojim drugim jezikom, polazeći od toga u kojoj se je državi tko rodio i gdje dugo živi. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

LazarArmenski rod Lazarevih (rus. Lazarev, izg. Lazárjev, arm. Jegizarjan) potječe od poduzetnika Emanuela (Manuka) Lazarjanca koji je došao iz Armenije u Isfahan (Iran) 1605. god. i njegova sina Lazara (Eleazara). Njegov potomak Lazar Nazarovič (1700. - 1782.), barun Svetoga Rimskoga Carstva, još je 1720-ih godina počeo voditi zajedno s D. Zemskim trgovinu u Rusiji. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

GrigorGrigor Handžjan je rođen 29. studenoga 1926. god. u Jerevanu, Armeniji. Roditelji su mu, Sepuh i Vergine, diseljenici iz Jerznka, sadanjega turskoga grada Erzincan. Roditelji su dugo živjeli u Vanu, u Turskoj. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

KneginjaCarevna Ana, prvotno imenom Anastazija, rođena je 13. ožujka 963. god. u obitelji bizantskoga cara Romana II. (959. - 963.) i carice Teofane (oko 941. - 976.). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

AvanesovVladislav Avanesov je rođen 13. siječnja 1965. god. u Bakuu, podrijetlom je bakuanski Armenac. Risati je počeo još od djetinjstva. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Minas1Minas Avetisjan je rođen 20. srpnja 1928. god. u selu Džadžur (Armenija), u seljačkoj obitelji. Njegovi roditelji su čudom ostali živi u vrijeme genocida nad Armencima 1915. god. Pojedini radovi slikara posvećeni su tužnim zbivanjima iz armenske povijesti. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Azna1. listopada 2018. god. u devedeset i četvrtoj godini života prestalo je kucati srce svjetskoga velikana glazbene scene, šansonijera Charlesa Aznavoura. Charles Aznavour se je rodio u Parizu 22. svibnja 1924. god. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

kavaKava je vrlo popularna u Armeniji. Ona je nezaobilazan užitak mnogih armenskih kavoljubaca. Piju ju na svakom uglu i u bilo koje vrijeme cijele godine. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

BagdasarovHrvatski jezik tijekom povijesti, pod utjecajem različitih većinom izvanjezičnih čimbenika, mijenjao je svoj etnolingvonim, gubio i neka svoja obilježja, koja je neprestance vraćao, ali i uz sve nevolje na svojem putu razvoja uvijek je ostajao hrvatski. Isti će hrvatski ostati i dalje bez obzira na stalne pokušaje da ga se ugura u zajednički jezik tzv. regiona. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

arbBizantska aristokracija armenskoga podrijetla imala je u vlasništvu prostrana područja. Bizantskih aristokratskih familija u 10. - 12. st. bilo je približno 300, 10 - 15 % njih činili su bizantsko-armensko plemstvo. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Arda23Arda je bila supruga kralja Balduina 1. Jeruzalemskoga (1100. - 1118.), vođe prvoga križarskoga rata (1096. - 1099.). Arda je bila kći armenskoga plemića Torosa (Taftosa) ili Taphnouza, lorda Edesse. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

ArmenijaArman Kirakosjan (arm. Արման Կիրակոսյան) rođen je 10. rujna 1956. god. u Jerevanu. Godine 1977. završio je povijesno-zemljopisni fakultet Armenskoga pedagoškoga instituta (veleučilišta) H. Abovjana, a 1980. god. poslijediplomski studij, obranivši 1981. god. disertaciju. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Pet, 5-03-2021, 02:43:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.