Detalji

Objavljeno: 19. svibnja 2019.

Slika Jerevanca Armena Jengojana "Žena - uvijek žena!" osvojila je drugo mjesto u kategoriji "Ljudi u prostoru starih gradova". (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 16. svibnja 2019.

Većina Armenaca pripada Armenskoj аpostolskoj сrkvi (AAC) koja je odijeljena i od katoličkoga Rima i od pravoslavnoga Carigrada, ali mali broj armenskoga naroda pripada Armenskoj katoličkoj crkvi (AKC). Armenska katolička crkva ima samosvojni status i pripada istočnokatoličkim crkvama, u punom zajedništvu s Rimokatoličkom crkvom, te priznaje vrhovno papinsko poglavarstvo. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. svibnja 2019.

Armenski povijesni muzej je glavni nacionalni povijesni muzej Armenije koji se nalazi na trgu Republike u Jerevanu. Muzej je utemeljen 1919. god. prema nalogu sabora prve Republike Armenije. Otvoren je za posjet od 20. kolovoza 1921. godine. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2019.

Većina nepoznatih armenskih crkvenih slika bila je izvlaštena (eksproprirana) 1930-ih godina iz različitih armenskih crkava. Slike se danas nalaze u Armenskoj nacionalnoj galeriji, u gradu Jerevanu. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2019.

Točan broj Armenaca u Švicarskoj nije poznat, prema popisu iz 2010. god. u zemlji je bilo 612 Armenaca. Prema neslužbenim podatcima u Švicarskoj živi od 3.000 do 5.000 Armenaca i svi su oni državljani Švicarske. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 22. travnja 2019.

Mučeništvo Atomjana je najbolji primjer za svakoga kršćanina jer su oni, ispovijedajući vjeru u Gospoda i prebivajući u molitvama, pobijedili smrt radi svoje kršćanske vjere. Njihova su imena upisana u Knjigu vječnoga života. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2019.

Samostan Dadivank (ili Hutavank) je smješten sto kilometara od grada Stepanakerta u Gorskom Karabahu (Arcahu). Sagrađen je u razdoblju od 9. do 13. stoljeća. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 08. travnja 2019.

Crkva sv. Gevorga (sv.Jurja) iz 13. st. nalazi se u povijesnom dijelu Tbilisija. Crkva je jedna od najstarijih u gradu i pripada Armenskoj apostolskoj crkvi u Gruziji. Crkva se nalazi na desnoj obali rijeke Kure podno stijene na kojoj je smještena gradska citadela – utvrda Narikala. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. travnja 2019.

Glazbu duduka mnogi smatraju neodvojivim dijelom kulturnoga života i društvenoga identiteta armenskoga naroda. Stoljećima je glazba duduka pratila narodne svetkovine, kulturne i vjerske svečanosti, pjesme i plesove, svadbene i pogrebne ceremonije u Armenaca. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 25. ožujka 2019.

Gladijator je povijesni spektakl britanskoga filmskoga redatelja Ridleya Scotta iz 2000. god. Film je osvojio pet Oscara i dvije nagrade Zlatnoga globusa, jedna je od njih za najbolju glazbu. Skladili su divnu glazbu njemački skladatelj Hans Zimmer, armenski glazbenik i skladatelj Đivan Gasparjan te australska glazbenica, pjevačica i skladateljica Lisa Gerrard. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 19. ožujka 2019.

Slikar Akop Akopjan (Hakob Hakobjan) je rođen 24. svibnja 1923. god. u Aleksandriji (Egipat). Roditelji su mu pobjegli u Egipat nakon genocida 1915. - 1923. god. Kad mu je bilo devet godina, poslali su ga na studij na Cipar, u armenski koledž Melkonjana. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2019.

Koristim prigodu kao kroatist zahvaliti eurozastupnici gospođi Ruži Tomašić na nastupu u zaštitu hrvatskoga jezika na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Svaka joj čast! (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 12. ožujka 2019.

Vardan Mahohjan se je rodio 31. svibnja 1869. god. u gradu Trabzonu (Turska). Godine 1875. Vardan se je upisao u lokalnu školu gdje je crtanje bilo jedan od predmeta u školskom programu. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 03. ožujka 2019.

15. veljače 2019. god. Hrvatski sabor je 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Nitko ne dovodi pa i ne može dovesti u pitanje važnost i značaj glagoljice i glagoljaštva za Hrvate, ali što ćemo pak s ćirilicom i latinicom koje isto tako pripadaju etnolingvokulturi hrvatskoga naroda? (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 24. veljače 2019.

U armenskoj likovnoj umjetnosti 17. i 18. st. najviše se ističu slikari iz roda Hovnatana. Najznačajniji je predstavnik toga roda Hovnatan Hovnatanjan (1730. - 1801.). Postao je poznat već 1760-ih godina. Godine 1776. gruzijski kralj Iraklij II. (vladao od 1744. do 1762.) pozvao je Hovnatana u Tbilisi. Kao dvorski slikar bio je oslobođen od plaćanja poreza. Kralj mu je dao na raspolaganje slikarski atelje i pet nadarenih učenika. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 17. veljače 2019.

Armenska zajednica je jedna od najbrojinijih u Vladimirskoj oblasti Ruske Federacije. Armenaca ima približno 15 tisuća od kojih 10 tisuća žive u starom ruskom gradu Vladimiru. U gradu postoji regionalni odjel Armenskoga saveza u Rusiji. Armenci u Vladimiru imaju svoj Armenski dom. U tom domu se nalazi Armenski kulturni centar. (A. Bagdasarov)