Detalji

Objavljeno: 17. rujna 2017.

Armenci su dali golem doprinos razvoju kulture, umjetnosti i gospodarstva Osmanskoga Carstva. Primjerice, armenski tiskar Jeremija Kjomurčjan 1677. god. je utemeljio prvu carigradsku tiskaru koja je tiskala ne samo armenske nego i arapske i židovske knjige. Autor himne suvremene Turske bio je Armenac Edgar Manas (1875. - 1964.) koji je stekao glazbeno obrazovanje u Italiji. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 03. rujna 2017.

Grigor Šiltjan (rus. Григорий Иванович Шилтьян, tal. Gregorio Sciltian) je ruski i talijanski slikar realist armenskoga podrijetla. Radio je u stilu kubofuturizma i realizma. G. Šiltjan je rođen 20. kolovoza 1900. god. u gradu Nahičevanju na Donu. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. kolovoza 2017.

Akhtalski samostan-tvrđava se nalazi na malom platou u klancu rijeke Depet, blizu gradića Akhtale u Lorijskom marzu (županiji) Armenije. U 10. st. tvrđava je postala važno strateško mjesto kraljevstva Kjurikjan-Bagratida. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 30. kolovoza 2017.

Slikarica, kiparica i dizajnerica Elizabeth Romhild je rođena 1960. god. u Kopenhagenu. Elizabeth Romhild je slikarica-samouk armensko-danskoga podrijetla. Otac joj je Armenac, a majka je Dankinja. Počela je risati s dvadeset šest godina. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 09. srpnja 2017.

Norma je doista pokretna i mijenja se, ali to se ne zbiva preko noći. Put od odabira norme do njene kodifikacije predug je i često težak i osniva se ili mora se osnivati na jezikoslovnim ili jezičnim čimbenicima njegove njegova funkcioniranja u jezičnoj praksi i životu zajednice.(A.Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 26. lipnja 2017.

Kasaghska ili Aparanska bazilika crkve sv. Križa se nalazi u Aparanu (stari Kasagh) u Armeniji. Aparan je grad u Armeniji koji je smješten u Aragacotnskom marzu (županiji) u Aparanskoj kotlini. Nalazi se 59 km sjevernozapadno od Jerevana, glavnoga grada Armenije. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 16. lipnja 2017.

Godine 1993. održana je u Jerevanu izložba Mhitarjanovih slika u Muzeju suvremene umjetnosti. U Jerevan se je preselio zajedno s obitelji 1996. god. Od 1997. god. armenski su redatelji snimili o Mhitarjanu i njegovu slikarstvu nekoliko dokumentarnih filmova. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 06. lipnja 2017.

Artemije Šahnazarov je hrvatski inženjer, redoviti profesor armenskoga podrijetla koji je rođen 8. listopada 1891. god. u Šušiju, Gorskom Karabahu (prema još jednom starom armenskom nazivu - Arcahu). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 26. svibnja 2017.

Artavazd Talaljan je rođen u Jerevanu, u Armeniji. Studirao je od 1980. do 1984. god. na Umjetničkom učilištu P. Terlemezjana. Nastavio je naobrazbu od 1987. do1993. na Umjetničko-kazališnom institutu.(A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. svibnja 2017.

Abraham Saakjan je rođen 1964. god. U Jerevanu, Armenija. Završio je Umjetničku školu i Državno veleučilište likovne umjetnosti u Jerevanu. Njegovi su sjajni radovi poznati mnogim ljubiteljima slikarstva ne samo u domovini nego i izvan nje. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. svibnja 2017.

Kako se piše riječ Krist ne trebaju znati jer ga nema u pravopisnom rječniku (ima samo - Isus Krist), a kako se pišu riječi kolhoz i sovhoz, to pak moraju znati. Nije jasan kriterij odabira pojedinih natuknica i koju su staru i često neujednačenu građu rabili sastavljači pri pisanju pravopisnoga rječnika. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 07. svibnja 2017.

Ana Bagajan (Ana Bagayan) rođena je u glavnom gradu Armenije Jerevanu. Kada je imala šest godina zajedno s roditeljima se preselila u Kaliforniju (SAD). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2017.

U Moskvi je 2016. god. u Državnom povijesnom muzeju, na Crvenom trgu, održana izložba "Armenija: Legenda bića". Na izložbi je predstavljeno 160 unikatnih izložaka iz triju armenskih muzeja: Povijesnoga armenskoga muzeja, Ečmiadzinskoga muzeja i Instituta za stare rukopise Matenadaran sv. Mesropa Maštoca. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 09. travnja 2017.

Prvotno armensko pismo, koje je stvorio Mesrop Maštoc (oko 361. - 440.) oko 405./406. god., sastojalo se je od 36 slova, od kojih su njih 7 samoglasnici, a 29 - suglasnici, nakon 12. st. nadodana su još dva slova (Օ i Ֆ). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 06. travnja 2017.

Jezičnopolitička dogovorna lingvistika iz razdoblja tzv. Novosadskoga sporazuma 1954. god. poništena je Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika iz 1967. god. Hrvati imaju jedan jezik i to hrvatski, drugoga ili drukčijega nemaju - sviđalo se to nekomu ili ne sviđalo. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 26. ožujka 2017.

Mnogi su se ljudi, uključujući i jezikoslovce, složili da je Hrvatskoj potrebno Vijeće za hrvatski jezik i usvojenje jezičnoga zakona, a ne pisanje nove Deklaracije o hrvatskom jeziku. Ispada da od novoga još neformiranoga vijeća neki pojedinci ili skupine bježe kao vrag od tamjana. (A. Bagdasarov)