Detalji

Objavljeno: 29. travnja 2020.

U Rusiji je završen rad na amandmanima Ustava Ruske Federacije iz 1993. god., ali nadnevak je državnoga referenduma odgođen zbog pandemije koronavirusa. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2020.

Jurij Derenikovič Apresjan je ruski jezikoslovac-teoretičar, doktor filoloških znanosti, profesor (1991.), akademik Ruske akademije znanosti (1992.), dopisni član Nacionalne akademije znanosti Armenije (2008.). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2020.

Slikar Aram Nersisjan je rođen 1958. god. u Jerevanu, u Armeniji. Poznat je po svojim figurativnim radovima pastelom u minimalističkom realističkom stilu. Završio je Nacionalno sveučilište za arhitekturu i graditeljstvo. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2020.

Slikar Ruben Abovjan je rođen u Jerevanu 1948. god. Završio je 1968. god. Jerevansku umjetničku školu P. Terlemezjana. Od 1979. godine je član Udruge slikara SSSR-a. Godine 1991. dobio je zvanje zaslužni umjetnik Armenije. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 11. travnja 2020.

Armenci i Hrvati diljem svijeta slave 12. travnja Uskrs. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 05. travnja 2020.

Američka je tvrtka Appele objavila video-snimak iz jednoga od najvećih i najznačajnih kulturno-umjetničkih muzeja u svijetu Ermitaž u Sankt-Peterburgu. Film traje gotovo pet i pol sati. Ljudima koji u razdoblje pandemije koronavorusa COVID-19 nemaju mogućnost putovati ili na karanteni omogućeno je uživanje u virtualnoj šetnji. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 06. travnja 2020.

Prema novim istraživanjima jednomu je od najstarijih mačeva u svijetu 5.000 godina. Mač je izrađen oko 3.000 godina prije Krista i nalazi se u muzeju armenokatoličkoga samostana mhitarista na mletačkom (venecijanskom) otočiću San Lazzaro (tal. San Lazzaro degli Armeni, arm. Surb Gazar). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 29. ožujka 2020.

Naš odnos – ljubav prema Kristu, Spasitelju svijeta mjeri se odnosom prema bližnjemu, poglavito u vrijeme globalne nesigurnosti i pandemije koronavirusa, pa i prirodi koju Gospodin za nas stvori i koju nam povjeri. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. ožujka 2020.

Slikar Hovik Zograbjan je rođen 1966. godine u naselju Dolarik (Armenija), u obitelji poznatoga slikara Nikogosa Zograbjana. Stvaralaštvom se je počeo baviti još od djetinjstva. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 16. ožujka 2020.

Nije sasvim jasno zašto se pristupnik mora služiti na pismenom testu baš Hrvatskim pravopisom IHJJ-a? Zar će pristupnik napraviti neke pogrješke ili pogreške ako bude rabio Matičin pravopis ili Babić-Mogušev ili Anić-Silićev pravopis? (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2020.

Američki slikar armenskoga podrijetla Martiros Manukjan (Martiros Manoukian) je rođen 5. kolovoza 1947. god. u Jerevanu. Počeo se je baviti slikarstvom kad mu je bilo 11 godina. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 11. ožujka 2020.

Da Institutov pravopis s pravopisnim rječnikom ima i slabijih strana, to je samo po sebi razumljivo ne zato što svako ljudsko djelo obično ima svoje slabe strane, nego je to opširno djelo o vrlo složenoj problematici pa nije, razumije se, sve moglo biti savršeno. (A. Bagdasarov, Jezik)

Detalji

Objavljeno: 05. ožujka 2020.

Prema jednoj od inačica oblik slova ranije (oble) glagoljice u nečem se podudara s hucurijem (hucuri - starogruzijsko crkveno pismo) koji je stvoren prije 9. st., najvjerojatnije na osnovi armenskoga alfabeta. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 27. veljače 2020.

Daron (Taron) Muradjan se je rodio 1961. godine u Jerevanu, Armeniji. Pohađao je nastavu u umjetničkoj školi, a zatim je završio Armensku umjetničku akademiju (1984.-1990.). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 13. veljače 2020.

Aren Arutjunjan (pseudonim – “Boomants”) je rođen 1967. godine u Stepanakertu (Gorski Karabah). Završio je Umjetničko učilište P. Terlemezjana 1986. godine i Umjetničko-kazališni institut (akademiju) 1994. godine u Armeniji. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. veljače 2020.

Armenska pismenost je jedno od znatnijih postignuća armenskoga naroda, zahvaljujući kojoj je tijekom mnogih stoljeća uspjela preživjeti teške kušnje i sačuvati kulturni istobit (identitet). (A. Bagdasarov)