- Detalji
 Nema općega pojma “materinski jezik” jer svatko oblikuje svoje mišljenje, ali ipak “materinski jezik” nikako se ne može potpuno podudarati sa standardnim jezikom. (A. Bagdasarov, Jezik)
Nema općega pojma “materinski jezik” jer svatko oblikuje svoje mišljenje, ali ipak “materinski jezik” nikako se ne može potpuno podudarati sa standardnim jezikom. (A. Bagdasarov, Jezik)
- Detalji
 Institutovu pravopisnom rječniku iz 2013. god. piše: Bjelorusija (Hrvatski pravopis. Zagreb: IHJJ, 2013., str. 173.) i Moldavija (str. 296.) bez odrednica pov. (povijesni), a također Republika Bjelorusija i Republika Moldavija (str. 401.- 402.). Učenik osnovne i srednje škole kojemu je ponajprije namijenjen Institutov pravopis, također i bilo koji drugi porabnik može pomisliti da je riječ o kratkim službenim nazivima (Bjelorusija, Moldavija) tih država. (A. Bagdasarov)
Institutovu pravopisnom rječniku iz 2013. god. piše: Bjelorusija (Hrvatski pravopis. Zagreb: IHJJ, 2013., str. 173.) i Moldavija (str. 296.) bez odrednica pov. (povijesni), a također Republika Bjelorusija i Republika Moldavija (str. 401.- 402.). Učenik osnovne i srednje škole kojemu je ponajprije namijenjen Institutov pravopis, također i bilo koji drugi porabnik može pomisliti da je riječ o kratkim službenim nazivima (Bjelorusija, Moldavija) tih država. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Svadba u Armenaca je viliki blagdan. Brakovi su sklapani vrlo rano, na primjer među mladićem od 13 - 14 godina starosti i djevojkom od 11 - 13, čak i ranije. U brak su stupali strogo prema redoslijedu: običaj je mlađima zabranjivao da se žene ili udaju prije starije braće i sestara. (A. Bagdasarov)
Svadba u Armenaca je viliki blagdan. Brakovi su sklapani vrlo rano, na primjer među mladićem od 13 - 14 godina starosti i djevojkom od 11 - 13, čak i ranije. U brak su stupali strogo prema redoslijedu: običaj je mlađima zabranjivao da se žene ili udaju prije starije braće i sestara. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Odmah nakon smrti u pokojnikovu domu zaustavljali su sve satove. Zrcala su bila zastirana tkaninom ili su okretana naopako. Kod pokojnika je uvijek morala gorjeti svijeća i netko je morao uza nj bdjeti, čak i noću. Poklopac lijesa od drva morao je biti izvan doma. (A. Bagdasarov)
Odmah nakon smrti u pokojnikovu domu zaustavljali su sve satove. Zrcala su bila zastirana tkaninom ili su okretana naopako. Kod pokojnika je uvijek morala gorjeti svijeća i netko je morao uza nj bdjeti, čak i noću. Poklopac lijesa od drva morao je biti izvan doma. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Prirodni smisao braka u Armenaca, kao i u drugih naroda, bio je i ostao rođenje djeteta radi produžetka roda. Neplodnost se je smatralo jednom od najvećih nesreća, čak i Božjom kaznom. Bezdjetne žene su u davnini tražile pomoć u vrača, često su pak hodočastile u sveta mjesta i vršile pri tom razne žrtvene obrede. (A. Bagdasarov)
Prirodni smisao braka u Armenaca, kao i u drugih naroda, bio je i ostao rođenje djeteta radi produžetka roda. Neplodnost se je smatralo jednom od najvećih nesreća, čak i Božjom kaznom. Bezdjetne žene su u davnini tražile pomoć u vrača, često su pak hodočastile u sveta mjesta i vršile pri tom razne žrtvene obrede. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Grigor Zohrap je armenski književnik, pravnik i političar koji se je rodio u carigradskoj četvrti Beşiktaş 26. lipnja 1861. god. Osnovnu naobrazbu stekao je u mjesnom makrujanskom liceju. Nastavio je naobrazbu u liceju Targmančac, a zatim u galatasarayskoj visokoj školi te u školi "Hugog". Godine 1884. u Edirneu je diplomirao pravo. Bavio se je odvjetništvom i istodobno predavao kazneno pravo na Sveučilištu u Carigradu. (A. Bagdasarov)
Grigor Zohrap je armenski književnik, pravnik i političar koji se je rodio u carigradskoj četvrti Beşiktaş 26. lipnja 1861. god. Osnovnu naobrazbu stekao je u mjesnom makrujanskom liceju. Nastavio je naobrazbu u liceju Targmančac, a zatim u galatasarayskoj visokoj školi te u školi "Hugog". Godine 1884. u Edirneu je diplomirao pravo. Bavio se je odvjetništvom i istodobno predavao kazneno pravo na Sveučilištu u Carigradu. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Riječi kòlhoz i sòvhoz nisu na taj način tvorene i ne mogu se pisati kao KOLHOZ i SOVHOZ (Hrvatski pravopis IHJJ, str. 266. i 421.) jer to nije u skladu sa zakonitostima tvorbe riječi u hrvatskom standardnom jeziku niti s pravilima o pisanju velikoga slova u Hrvatskom pravopisu IHJJ (str. 21. - 35.). (A. Bagdsarov, M. Nosić)
Riječi kòlhoz i sòvhoz nisu na taj način tvorene i ne mogu se pisati kao KOLHOZ i SOVHOZ (Hrvatski pravopis IHJJ, str. 266. i 421.) jer to nije u skladu sa zakonitostima tvorbe riječi u hrvatskom standardnom jeziku niti s pravilima o pisanju velikoga slova u Hrvatskom pravopisu IHJJ (str. 21. - 35.). (A. Bagdsarov, M. Nosić)
- Detalji
 U Armenaca se blagdani Božića i Krštenja Gospodinova (Bogojavljenje, Sveta tri kralja, Poklonstvo kraljeva) svetkuju u isti dan 6. siječnja prema staroj kršćanskoj tradiciji iz 3. - 4. st. Isprva se je Božić slavio u svim kršćanskim crkvama upravo 6. siječnja, a početkom 4. st. uvedeno je svetkovanje Božića na 25. prosinca, kada su Rimljani svetkovali rođenje nepobjediva boga Sunca. Armenska katolička crkva za razliku od Armenske apostolske crkve slavi Božić 25. prosinca prema rimokatoličkomu obredu, a Bogojavljenje – 6. siječnja. (A. Bagdasarov)
U Armenaca se blagdani Božića i Krštenja Gospodinova (Bogojavljenje, Sveta tri kralja, Poklonstvo kraljeva) svetkuju u isti dan 6. siječnja prema staroj kršćanskoj tradiciji iz 3. - 4. st. Isprva se je Božić slavio u svim kršćanskim crkvama upravo 6. siječnja, a početkom 4. st. uvedeno je svetkovanje Božića na 25. prosinca, kada su Rimljani svetkovali rođenje nepobjediva boga Sunca. Armenska katolička crkva za razliku od Armenske apostolske crkve slavi Božić 25. prosinca prema rimokatoličkomu obredu, a Bogojavljenje – 6. siječnja. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Za tradicijski armenski način života svojstvene su velike patrijarhalne zadruge (arm. gerdastan) koje su objedinjavale do 50, pa i više rođaka nekoliko naraštaja. Armenska riječ yntanik (‘obitelj’) u prijevodu znači “pod krovom”, tj. oni koji žive zajedno u jednom domu, pod jednim krovom. (A. Bagdasarov)
Za tradicijski armenski način života svojstvene su velike patrijarhalne zadruge (arm. gerdastan) koje su objedinjavale do 50, pa i više rođaka nekoliko naraštaja. Armenska riječ yntanik (‘obitelj’) u prijevodu znači “pod krovom”, tj. oni koji žive zajedno u jednom domu, pod jednim krovom. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Europa kao kontinent, ako se iz nje politički izuzme Rusija, vidno propada. Nije riječ samo o zaostajanju europskoga gospodarskog rasta za gospodarskim rastom ostalih područja svijeta. Europa, koja je do Prvoga svjetskog rata bila gospodaricom svijeta, izgubila je i sve više gubi politički utjecaj te važnost u pitanjima zaštite i sustava uvjerenja. (Z. Mršić)
Europa kao kontinent, ako se iz nje politički izuzme Rusija, vidno propada. Nije riječ samo o zaostajanju europskoga gospodarskog rasta za gospodarskim rastom ostalih područja svijeta. Europa, koja je do Prvoga svjetskog rata bila gospodaricom svijeta, izgubila je i sve više gubi politički utjecaj te važnost u pitanjima zaštite i sustava uvjerenja. (Z. Mršić)
- Detalji
 Neshvatljivo je zašto uopće pojedini recenzenti pristaju pisati recenzije kolegama s kojima rade zajedno u istoj znanstvenoj ustanovi. Hoćemo li moći pročitati takve i slične recenzije na mrežnim stranicama IHJJ-a? (A. Bagdasarov)
Neshvatljivo je zašto uopće pojedini recenzenti pristaju pisati recenzije kolegama s kojima rade zajedno u istoj znanstvenoj ustanovi. Hoćemo li moći pročitati takve i slične recenzije na mrežnim stranicama IHJJ-a? (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Ovanes (Ivan) Sarkavag (1045. - 1129.) je armenski pjesnik, matematičar, filozof, astronom, teolog i reformator armenskoga kalendara. Rodio se je u području Parisos, u povijesnom Arcahu, u obitelji svećenika. Naobrazbu je stekao u Ahpatskom samostanu, gdje je postao vardopet (znanstveni stupanj u armenskih svećenika). (A. Bagdasarov)
Ovanes (Ivan) Sarkavag (1045. - 1129.) je armenski pjesnik, matematičar, filozof, astronom, teolog i reformator armenskoga kalendara. Rodio se je u području Parisos, u povijesnom Arcahu, u obitelji svećenika. Naobrazbu je stekao u Ahpatskom samostanu, gdje je postao vardopet (znanstveni stupanj u armenskih svećenika). (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Kao i u drugih kavkaskih naroda kruh (arm. hac) je u Armenaca bio glavni dio dnevnoga obroka, ulazio je u opći pojam 'hrana', a izrazi u značenju 'jesti' i 'jesti kruh' su istoznačnice u armenskom. I danas Armenci riječi u značenju 'doručkovati', 'ručati' i 'večerati' često zamjenjuju riječima hac utel (doslovice - 'jesti kruh'). (A. Bagdasarov)
Kao i u drugih kavkaskih naroda kruh (arm. hac) je u Armenaca bio glavni dio dnevnoga obroka, ulazio je u opći pojam 'hrana', a izrazi u značenju 'jesti' i 'jesti kruh' su istoznačnice u armenskom. I danas Armenci riječi u značenju 'doručkovati', 'ručati' i 'večerati' često zamjenjuju riječima hac utel (doslovice - 'jesti kruh'). (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Kršćanstvo se je u Armeniji proširilo zahvaljujući duhovnoj misiji i propovijedima apostola Tadeja i Bartolomeja. Prema sirijskoj i armenskoj predaji sveti apostoli Tadej i Bartolomej bili su prvi navjestitelji kršćanstva u Armeniji. Oni su donijeli u Armeniju svjetlo kršćanske vjere. (A. Bagdasarov)
Kršćanstvo se je u Armeniji proširilo zahvaljujući duhovnoj misiji i propovijedima apostola Tadeja i Bartolomeja. Prema sirijskoj i armenskoj predaji sveti apostoli Tadej i Bartolomej bili su prvi navjestitelji kršćanstva u Armeniji. Oni su donijeli u Armeniju svjetlo kršćanske vjere. (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Ovanes Kadžaznuni (Kačaznuni) je arhitekt, aktivist armenskoga nacionalnoga pokreta s početka 20. st., član stranke “Dašnakcutjun”, prvi predsjednik vlade Republike Armenije (1918. - 1919.). (A. Bagdasarov)
Ovanes Kadžaznuni (Kačaznuni) je arhitekt, aktivist armenskoga nacionalnoga pokreta s početka 20. st., član stranke “Dašnakcutjun”, prvi predsjednik vlade Republike Armenije (1918. - 1919.). (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Areni je selo u Vajocdzorskom marzu (županiji) u Armeniji, 12 kilometara jugoistočno od grada Jehegnadzora. Selo je smješteno u dolini rijeke Arpa, na njezinoj lijevoj obali. Areni je jedno od starih sela povijesnoga Sjunika (Sjunik - povijesno-zemljopisno područje Armenije). (A. Bagdasarov)
Areni je selo u Vajocdzorskom marzu (županiji) u Armeniji, 12 kilometara jugoistočno od grada Jehegnadzora. Selo je smješteno u dolini rijeke Arpa, na njezinoj lijevoj obali. Areni je jedno od starih sela povijesnoga Sjunika (Sjunik - povijesno-zemljopisno područje Armenije). (A. Bagdasarov)
- Detalji
 Glavnu ulogu u životu i stvaralaštvu slikara ima obitelj. Colak Šaginjan je slikar koji osjeća svoju nacionalnu samosvijest i kulturno jedinstvo s običajima i tradicijama predaka. U umjetničkom, duševnom stvaralaštvu slikar s ljubavi i toplinom prikazuje nacionalni kolorit armenskoga naroda, njegove obiteljske i duhovne vrijednosti uz pomoć simbolike. (A. Bagdasarov)
Glavnu ulogu u životu i stvaralaštvu slikara ima obitelj. Colak Šaginjan je slikar koji osjeća svoju nacionalnu samosvijest i kulturno jedinstvo s običajima i tradicijama predaka. U umjetničkom, duševnom stvaralaštvu slikar s ljubavi i toplinom prikazuje nacionalni kolorit armenskoga naroda, njegove obiteljske i duhovne vrijednosti uz pomoć simbolike. (A. Bagdasarov)
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
 možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
 Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 30. listopada 1909. rođen Božidar Vančik
- 30. listopada 1977. umro Gustav Krklec
- 30. listopada 1992. – ratna zbivanja
- 30. listopada 1993. – ratna zbivanja
- 30. listopada 1999. umro Matko Peić
- 31. listopada 1825. rođen Eugen Kvaternik
- 31. listopada 1991. – ratna zbivanja
- 31. listopada 1954. velika tramvajska nesreća u Zagrebu
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 Elektronička pošta Uredništva
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.


 
						 
						 
						