sveta obiteljzavizan1bozic91slavonija2bozic1

Add a comment        
 

 

Nikola SopNikola Šop (Jajce, 1904. - Zagreb, 1982.), hrvatski pjesnik i dramatičar. Diplomirao je komparativnu književnost u Beogradu, radio kao gimnazijski profesor, a zatim kao suradnik HAZU, prevodeći s latinskoga i objavljujući vlastita književna djela. U Šopovoj poeziji religioznost je dosegnula kozmičku dimenziju i otkrila svoju estetsku vrijednost. Pisao je i kratke proze i dramske teksotve u duhu svoje poezije. Godine 1970. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Objavljujemo Šopovu pjesmu „Molitva da svi imaju posla". (dd)

Add a comment        
 

 

antonbonifacicnsl12aAntun Bonifačić, hrvatski novinar, književnik i političar. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je romanistiku i kroatistiku. Prije Drugoga svjetskog rata obavlja profesorski posao, a za vrijeme rata nadstojnik je Odjela za kulturne veze Ministarstva vanjskih poslova NDH. Poslije rata emigrirao je iz Hrvatske. Godine 1951. s Vinkom Nikolićem pokreće jedan od najvažnijih emigrantskih časopisa „Hrvatsku reviju". Objavljujemo Bonifačićevu pjesmu „Molitva Majci Božjoj od Loreta, da se vrati u Hrvatsku". (dd)

Add a comment        
 

 

Viktor VIdaViktor Vida, hrvatski književnik. Diplomirao je u Zagrebu povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Od 1943. radi u Rimu kao član uredništva Agenzia Giornalistica Italo-Croata, a početkom 1948. seli u Argentinu. Prve pjesme objavio je u nikšićkoj Slobodnoj misli, a potom nastavlja objavljivati u zagrebačkom Savremeniku te u Hrvatskoj reviji. Smatra se jednim od najznačajnijih hrvatskih pjesnika u emigraciji. Objavljujemo Vidinu antologijsku domoljubnu pjesmu „Duhovna Hrvatska". (dd)

Add a comment        
 

 

Povodom 22. obljetnice obilježavanja stradavanja Vukovara - grada heroja, klapa "Sveti Juraj" - HRM predstavila je najnoviju obradu poznate pjesme Hrvoja Hegedušića "Vukovar" u svojoj izvedbi. „Nakon naše prošlogodišnje izvedbe ove pjesme ispred vukovarske bolnice, pristigli su pozivi i kontakti brojnih slušatelja i gledatelja da je pustimo u javnost! Vjerujući kako će Vam se svidjeti, srdačno Vas pozdravljamo - poručuju iz klape 'Sveti Juraj'- HRM". Pjesmu možete poslušati u nastavku. (dd)

Add a comment        
 

 

NikolicVinko Nikolić, hrvatski književnik, književni kritičar i novinar. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je hrvatski jezik i književnost. Pjesme je počeo objavljivati u gimnaziji, početkom tridesetih godina XX. st. Ubrzo se je nametnuo kao jedan od najmarljivijih radnika na njivi hrvatske književnosti i kulture, kao pjesnik, antologičar, urednik i organizator kulturnih manifestacija. Nakon 1945. u emigraciji zauzeo je ulogu središnje ličnosti hrvatskih književnih i kulturnih nastojanja Hrvata izvan domovine. Objavljujemo Nikolićevu pjesmu „Rastanak s Hrvatskom". (dd)

Add a comment        
 

 

SS KranjcevicSilvije Strahimir Kranjčević, hrvatski pjesnik, najznačajniji pjesnik realizma, pravaški političar. Završio je učiteljsku školu. Radio je najprije kao učitelj, a kasnije profesor u Sarajevu. Uređivao je književni časopis „Nada". Najvažnije zbirke pjesama: Bugarkinje, Izabrane pjesme i Trzaji. Kranjčevićev utjecaj na kasnije hrvatsko pjesništvo tolik je da ga se smatra jednim od utemeljitelja novije hrvatske poezije. Objavljujemo Kranjčevićevu pjesmu „Moj dom", jednu od najljepših hrvatskih domoljubnih pjesama uopće. (dd)

Add a comment        
 

 

0613 AGM-linkAntun Gustav Matoš, hrvatski književnik i novinar. Svojim novelama, pjesmama, feljtonima, esejima, putopisima i književnim kritikama zaslužio je epitet najznačajnije osobnosti hrvatske moderne. Književna struka jednoznačna je u ocjeni kako bez Matoševa stvaralaštva na području kritike, proze i poezije hrvatska književnost ne bi bila onakva kakvu ju danas poznajemo. Upravo je Matoš bio taj koji je hrvatsku književnost lišio uskogrudnog provincijalizma i prožeo tadašnjim europskim strujanjima. Objavljujemo Matoševu antologijsku domoljubnu pjesmu „Pri svetom kralju". (dd)

Add a comment        
 

 

Tin UjevicTin Ujević bio je hrvatski pjesnik i esejist. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a kasnije živio u Parizu, Beogradu, Sarajevu i Splitu. Od 1940. do smrti živi u Zagrebu. Boemski način života te bogati i raznoliki pjesnički i esejistički opus već za života od Ujevića su stvorili legendarnu osobnost hrvatskoga književnog života. Smatra ga se jednim od najvećih hrvatskih pjesnika uopće. Objavljujemo Ujevićevu antologijsku pjesmu „Odlazak". Pjesmu je uglazbio i otpjevao hrvatski pjevač Arsen Dedić. (dd)

Add a comment        
Pon, 19-08-2019, 06:45:19

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.