TitanikPetnaestog travnja 2012. navršava se 100 godina od potonuća prekoocenaskog "nepotopivog" broda Titanika. Među 1316 putnika, od kojih je 818 izgubilo živote u ovoj užasnoj nesreći, koja je zapanjila tadašnji svijet, bilo je i nekoliko Hrvata i drugih koji su dolazili iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. (A.Čuvalo)

Add a comment        
 

 

Vjekoslav KlaićVjekoslav Klaić bio je veliki hrvatski povjesničar i pisac, a bio je i rektor zagrebačkog Sveučilišta. Prije četiri godine obilježena je 80. obljetnica njegove smrti i tom prigodom je sveučilišna profesorica u mirovini Mira Kolar-Dimitrijević napisala rad pod naslovom „Hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić i njegov doprinos odgoju Hrvata“. U tom je radu objavljen, i popraćen fusnotama, i tekst Vjekoslava Klaića iz 1917., „Desest zapovijedi majke Hrvatske“ kojeg u nastavku prenosimo.(djl)

Add a comment        
 

 

hrvatski dinarNakon proglašenja samostalne i neovisne Republike Hrvatske 26. lipnja 1991. godine, Hrvatska je čim prije morala izraditi novi hrvatski novac, a kako bi pojednostavila i ubrzala postupak, donesena je odluka za izdavanje privremenog novca. Pola godine kasnije, 23. prosinca 1991. pustila je nove novčanice hrvatskog dinara u optjecaj. Zamjena novčanica jugoslavenskog dinara i hrvatskog dinara bila je u omjeru 1:1.(www.kunalipa.com)

Add a comment        
 

 

SokolPjesma „Horvatska domovina", poznatija kao „Lijepa naša", koju je 1835. u Gajevoj „Danici" objavio Antun Mihanović, a kasnije uglazbio Josip Runjanin, s pravom je izabrana za službenu himnu Republike Hrvatske. Svojom rodoljubnom crtom i literarnom vrijednošću ona je to zaslužila biti. No, postoje i druge pjesme koje su to mogle postati. U prilogu možete poslušati u nas slabo poznatu pjesmu, koju je ispjevao fra Krešimir Mikelić, a koja bez sumnje može stati uz bok službene himne. Riječ je o pjesmi „Let hrvatskog sokola", koja će nas još jednom podsjetiti na beskrajnu ljepotu kojom je Bog obdario naš "mali dio svemira" (dd).

Add a comment        
 

 

Šokci za 5Jednu iz mnoštva hrvatskih božićnih pjesama, Djetešce nam se rodilo, izvodi nam Tamburaški sastav Šokci za 5 iz Čelikovića u Hrvatskoj Posavini, koji čine četiri brata i jedna sestra – Ivan (brač), Ivona (bisernica), David (bugarija), Tomislav (bisernica) i Dario (čelo bas). Djeca su to uzgajivača voća i povrća Mate Peića i njegove žene Željke, vjeroučiteljice.

Isus mu ime Otac da, da nas otkupi posla ga.

Add a comment        
 

 

Kriz-zimaSiniša Leopold uglazbio je stihove Drage Britvića kao glazbenu podlogu za seriju i film "Duga mračna noć". Rezultat: božićna pjesma. Tako snažna ali nježna, puna studeni ali topla. Tako hrvatska.

Lede zime, studen studi, grudu griju ljudi.
Oko srca kopni led, ide Božić bili iza dugih zima.

Add a comment        
 

 

bozic"Zvona zvone, Božić je, moj se narod raduje!" Tako pjeva, uz pomoć dječjeg zbora Stepinčevi mališani, skladatelj i pisac stihova ove pjesme, hrvatski ratnik Marko Perković Thompson. Pridružimo se svi Markovoj molitvi za sve nas:

"Bože, čuvaj ovaj Dom, budi noćas sa nama. Neka vlada zauvijek mir u našim srcima."

Add a comment        
 

 

hrvatska moja domovinaKoliko toga može stati u jednu pjesmu? Toliko toga o nama, našoj povijesti, našim obiteljima, hrvatskom čovjeku, njegovoj nesebičnosti, ponosu, ljubavi za Domovinu. Ova je pjesma do bola hrvatska. Izvode ju Miroslav Škoro, tamburaši predvođeni virtuozom na bisernici Aleksandrom Homokyjem, i petnaestak tisuća mladih Hrvata u zagrebačkoj Areni.

Onda je došla [Koja?] DEVEDESETA!
otac reče: [Što?] „SAD IL' NIKADA!“
I Mata krenu ko iz nekog sna
bez igdi išta, al srca velika.

Add a comment        
 

 

vodotoranj dunavProšlo je dvadeset godina, a kao da je bilo jučer. Nikad se ne ćemo moći dovoljno zahvaliti i nadiviti braniteljima Vukovara i svima koji su u te dane živjeli u Gradu. Branili su svoj Grad, obranili su Hrvatsku. Nahranili su nas svojom vjerom i ljubavi za Grad, za obitelj i prijatelje, za Hrvatsku, za naš Dom. Na nama je da sve to očuvamo, pa će se u nekim budućim stoljećima hrvatski narod njih spominjati kao što se mi spominjemo kralja Zvonimira, Zrinskih, Frankopana i još mnogih.(djl)

Add a comment        
Uto, 15-10-2019, 04:54:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.