Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

 
 

 

Crkva hrvatskih mučenika na Udbini - posvećenjeNa Udbini je završen projekt izgradnje Crkve hrvatskih mučenika koji je po ideji biskupa mons. dr. Mile Bogovića započeo prije šest godina. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je oltar crkve u svečanom koncelebriranom misnom slavlju kojem su nazočili svi biskupi i nadbiskupi iz Hrvatske te biskup Franjo Komarica iz Bosne i Hercegovine.(D.Borovčak,Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

krapinaCrkva svete Katarine i samostan franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda iz 1641. godine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine i muzej s rijetkom zbirkom knjiga i sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja koju ćemo u ovoj reportaži upoznati kroz slikovnicu od 52 fotografije. Možda se pitate zašto danas, kad je ugrožen opstanak hrvatske države, i kad se svakodnevno nasiljem i krivotvorinama napada na sve elemente koji čine hrvatski identitet, govorimo o samostanu i crkvi, a ne o nekim drugim važnijim temama? No duhovno i politika su jako usko vezani. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Trski Vrh - Krapina - CrkvaDanašnja kultura je područje koje malo zanima hrvatsko, a "dobar Hrvat" je samo onaj koji nije vjernik ni domoljub, nego je nadasve izdajica svih načela koje je baštinio od pradjedova, i koji je spreman sustavno njegovati uništenje toga nasljedstva. A hrvatska kultura i identitet, ono materijalno i danas dodirljivo, sve je to očuvano ili u grobovima ili u našim crkvama, htjeli mi to ili ne prihvatiti i priznati. Priča o Trškom Vrhu i crkvi Majke Božje Jeruzalemske, baroknom bombončeku sakralne i umjetničke baštine Hrvatskoga zagorja, počinje s "turističkim suvenirom" donesenim 1669. iz Jeruzalema u Krapinu. Ali koga to zanima. Nisu to guze i sise cajka.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Caritas Vrbovec»Danas je obitelj ugrožena s raznih strana, ali Crkva vjerno zagovara vrijednosti obitelji i obiteljskog života. Svi smo pozvani da budemo čuvari obitelji u kojima živimo, a o važnosti zaštite obitelji u današnje vrijeme govori i skori posjet Svetog Oca Hrvatskoj koji će biti posebno označen njegovim susretom s obiteljima«, naglasio je u svojoj homiliji vrbovečki kapelan vlč. Ivica Tomek prigodom susreta korisnika i njihovih obitelji  15. svibnja u Caritasovoj kući za starije i nemoćne osobe  »Sv. Kamilo de Lellis« u Vrbovcu. (E.Parlov, Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Šibenik - katedrala sv. JakovaPitamo li se ikada: zašto nas umišljena Zapadna Europa i dan-današnji prezire kao barbare na barbarskom Balkanu? Ili je sve to, samo po sebi, svima kristalno jasno pa zapravo o tome ne bi trebalo ni govoriti ni pisati?  Ovaj narod izmislio je izvorno hrvatsko pismo, on je prvi među narodima preveo Sveto pismo na svoj jezik.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Božji grob - Zagrebačka katedralaRiznica zagrebačke katedrale je utemeljena 1094. godine osnivanjem biskupije. U izuzetno blago riznice ubraja se i vezeni pokrov za Božji grob (datira se u 1659. godinu) izrađen u tehnici reljefnog zlatoveza, remek-djelo europske barokne umjetnosti i umjetničkog obrta tkanja. Izrađen je u Zagrebačkoj biskupskoj radionici u Kašini. Autor mu je njemački tkalac iz Ingolstadta Wolfgang Jacob Stoll, a naručitelj Božjeg groba bio je biskup Petar Petretić (1604 -1667.), rodom iz Sošica na Žumberku.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-masoni-skSinoć je u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predstavljena knjiga čileanskoga kardinala i nadbiskupa Santiaga Jose Marie Cara y Rodrigueza (1866 -1958.) "Otkrivena tajna masona s enciklikom Ljudski rod (Humanum genus) pape Lava XIII." Ovu rijetku knjigu u Hrvatskoj, iako je stara skoro 90 godina, su predstavili generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Milivoj Bolobanić, prof. dr.  Josip Jurčević i admiral Davor Domazet-Lošo. Mons. Bolobanić je na kraju svoga izlaganja pročitao pokajničko pismo masona Emila Zole, prof. Jurčević je govorio i o hrvatskim masonima u Jugoslavenskom odboru, a admiral Domazet je objasnio zašto je presuda u Haagu izrečena baš 15. travnja u 11 sati i 6 minuta. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

1_Tribina-branitelja-21.2.2011._7Kao što smo bili najavili, večeras je Hrvatsko kulturno vijeće organiziralo tribinu pod nazivom «Hrvatski odgovor na srbijanske popise». Tribina je održana u prepunoj dvorani na Kaptolu 27, a ovdje donosimo nekoliko slika sa skupa, s tim da ćemo kako se to već uobičajilo na našem Portalu podrobniji izvještaj, kao i dio govora predavača, posebno objaviti.(mm)

Add a comment        
 

 

NP-VELEBIT-ZAVIZAN-0Krenite put Velebita,  naše mitske planine od stoljeća sedmoga, u neobično i fantastično carstvo Dinarskog krša, i gotovo potpuno očuvan iskonski vegetacijski pokrov s brojnim endemičnim i zaštićenim biljkama koje se smatraju hrvatskim nacionalnim bogatstvom. Velebit je mnogima "Terra incognita", iako do planinarskog doma Zavižan (1594 m n/v) na sjevernom Velebitu mogu lagano doći svi, od dječice do gospode u godinama.  (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Božićne jaslice u našim crkvamaU današnjem ofucanom i banaliziranom svijetu božićne jaslice vraćaju me svijetu djetinjstva, siromašnom materijalnim dobrima, ali tako bogato mnoštvom emocija. Traju u sjećanju ona uzbuđenja koja počinju popodne uoči Badnjaka: miris borovine u sobi, odmatanje starinskih ukrasa i sjajnih staklenih srebrenih kuglica, a ovčice, tri kralja i Isusek u jaslicama još zrače davnim danima božićnih radosti. Traje u sjećanju i ono nestrpljivo iščekivanje božićnog jutra i pogleda na darove koje je Isusek ostavio ispod bora (rijetko su to bili oni darovi koje sam u svojoj dječjoj mašti priželjkivao).

Božićne jaslice u očima i mašti djeteta bile su nešto tajnovito i lijepo, put u daleko vrijeme i daleke prostore u vrijeme rođenja Isusa, što ono, kao dijete, dovoljno ne razumije, ali zna da je nešto o čemu treba razmišljati sa strahopoštovanjem. I mnogi će se sjetiti tih svojih dječjih dana.

Reminiscencija na te dane je reportaža „Božićne jaslice u našim crkvama“ snimljena u nekoliko crkva u Zagrebu, prvenstveno onih iz središta grada, u čijim sam božićnim jaslicama kao klinac svake godine uživao i maštao od Božića do Tri kralja. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Novigrad na DobriIznad rijeke i mosta preko Dobre, na povišenom položaju da bi sve nadzirao, ali i bio viđen sa svih strana, stoji Novigrad, povijesna utvrda podignuta u XIV st. zapadno od Karlovca. Svakome tko bi ju ugledao morala je ulijevati strahopoštovanje. Doista, zidine i kule morale su izgledati nepobjedive, a svakako su to i bile. I nisu ih osvojili nadmoćni neprijatelji nego su pale u prvom redu kao žrtve povijesnih okolnosti. Sve donedavno stari grad Frankopana, Novigrad, je bio zapuštena ruševina. Dosadašnja obnova barem je donekle vratila, ako ništa drugo, njegove osnovne gabarite i ponovno ga učinila prepoznatljivom točkom u krajoliku kamo je lijepo doći, prisjetiti se slavnih dana i uživati u pogledu na dolinu rijeke Dobre. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

CHM-krstioniicaNa Udbini je u subotu 11. rujna u nazočnosti oko 15 tisuća hodočasnika proslavljen Dan hrvatskih mučenika koji je ove godine bio u znaku blagoslova Crkve hrvatskih mučenika. Misno slavlje, na kojem se okupilo 15.000 vjernika, predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s desetoricom biskupa i dvije stotine svećenika. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

CHM-udbinaOd špilje do interneta povijest ipak ne pišu pobjednici nego činjenice. Svi normalni ljudi koji pamte znaju (a neznanje nikoga ne opravdava), pričala im je baka uz vatru ognjišta ili župnik iz prastare crkve, da su mnoge laži bile službene verzije događaja i da je istini bilo najstrože zabranjeno da bude istina, pod prijetnjom smrću onima koji bi je i pokušali otkriti. Jesu li vas u jugoslavenskoj školi učili da je 1942. godine Udbina etnički očišćena i da je Hrvatima onemogućen povratak na Udbinu sve do poraza srpskog agresora u vojno redarstvenoj akciji Oluja? A Udbina je zemljopisno, i na neki način i povijesno središte Hrvatske. Sve do zlosretne Krbavske bitke 9. rujna 1493. koja je promijenila hrvatsku povijest, županije Krbava, Gacka i Lika su gospodarski najrazvijeniji dio ondašnje Hrvatske, a bile su i središte najstarijeg hrvatskog plemstva (prema V. Klaiću). Nemalo je poznavatelja povijesti koji smatraju da je upravo ovdje kolijevka hrvatske državnosti – prvi hrvatski knez Borna nazivao se knez Gacki. Ovdje je, na Krbavi koja će poslije biti nazvana Udbinom, 1185. godine utemeljena prva biskupija iza Velebita, naše mitske planine.

Nameće se pitanje zašto "hrvatski intelektualci“, s onim "lijepim partizanskim kapama koje su poruke ljubavi i mira“, nisu tijekom 45 godina obilježili ovaj hrvatski povijesni prostor i sjećanje na tragične žrtve Krbavske bitke, pa makar s nekom majušnom spomen pločom? Tko uspije zagospodariti tvojom prošlošću, bit će gospodar i tvoje sadašnjosti. Ostat ćeš bez onoga što danas zovemo identitet, poručuje gospićko-senjski biskup Bogović.

Iz Gospićko-senjske biskupije i Ličko-senjske županije potekao je prijedlog o obilježavanju obljetnice Krbavske bitke i izgradnjom na tome mjestu crkve Hrvatskih mučenika na Udbini. Ovo novo nacionalno svetište i memorijalni centar gradi hrvatska Crkva i hrvatska država od 2005. godine, a na Dana hrvatskih mučenika 11. rujna ove godine bit će svećeno blagoslovljeno u 11 sati. Prvu koncelebriranu misu na Udbini, nakon punih 68 godina, predvodit će vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić.

Za one koji na Dan hrvatskih mučenika ne će hodočastiti na Udbinu, ali i za sve one koji se ne vole zamarati čitanjem, portal HKV-a je priredio malu povijesnu slikovnicu od 68 fotografija hrvatske Udbine i crkve Hrvatskih mučenika. Protiv strategije zaborava. (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Pavlini-KamenskoKamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilježena je 600. obljetnica osnutka crkve Blažene Djevice Marije Snježne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslijeđu. Neosporna je povijesna važnost pavlinskog reda u Hrvatskoj za razvitak prosvjete, znanosti i umjetnosti, a time i za oblikovanje hrvatskog identiteta, pa bi bilo dobro da to ne zaboravimo. "Zdrave snage" nam preporučuju da predamo zaboravu prošlost i okrenemo se budućnosti. To je, naravno, besmisleno, jer zaboraviti prošlost znači zaboraviti svoj identitet. Do Kamenskog ima svega deset minuta vožnje iz centra Karlovca (jednako kao i do frankopanske utvrde Novigrad na Dobri), a uz cestu koja nas vodi kroz Turanj nalazi se Muzej Domovinskog rata. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-Krasno-hotelToplotni udar koji je posljednjih dana pogodio Hrvatsku može se ublažiti ako odlučite skoknuti iz Zagreba u Krasno, podvelebitsko mjesto s hotelom na nadmorskoj visini od 1000 metara, u kojem noćenje košta samo 100 kn po osobi. I nema komaraca ni papadača. A nema ni neartikuliranih urlika, zaglušujuće vike, dreke i buke (glazbe) svojstvene svakom jadranskom kantunu u turističkoj sezoni. Uz hotel „Krasno“ nalazi se vjerojatno najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj, a od hotela do Zavižana na Velebitu ima tek 40 minuta vožnje. U blizini se nalazi i Kutarevo, utočište za medvjede. Uostalom, pogledajte fotografije i odlučite odgovara li vašoj duhovnosti takav (godišnji) odmor. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-Krasno-SvetisteMBKNikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast  sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike nalazilo svetište nekog antičkoga božanstva. „Živa stijena“ je i u temelju crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma (reportaža Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“). Je li današnje svetište Majke Božje Krasnarske podignuto 1641. godine na temeljima neke starije crkvice ili je sagrađena nova, to ne znamo. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

01-zvonko-busicZbog „tehničkih problema" najavljena tribina pod nazivom „Život za ideale" održana je umjesto u kinu "Forum" studentskog doma Stjepan Radić, u predavaonici Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, premalenoj da primi sve studente koji su došli slušati i vidjeti Zvonka Bušića. Gospodin Bušić pričao je iz srca, spontano, gotovo sat vremena, a toliko je i odgovarao na postavljena pitanja studenata. „Ja vam kažem, dragi moji mladi ljudi, da je ono što se danas vidi u Hrvatskoj, i ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, katastrofa. Imam dojam da sam došao na nekakvo groblje ili ludnicu! Ljudi su se atomizirali. Ljudi su se svi uplašili. Nema nitko više volje nizašto. Nestalo je ideala, nestalo je starih priča, nestalo je starih istina. I ako mi ne nađemo načina produljiti u našoj duši i u našem srcu te stare ljubavi, te stare istine, te stare ideale, onda je prošla baba s kolačima. Ne će od nas biti ništa". (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
Čet, 27-06-2019, 11:23:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.