Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

 
 

 

0-UmagDuhovni život čovjeka, u svom začetku, očitovao se pojavom simbolike, posmrtnim ritualima, ritualnim ukopima ili pak nekim drukčijim religijskim ili magijskim obredima. O njima danas možemo govoriti jedino na temelju materijalnih (arheoloških) dokaza, naravno, tamo gdje ne postoje pismeni tragovi.

Add a comment        
 

 

0-Gracisce

Zadnji nastavak iz serije reportaža o središnjoj Istri donekle se razlikuje od prethodnih, a govori o Gračišću i Božjem polju kod Vižinade, dva mjesta za koja se priča da su bila centar masonerije i Templara u Istri. Prikazan je niz fotografija s ezoterično-okultnim simbolima, opisana je njihova geneza i moguća tumačenja koja nam pomažu u traženju odgovora na pitanje jesu li repožderi, leptiri, trokuti i pentagrami ili petokrake zvijezde doista najstariji kršćanski simboli ili je riječ o velikoj podvali. U današnje vrijeme malo je ljudi svjesno značenja simbola kojima smo okruženi, ali da ste pitali nekoga prije 2000 godina što povezuje Sedam sekretara SKOJ-a sa Snjeguljicom i sedam patuljaka, vjerojatno bi odmah dobili odgovor. Na kraju reportaže može se pročitati Izjava o masoneriji koju je dao današnji papa Benedikt XVI. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0__Zmijsko_okoEzoterično učenje govori da samo mudrost i znanje spašava, a ne vjera, čim se ezoterizam izjednačava s gnozom. Glavno je spoznati istinu, a ne uzvjerovati u nju, po čemu se bitno razilaze s kršćanstvom.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        

 

 
0-pazin-kastel.jpgZnatiželjnim ljudima nije i ne može biti dosadno u središnjoj Istri - uz ljepote krajolika, vinske ceste, konobe i zanimljivosti podzemnog svijeta Istre, može se uživati i u svijetu anđela na starim slikama u grobljanskim crkvicama. Borbu anđela i ciklus fresaka Stvaranje svijeta možemo vidjeti i u pazinskoj Župnoj crkvi Sv. Nikole, a podzemni svijet u Pazinskoj jami. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0-svnikola-freske.jpgU nastavku reportaže pogledajte slikarstvo svetišta – ciklus fresaka u crkvi Sv.Nikole.
Add a comment        
 

 
Bespuća hrvatske politike
U četvrtak 2. srpnja 2009. u organizaciji HKZ-a i Hrvatskog slova u Zagrebu je održano predstavljanje nove knjige novinara, publicista i člana Hrvatskog kulturnog vijeća Mate Kovačevića. Knjiga pod nazivom Bespuća hrvatske politike predstavlja zbirku autorovih kolumni, koje su izlazile u tjedniku Fokus, od rujna 2004. do prosinca 2006., kao pogledi na političku stvarnost sa stajališta hrvatskih državnih probitaka. Uvod knjige kao i predgovor koji je napisao akademik Josip Pečarić uz najavu smo predstavljanja prije nekoliko dana ekskluzivno donijeli na Portalu (Bespuća hrvatske politike). Ovom prigodom sa samog predstavljanja knjige na kojem su sudjelovali zanimljivi gosti - akademik Josip Pečarić, prof. dr. Miroslav Tuđman i prof. dr. sci Mate Ljubičić – donosimo uz tekst Hine reportažu u slikama koje je snimio Ljubomir Škrinjar, kao i proširenu verziju predgovora akademika Pečarića kakva je pročitana na predstavljanju same knjige.(mmb)
 
Add a comment        
 

 
0-mumija.jpgNe zaboravite da "u vrijeme ljetnih vrućina svaka kuća mora pred vrata staviti posudicu s vodom kako bi žedni psi i mačke lutalice mogli ugasiti žeđ" – propisano je Statutom Vodnjana iz 1492., i koji je bio važeći sve do 1797. godine. No, to nije jedina zanimljiva crtica iz Vodnjana. Pravu zagonetku za znanstvenike predstavlja Corpi Santi - tri najtajanstvenije europske mumije. Fotografiranje mumija nije dozvoljeno, ali Portal HKV donosi nekoliko ekskluzivnih fotografija i zahvaljuje mons. Marijanu Jeleniću koji već 37 godina skrbi o Corpi Santi. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 

Sv. Petar u šumiPristojan agnostik priznat će Katoličkim crkvenim redovima da su bili vrlo značajan čimbenik sveukupnog života Hrvatske, a posebice na područjima znanosti, kulture, umjetnosti, naobrazbe, pa čak i politike. Pavlini - Red Svetog Pavla Pustinjaka - obilježili su duhovnu povijest Hrvatske, a pavlinske su škole gotovo tri stoljeća (od 1503 - 1786. godine) bila mjesta naobrazbe  i kulturnog djelovanja koji su ostavili neizbrisiv trag u temeljima Hrvatske kulturne baštine.(Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 
0-oprtalj.jpgUmjetnost predromanike, romanike i gotike - to je Crkva, a svaka je crkva jedna priča, povijest i život kraja i ljudi. U osmom nastavku reportaža iz središnje Istre upoznat ćemo mjesto Oprtalj i crkvicu Blažene Djevice Marije s glasovitom galerijom slika, koje nisu apstraktne pa ne zahtijevaju napor razmišljanja. Na području Oprtlja djelovale su čak dvije glagoljaške škole Družbe sv. Ćirila i Metoda koje su se brinule za očuvanje hrvatskog identiteta i obrazovanje žitelja. I ovdje je tijekom povijesti talijanizacija bila jaka. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0_hum.jpgKastrum – tvrđava – grad Hum i šest kilometara udaljeni Roč kroz povijest dijele zajedničku političku, gospodarsku i kulturnu sudbinu. Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjevjekovnih zidina. U bizarnoj Guinessovoj knjizi rekorda spomenut je kao najmanji grad na svijetu. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 

0-roc.jpg"Roč je poveće mjesto u Istri. Stanovnici su Hrvati, govore i pišu samo hrvatskim jezikom. U XVII stoljeću uvodi se u Roč umjetnim načinom i talijanski jezik, ali narod ostaje hrvatski, samo pojedinci naučiše talijanski."(Zbornik za narodni život, JAZU, Zagreb, 1919.) Roč je jedno od glavnih žarišta glagoljske kulture i pismenosti Hrvata, a uz ime ročkog glagoljaša žakna Jurja vežu se i počeci tiskarstva kod Hrvata - prve hrvatske tiskane knjige Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine. Roč ima tri sačuvane crkve iz XII – XIII stoljeća, i Glagoljaški abecedarij iz 1200. godine. Roč ima i stare zidne slike s prikazom smrtnih kazni: vješanje, glavosijek i pribijanje na križ. Loža slobodnih zidara iz Milana je gospodarski uništila Istru. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
0_pican.jpgPrva katedrala posvećena Blaženoj Djevici Mariji na današnjem teritoriju Republike Hrvatske bila je u Pićnu, Pićanskoj biskupiji koju je utemeljio Sv. Nicefor, davne 524. godine. Bila je to peta biskupija u kršćanskom svijetu uopće. Titulu današnjega naslovnog biskupa Pićanske biskupije nosi pomoćni zagrebački biskup mons. dr. Valentin Pozaić. U doba uprave mletačke obitelji Flangini izbila je najveće buna kmetova u Istri. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0-svhelena.jpgProteklog vikenda (23. i 24. svibnja) održan je „Međunarodni viteški turnir grofova Zrinskih Sveta Helena“ na prostoru oko kapele Sv. Helene i dvorca u Svetoj Heleni, selu nedaleko Zagreba. U okolišu idealnom za takve turnire je Turistička zajednica grada Sv. Ivana Zeline uložila silan trud u uspješnu organizaciju obrazovno-zabavne priredbe u kojoj su ipak najviše uživala djeca. Uz domaće viteške skupine svoje vještine i izdržljivost na nesnosno sparnom i vrućem vremenu, ali i lijepe kopije autentične odječe i oružja, pokazali su i gosti iz Portugala, Italije, Mađarske i Slovenije. Možda je u scenariju priredbe bilo previše nepotrebnih vremenskih rupa, a u tim stankama je i glazbena kulisa mogla biti primjerenija razdoblju iz vremena održavanja turnira i bitaka s Turcima. Fotografije iz ove reportaže snimljene su drugog dana turnira. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0a-svhelena.jpgNastavak reportaže o viteškom turniru u Svetoj Heleni. Add a comment        
 

 
beram.jpgHrvati izvan Istre uglavnom nikad nisu čuli za hrvatsku „Siktinsku kapelu“ i kasnogotičke freske iz crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma, najpoznatije djelo cjelokupnog istarskog srednjovjekovnog slikarstva i istarske kršćanske sakralne baštine. Rad su hrvatskog, domaćeg majstora Vincenta (Vinka) iz Kastva, "istarskog Generalića“ koji se 1474. potpisao kao autor, a Beram je postao sinonim ovih fresaka premda odavde potječe i čitav niz glagoljskih rukopisa, pa i neki najstariji iz XIII - XIV stoljeća. Ali zato mi znamo kako izgleda i koliko vrijedi ženska torbica supruge Davida Beckhama.U današnje doba postmoderne su metafizičke kategorije nepoželjne i ozloglašene, a TV moli za nas! (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 

0a-beram.jpgMeđu pričama na beramskim freskama nalazimo i priču o cijepljenju voćaka, ukomponiranu u fresku Zaruke Marije i Josipa, a dok Sv. Mihovil važe duše i nogama gazi đavla, netko od njegovih navijača je sitnim glagoljskim slovima ugrebao svoj komentar «Udri Miho».Nastavak reportaže Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
Žminj – Krasna zemljo, Istro milaU Žminju i Žminjštini bila je najveća poznata starohrvatska zajednica u Istri. Biser žminjske i istarske, time i hrvatske kulturne baštine su dvije impresivne galerije: srednjovjekovne slikovnice, risane manirom stripa XX stoljeća, na zidovima i svodovima kapelica Svetog Antuna opata (1381.) i Svetog Trojstva (1471.). Obzirom da se u Hrvatskoj još i danas upravljačka elita boji sakralnog više od virusa svinjske gripe, široj hrvatskoj javnosti su ove dvije "galerije“ nepoznate. A kapelicu Svetog Antuna opata od tužnog propadanja spasio je nadvojvoda-prijestolonasljednik Franjo Ferdinand.
Add a comment        
Ned, 9-08-2020, 19:51:12

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.