- Detalji
Ideju za reportažu o zagrebačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije dao mi je preglasan razgovor zagrebačkih gimnazijalaca na terasi jednog kafića: "I ti još nisi bil u našoj katedrali?! A išel si u onu u Pragu? Da, u Prag je organizirala škola, a ovu uvijek stignem pogledat. Uostalom, katedrale su tak dosadne…" Doista, koliko mi zapravo znamo o najpoznatijem simbolu grada Zagreba? Uz to što je glavna crkva Zagreba i Hrvatske, ona je i najveća u Hrvatskoj, a bit će i na popisu 100 najljepših spomenika na svijetu u knjizi koju priprema skupina španjolskih povjesničara umjetnosti i španjolska izdavačka kuća "Editorial Libs". Slučajno ili ne, ali od 1990. do danas, u hrvatskoj državi, još nije napisan vodič, a kamoli zasebna knjižica ili knjiga o našoj katedrali u kojoj svaki kutak priča svoj dio hrvatske, ali i crkvene povijesti? I u kojoj su posmrtni ostaci blaženoga Alojzija Stepinca.
Ova reportaža u pet nastavaka, i sa 162 fotografije, vjerojatno je prva on-line reportaža o zagrebačkoj katedrali, i mogu je preuzeti svi zainteresirani portali uz uvjet da Portal HKV-a istaknu kao izvor. (Lj.Škrinjar)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Najpopularnije štivo srednjeg vijeka, uz Bibliju, je bestijarij ili srednjovjekovni prirodopis s popisom biljaka, životinja, demona, zmajeva i drugih mitoloških bića, kojima je po pučkom vjerovanju Bog dao magijsko svojstvo. Mistika i simbolika tih bića postaje dio likovne opreme katedrala, a s njima su osobito bogato ukrašene gotičke katedrale u Francuskoj (npr. katedrala u Chartresu). Takve neobične likove ima i zagrebačka katedrala. Sva ta neobična bića i čudovišta, zapravo zajedno čuvaju i brane od zlih sila Božju kuću na zemlji.(Lj.Škrinjar)
- Detalji
Zabat pročelja (timpanon) ukrašen je skulpturom Bogorodica s djetetom Isusom i anđelima, a ispod nje nalazimo tri grba. Je li ovdje povijesni grb Slavonije (i Hrvatske) krivotvoren? Odakle na njemu peterokraka zvijezda, isklesana na način koji neodoljivo podsjeća na slobodnozidarsku Plamteću zvijezdu ili zvijezdu na jugoslavenskom ordenu?(Lj.Škrinjar)
- Detalji
Zagrebačka je katedrala u jedno doba imala čak šezdesetak oltara, a velik drveni glavni oltar u svetištu, tzv. Ackermanov oltar iz 1632., bio je najveći barokni oltar, kakvog nisu imali ni u Italiji, Austriji i Mađarskoj. U preostala dva nastavka reportaže upoznat ćemo unutarnjost katedrale.(Lj. Škrinjar)
- Detalji
U najstarijem dijelu zagrebačke katedrale, u velikoj apsidi srednje lađe, svetištu, nalazi se zajednička grobnica zagrebačkih (nad)biskupa, kardinala i poznatih hrvatskih nacionalnih junaka. Orgulje iznad glavnog ulaza u katedralu ubrajaju se među deset najkvalitetnijih u svijetu, i zaštićeni su spomenik nacionalne kulturne baštine. (Lj.Š.)- Detalji
Znate li tko je bubnjar Parnog valjka? Znate li imena svih muškaraca u životu «slavne» Madone? Vi ne znate koja su bila omiljena jela Josipa Broza Tita, ni kad je bila partizanska ofenziva na Neretvi?! Danas su javni mediji i političari doveli Hrvate u stanje nacionalne sramote ako ne znaju odgovore na ta i slična pitanja. A gdje je bila prva katedrala u Hrvata? I gdje se u Hrvatskoj nalazi najmanja katedrala na svijetu? U zacrtanom planu odvajanja Crkve od naroda ta se pitanja ne će postavljati, a za nekoliko dana će nam Noć vještica ponovno utiskivati u mentalni sadržaj. (Lj.Š.)- Detalji
Nastavak reportaže Prva katedrala u Hrvata.
Add a comment
Add a comment
Opširnije...
- Detalji
Glavni gradski trg u Zagrebu, Trg Republike, od 11. listopada 1990. ponovno nosi svoje prvotno ime – Trg bana Josipa Jelačića. Na 189. rođendan hrvatskog bana Josipa Jelačića, 16. listopada 1990. svečano je otkriven ponovno postavljeni njegov spomenik, koji su jedne noći 1946. godine komunisti maknuli s Jelačić placa. Na svečanosti je, pred oko 100.000 okupljenih građana, govorio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Danas bi se po nekima trebali sramiti tih vremena, vremena kada bi predsjednik Republike Hrvatske pri svakom svom javnom nastupu okupio veliko mnoštvo ljudi, koje bi ga sa zanimanjem i odobravanjem slušalo. Razlog je jednostavan, tadašnji predsjednik Republike je i imao što za reći, jednako kao što je s narodom dijelio i zajednički san o samostalnosti Domovine.(Lj.Škrinjar,mm)- Detalji
Fra Nikola Mate Roščić je nedavno predstavio svoju najnoviju knjigu Apologia asinaria, svojevrsni roman o magarcu (tovaru). Ova izuzetno zanimljiva i izgledom lijepa knjiga, opremljena sa 45 vrhunski otisnutih ilustracija fresaka i slika na kojima je naslikan i magarac, može se kupiti za samo sto kuna! Za današnje prilike doista nevjerojatno niska cijena, pa ova knjiga koja je tiskana u samo 1000 primjeraka može biti lijep dar u nadolazećim blagdanima. Uz dozvolu autora donosimo dio teksta po vlastitom izboru. (Lj.Š.)- Detalji
Livanjsko polje pruža se uzduž podnožja planine Dinare u zapadnoj Bosni i Hercegovini. Na jugoistočnom rubu polja, kod grada Livna, pronađen je najstariji starohrvatski spomenik u BiH koji potječe iz 9. stoljeća, svojstven za starohrvatske sakralne građevine s područja Nina, Knina i srednje Dalmacije. Izložen je u Franjevačkom samostanu i muzeju Gorica u Livnu. Danas je opstanak i nacionalni identitet Hrvata, iako su autohton narod u BiH, ponovno doveden u pitanje, i to ponajprije zaslugom kupljenih hrvatskih političara. Nedavno je najviši hrvatski crkveni velikodostojnik, Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, izjavio: "Ono što me danas jako žalosti jest činjenica kako Hrvati premalo znaju cijeniti svoju povijest." Najveći rezervoar pitke vode u Europi nalazi se u jezeru ispod Livanjskog polja i cijele Hercegbosne! (Lj.Škrinjar)
- Detalji
Starohrvatska umjetnost druge polovice 9. stoljeća pokazuje različite utjecaje, posebno mediteranske u spajanju s karolinškim. Najstariji starohrvatski spomenik u Bosni i Hercegovini predstavljaju izloženi ulomci hrvatske pleterne skulpture iz starohrvatske crkve sv. Petra u selu Rapovine nedaleko od Livna.(Lj.Škrinjar)
- Detalji
Između Skradinskog buka i Roškog slapa u Nacionalnom parku Krka nalazi se Visovačko jezero i otok Visovac, kojeg s ruba miljevačke visoravni motri posljednji kralj hrvatske krvi Petar Svačić. I dok se Visovac i Franjevački samostan Gospe od Milosti spominje u manjeviše svim turističkim vodičima kroz Dalmaciju, o spomeniku Petru Svačiću nema ni riječi.(Lj.Š.)- Detalji
Visovačka je crkva bila prvotno posvećena Sv. Pavlu apostolu (u popisu samostana Franjevačke provincije Bosne Srebrne naziva se "S. Pauli Visovachii"). Tek od turskih vremena crkva je bila posvećena Rođenju Bl. Djevice Marije, a kasnije Uznesenju Marijinu. Pobožnost se prema Gospi osobito širila u vrijeme ratova, kada je Marija bila zaštitnica kršćanskoga oružja u borbi protiv nekrsta (sjetimo se krunica iz Domovinskog rata). O pobožnosti Hrvata prema sv. Mariji svjedoči hrvatska crkvena povijest, crkve i svetišta, zadužbine i samostani, pisci, umjetnici i pjesnici.- Detalji
U središnjem dijelu Lonjskoga polja, uz staro korito rijeke Save, nalazi se Čigoć, selo s najviše rodinih gnijezda na jednom mjestu u Hrvatskoj. Naši klinci znaju reći da rode donose djecu, a pauci odnose aute. No u Čigoću nema male djece, možda zato jer rode gnijezde na kućama bez dimnjaka.(Lj.Š.)- Detalji
Marko Perković Thompson, u svojim rodnim Čavoglavama na obroncima Svilaje, besplatnim koncertom obilježio je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Prema pisanju nesklonih mu medija koncertu je nazočilo blizu sto tisuća ljudi iz cijele Hrvatske – od Vukovara i Osijeka do Pule i Dubrovnika. Uz niz popratnih kulturnih i športskih događanja tom je prigodom predstavljena i knjiga akademika Josipa Pečarića Zločinački sud u Haagu. Knjigu su predstavili (redosljedom): prof. mr.sc. Damir Pešordar, prof. dr. sc. Slobodan Lang, prof. dr. sc. don Josip Čorić, i autor. Počasni gosti bili su msgr. Ante Ivas, šibenski biskup te Marko Perković Thompson.- Detalji
S vojno-redarstvenom akcijom Oluja je slomljena velikosrpska agresija i oslobođena Hrvatska. Oni koji su Hrvate pekli na ražnju, oni koji su hrvatskim braniteljima rezali genitalije i kopali oči, a zatim im sve to ugurali u usta i ubili, oni koji su Hrvate prisiljavali da jedu vlastite uši prije smrt, oni koji su opljačkali hrvatsko kulturno i nacionalno blago, oni koji su porušili 1200 crkva, oni koji su preorali hrvatska groblja, oni koji su protjerali Hrvate s prostora «koji su od pamtiveka bili njihovi», oni danas ne samo da ponovno slave već i prijete Hrvatima da im je ovogodišnja 13. proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti – posljednja!- Detalji
Donosimo reportažu s proslave Dana državnosti na Trgu bana jelačića, 25. lipnja 2008. Izdvajamo: "Mnogi možda nisu primijetili kako među medijskim izvještajima s raznih događaja kojima je državni vrh popratio Dan državnosti, baš izvještaji s Trga bana Jelačića bili šturi i s malo slika. Baš neobično, reklo bi se, jer postrojavanje Hrvatske vojske pred državnim vrhom na glavnom trgu glavnog grada Republike Hrvatske po prirodi stvari bio je središnji događaj obilježavanja 25. lipnja, prilikom kojeg se državni dužnosnici izravno obraćaju okupljenom narodu. I, zaista. Svi najviši državni dužnosnici, predvođeni predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, nedavno odlikovanim predsjednikom Vlade RH Ivom Sanaderom i nedavno odlikovanim predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem, zauzeli su svoja mjesta na glavnoj pozornicu u skladu s funkcijama koje obnašaju. Razne jedinice Hrvatske vojske postrojile su se u savršenom redu. A, predsjednik Republike Hrvatske održao je govor. No, nešto je nedostajalo. Broj okupljenih građana na središnjem zagrebačkom trgu bio tako mali da je cijeli događaj ličio na neku grotesknu scenu iz Fellinijevih filmova. Uredno postrojena vojska ispred pozornice na kojoj sjede najvažniji političari. Samozadovoljna lica izmjenjuju poglede. A izvan ograđenog prostora tek tu i tamo neki zalutali prolaznik ili turist. Sjećamo se vremena kada je smjena straže na Markovom trgu svaki dan prikupljala višestruko više gledatelja nego što je to bilo na Dan državnosti ove godine na Trgu bana Jelačića."Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".