- Detalji
Kamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilježena je 600. obljetnica osnutka crkve Blažene Djevice Marije Snježne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslijeđu. Neosporna je povijesna važnost pavlinskog reda u Hrvatskoj za razvitak prosvjete, znanosti i umjetnosti, a time i za oblikovanje hrvatskog identiteta, pa bi bilo dobro da to ne zaboravimo. "Zdrave snage" nam preporučuju da predamo zaboravu prošlost i okrenemo se budućnosti. To je, naravno, besmisleno, jer zaboraviti prošlost znači zaboraviti svoj identitet. Do Kamenskog ima svega deset minuta vožnje iz centra Karlovca (jednako kao i do frankopanske utvrde Novigrad na Dobri), a uz cestu koja nas vodi kroz Turanj nalazi se Muzej Domovinskog rata. (Lj.Škrinjar)
- Detalji
Toplotni udar koji je posljednjih dana pogodio Hrvatsku može se ublažiti ako odlučite skoknuti iz Zagreba u Krasno, podvelebitsko mjesto s hotelom na nadmorskoj visini od 1000 metara, u kojem noćenje košta samo 100 kn po osobi. I nema komaraca ni papadača. A nema ni neartikuliranih urlika, zaglušujuće vike, dreke i buke (glazbe) svojstvene svakom jadranskom kantunu u turističkoj sezoni. Uz hotel „Krasno“ nalazi se vjerojatno najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj, a od hotela do Zavižana na Velebitu ima tek 40 minuta vožnje. U blizini se nalazi i Kutarevo, utočište za medvjede. Uostalom, pogledajte fotografije i odlučite odgovara li vašoj duhovnosti takav (godišnji) odmor. (Lj.Škrinjar)
- Detalji
Nikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike nalazilo svetište nekog antičkoga božanstva. „Živa stijena“ je i u temelju crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma (reportaža Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“). Je li današnje svetište Majke Božje Krasnarske podignuto 1641. godine na temeljima neke starije crkvice ili je sagrađena nova, to ne znamo. (Lj.Škrinjar)
- Detalji
Zbog „tehničkih problema" najavljena tribina pod nazivom „Život za ideale" održana je umjesto u kinu "Forum" studentskog doma Stjepan Radić, u predavaonici Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, premalenoj da primi sve studente koji su došli slušati i vidjeti Zvonka Bušića. Gospodin Bušić pričao je iz srca, spontano, gotovo sat vremena, a toliko je i odgovarao na postavljena pitanja studenata. „Ja vam kažem, dragi moji mladi ljudi, da je ono što se danas vidi u Hrvatskoj, i ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, katastrofa. Imam dojam da sam došao na nekakvo groblje ili ludnicu! Ljudi su se atomizirali. Ljudi su se svi uplašili. Nema nitko više volje nizašto. Nestalo je ideala, nestalo je starih priča, nestalo je starih istina. I ako mi ne nađemo načina produljiti u našoj duši i u našem srcu te stare ljubavi, te stare istine, te stare ideale, onda je prošla baba s kolačima. Ne će od nas biti ništa". (Lj.Škrinjar)
- Detalji
Titoisti su pod visokim pokroviteljstvom Stjepana Mesića logistički vješto i uspješno proslavili „Dan mladosti za Zdenac radosti" ispred „rodne" kuće i spomenika Josipa Broza Tita u Kumrovcu. Istovremeno su, prvi puta, i „zli momci" u organizaciji Zdruga udruga i HČSP-a organizirali u Kumrovcu hvale vrijedan prosvjedni skup „U Kumrovec protiv Tita". Titoisti su vampiri, Stipe Mesić je vampir – kaže Antun Vrdoljak u tekstu "Komunistima je osveta svetinja" objavljenom u najnovijem broju Vijenca (od 20. svibnja 2010.), koji donosimo na kraju ove reportaže iz Kumrovca.(Lj.Škrinjar)
- Detalji
Svetu misu zadušnicu u povodu 12. godišnjice smrti ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška, u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu, predvodio je dr. fra Ivan Dugandžić zajedno s deset svećenika. Fra Ivan podsjetio je u propovijedi da ljubav i zahvalnost prema svojim pokojnima ljudi iskazuju na različite načine. O njima i njihovim djelima pripovijedaju novim naraštajima, čuvaju uspomenu na njihov život i njihova djela, čuvajući ih tako od zaborava. Mnogi i u svijetu i ovdje među nama, koji ne samo da nisu vjerovali u uskrsnuće hrvatske slobode, već su sve činili da se ono nikad ne dogodi, neće se nikad pomiriti s time što se ono doista dogodilo. I kad im već ne uspijeva sve to prekriti velom zaborava, oni svim silama pokušavaju krivotvoriti činjenice, omalovažavati ili štoviše proglašavati zločinačkim uloge pojedinaca i tako krivotvoriti povijest. (Lj.Škrinjar)
- Detalji
Subotnju večer 10. travnja uveličali su u Zagrebu nastupi hrvatskog ženskog zbora Kulturnog umjetničkog društva „Orač" iz Demerja i Japanskog ženskog zbora „Tokyo Josei choir" zajedničkim koncertom u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. Koncertu je nazočio i japanski veleposlanik u Hrvatskoj, njegova ekselencija Yoshio Tamura. Crkva Sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u Zagrebu pokazala se kao poseban domaćin svečanom koncertu proslave hrvatske povijesne i narodne baštine. Prostor je bio prigodno ukrašen cvijetnim aranžmanima hrvatskog i japanskog barjaka. Ljubav i srce za Hrvatsku, uz međusobno uvažavanje i poštovanje Japana, uočilo se kroz zajednički nastup ženskih pjevačkih zborova.(D.Borovčak/Lj.Škrinjar)
- Detalji
Suta, 40 dana nakon Uskrsa, slavimo Sveto Uzašašće ili Spasovo. Tim povodom ponovno objavljujemo reportažu o starohrvatskoj crkvi Sveetoga Spasa u Vrh Riki, nedaleko izvora rijeke Cetine. Kako kaže autor reportaže: "Doista je kulturna i politička sramota, da danas na ovom tako značajnom arheološkom lokalitetu hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta nije postavljen neki natpis ili uobičajena turistička info-ploča." (hkv)- Detalji
- Detalji
- Detalji
Pedeseta putopisna reportaža vodi nas daleko od Zagreba, na brdo iznad nekropole Radimlje kod Stoca gdje se nalazi najveći antički spomenik Hercegovine - ostaci ilirske gradine s megalitskim zidinama, grad Daorson. Prostor unutar grada bio je naseljen već u rano brončano doba, a na zaravni ispred grada nalaze se i grobovi poginulih pripadnika HVO-a koji su u vojnoj akciji Lipanjske zore izvojevali prvu pobjedu nad velikosrpskim agresorom u ratu u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Na žalost, položaj i opstanak hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini danas je upitan zahvaljujući beskrupuloznim ljudima u BiH, Hrvatskoj i EU. (Lj. Škrinjar)
- Detalji
Mitovi i legende prate neobične srednjovjekovne kršćanske nadgrobne spomenike kakvih nema nigdje u svijetu osim na prostoru današnje južne Hrvatske, Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije i dijela Crne Gore. Podizani su od početka XIII pa do početka XVI stoljeća, a veličinom ne zaostaju za megalitskim spomenicima iz neolitskog doba. Neki nadgrobni monoliti teški su i do 30 tona. Riječ je o hercegovačkom fenomenu biliga (kamika ili mramora, a ne stećaka kako su ih od sredine XIX st. nazvali hrvatski vukovci; ni jedan od starijih hrvatskih rječnika ne pozna riječ „stećak“). Od evidentiranih 69.356 biliga najviše ih ima u Hercegovini, i to u Mostarskom okrugu – preko 20.000, s najpoznatijim nekropolama u okolici Stoca: Radimlje i Boljun.(Lj.Škrinjar)
- Detalji
Hercegovački franjevci su gradnjom samostana na Humcu utemeljili ne samo duhovno i vjersko nego i odgojno središte za žitelje ovog kraja. U prostorijama samostana otvorili su pučku školu 1867. godine i uredili samostansku knjižnicu, a od 1871. i franjevačku srednju školu, te prvu godinu filozofsko-teološkog studija. Godine 1916. u samostanu je otvorena Hrvatska seljačka škola za odrasle. Samostanska knjižnica, otvorena za javnost, danas ima preko 20.000 knjiga među kojima se nalaze dobro očuvane stare i raritetne knjige iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća. Uglavnom se radi o knjigama koje su humački fratri kupovali za vrijeme studija u Italiji i Njemačkoj. (Lj.Škrinjar)
- Detalji
- Detalji
Nastavak reportaže o muzeju u franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu.(Lj.Škrinjar)- Detalji
Najstarija samostanska crkva u cijeloj Herceg – Bosni nalazi se u mjestu Humac, predgrađu Ljubuškoga i samo deset kilometara daleko od Međugorja. U ovom franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine od starijeg kamenog doba (paleolitik) do naših dana. Izložena je i Humačka ploča iz 1185., najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice - bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine. (Lj.Škrinjar)- Detalji
Ljepota privlači. Na brežuljku zapadne Istre smjestilo se Božje polje, nekoliko kilometara od glavne ceste i obližnjeg gradića Vižinade. Uz malo sreće pogodit ćete put odprve, koji vas kroz prelijepi kraojobraz vodi uskom, zavojitom ali asfaltiranom cestom do grobljanske crkve Blažene Djevice Marije (Sv. Marije od Polja). Prema legendi tu se vodila bitka s Hunima prije nego je Atila („Bić Božji“) osvojio Akvileju u sjevernoj Italiji. Stoljećima kasnije ovdje su viteški katolički redovi templara i hospitalaca, a od 1526. i franjevci trećoredci, imali hospicij-samostan.(Lj.Škrinjar)Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".