Armenci u Bugarskoj

Povijest armenske kolonije u Bugarskoj počinje početkom 5. stoljeća. U vrijeme Bizantskoga Carstva carevi armenskoga podrijetla, koji su vladali tom zemljom, počeli su seliti Armencе i širiti svoju vlast na stvarajuću bugarsku državu. U 9. st. uz pomoć bizantske carice armenskoga podrijetla Teodore Mamikonjan (815. - 867.) kršćanstvo je u Bugarskoj proglašeno državnom religijom. Prvi doseljenici su bili vojnici armenskih postrojbi bizantske vojske. Od 997. do 1018. u Bugarskoj je vladala dinastija Komitopulija (arm. Komsadzag) koja je vodila podrijetlo od Komita i Hripsimije Armenske.

Armenci Bugarska1 1

Sveta carica Teodora, Emmanuel Tzanes, 1671.

Bugarski car Samuilo (991. - 1014.), sin Nikole Komita i Hripsimije Armenske, preselio je u Bugarsku tisuće armenskih obitelji iz različitih područja Bizanta. U Samuilovoj državi bilo je armenskih vojskovođa, svećenstva (kalcedonske vjeroispovijesti) i javnih djelatnika. Za vrijeme Samuilova carevanja u Bugarskoj se je pojavilo mnoštvo toponima, dio kojih je sačuvano i danas: Armenco, Armenci, Armenika, Armenio, Jermenci, Jermenkova, Armencio itd. Bizantski carevi armenskoga podrijetla Konstantin V. Kopronim (vladao od 741. - 775.) i Ivan I. (Hovhannes) Cimik (vladao od 969. - 976.) preselili su velik broj Armenaca pavlikijana (ili pauliciana, odnosno pavlićana) u Traciju i južne regije tadašnje Bugarske kao graničare. U 10. st. pod utjecajem pavlikijana nastaje u Bugarskoj bogumilstvo koje je nazvano po popu Bogumilu. Kasnije su bizantski carevi vodili žestoku borbu protiv pavlikijana. Za vrijeme Osmanskoga Carstva mnogi su pavlikijani primili katoličanstvo, a dio njih se je preselio, primjerice, u Banat (Banatski Bugari) i druge regije srednje i istočne Europe.

Armenci Bugarska1 2
Armenska crkva sv. Sarkisa u Varni, 1844.

Osobito mnogo Armenaca se je preselilo u Bugarsku nakon pokolja 1890. god. od strane osmanskoga sultana, kalifa Abdula Hamida II. (vladao od 1876. - 1909.). Za vrijeme balkanskih ratova 1912. - 1913. god. armenska zajednica je imala više od 40.000 ljudi, mnogi od njih su se preselili zajedno s Bugarima u Argentinu, Čile, Urugvaj. Kasnije se dio Armenaca iz Bugarske preseljava u Francusku i SAD. Mnogi armenski vojnici sudjeluju u Prvom balkanskom ratu 1912. god. Bugarske, Crne Gore, Grčke i Srbije protiv Osmanskoga Carstva. Vojskovođa Andranik Ozanjan (1865. - 1927.) i Garegin Nžde (1886. - 1955.) su formirali armensku dragovoljačku satniju koja se je borila 1912. god. u sastavu Treće bugarske brigade protiv turske vojske. Za aktivno sudjelovanje i pobjede u ratu vojskovođa Andranik od bugarske vlade dobiva 16. siječnja 1913. god. bugarsko državljanstvo, mirovinu i časnički čin. Odlikovan je bugarskim vojnim križevima “Za hrabrost” različitih stupnjeva. Genocid nad Armencima 1915. god. povećao je broj armenskoga stanovništva u Bugarskoj. Armenski iseljenici su se počeli aktivno uključivati u bugarsko društvo, otvarajući škole, crkve i dobrotvorne organizacije. U Sofiji, Varni i Plovdivu su počeli izlaziti armenski listovi. Nakon pada SSSR-a iz Armenije i drugih bivših sovjetskih republika val useljavanja Armenaca u Bugarsku se je povećao.


Armenci Bugarska1 3

Armenci Bugarska1 4

Armenska crkva Svetoga Križa (Surb Hač) u Burgasu, 1853.

Armenci Bugarska1 5

Spomenik žrtvama genocida nad Armencima u dvorištu armenske crkve Svetoga Križa u Burgasu, kipar Hari Norhaik Arabjan, 1991. (Izvor)

Većina Armenaca danas živi u gradovima: Plovdiv, Varna, Sofija, Burgas, Ruse. Postoji nekoliko društvenih i kulturnih organizacija kao npr. Svearmenski dobrotvorni savez, savez "Jerevan", Armenski školski savez "Surb Hovagimjan", Savez armenske kulture i umjetnosti, Savez "Mesrop Maštoc". Djeluje nekoliko škola i crkava, izlazi nekoliko listova: "Jerevan" (Sofija), "Van" (Plovdiv), "Hayer" (Burgas). Prema neslužbenim podatcima u Bugraskoj živi od 10.000 do 35.000 Armenaca. Armenska zajednica u Bugarskoj sačuvala je svoju etnokulturnu istobitnost (identitet), dobro se uklopivši u bugarsko društvo.

Izvor


Pripremio: Artur Bagdasarov

 

 

 

 

 

 

Pon, 19-08-2019, 21:34:00

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.