Armenija slavi Božić i Bogojavljanje

Armenska apostolska crkva slavi rođenje i krštenje Gospodinovo (Bogojavljenje) u isti dan, 6. siječnja, prema staroj kršćanskoj tradiciji. Smatra se, prema Bibliji, da nitko nema pravo propovijedati prije navršenja 30 godine života. Upravo je u tim godinama nakon krštenja Isus počeo propovijedati. Do 5. stoljeća sve kršćanske crkve, prema pojedinim istraživačima, svetkovale su Božić i Bogojavljenje isti dan - 6. siječnja. U Rimskoj crkvi blagdan rođenja Gospodinova odvojen je od krštenja Gospodinova u prvoj polovici 4. stoljeća. Tada je uvedeno svetkovanje Božića na 25. prosinca, kada su Rimljani slavili rođenje nepobjediva boga Sunca (Sol Invictus). Nadnevak 25. prosinca prvi put se spominje u rimskom Kronografu 354. god. (lat. Chronographus anni CCCLIV) (starorimski oslikani rukopis) koji se temelji na kalendaru iz 336. god. Armenokatolička crkva za razliku od Armenske apostolske crkve slavi Božić 25. prosinca, a Bogojavljenje - 6. siječnja.

 Armenija1 1

Blagdani idu jedan za drugim i počinju od večeri 5. siječnja (nakon zalaska sunca) do večeri 6. siječnja. Uoči 4. siječnja Armenci su pekli u vrućem pepelu obredni kolač krkeni na biljnom ulju sa zapečenom u njem monetom, biserčićem ili grahom. Ovaj su kolač svečano, u prisutnosti cijele obitelji, rezali na dijelove i davali svima, uključujući i odsutne članove obitelji. Dio božićnoga kolača davali su čak i domaćim životinjama. Istodobno su za svakoga člana obitelji pekli posebne kruščiće "na sreću" - za žene u obliku pletenica, a za muškarce u obliku novčanika.



Armenija1 1Sveta tri kralja, 17. st., armenska katedrala svetoga Krista Svespasitelja u Isfahanu, Iran

Navečer uoči Božića u svim armenskim crkvama služi se liturgija i pale svijeće uljanice. Te večeri armenski vjernici pale svijeće i nose ih kući za blagoslivljanje doma i pripravu za Božić. Zapaljene uljanice simboliziraju sjaj Božićne zvijezde koja se je pojavila na nebu i dovela tri mudraca u mjesto Isusova rođenja.

 Armenija1 3

Božić, Dvorsko evanđelje, 1336., sitnoslikar Sargis Picak

Dalje počinje blagdan Krštenja Gospodinova i crkveni obred blagoslivljanja vode u koju dodaju sveto ulje. Voda se blagoslivlja zajedno s Biblijom, križem i uljem. Prema tradiciji, nakon liturgije vjernici nose doma malo blagoslovljene vode. Voda se naziva bogojavljenska i smatra se da liječi bolesnike, te se čuva u kući.

Armenija1 4

Evanđelje kraljevne Keran, 1272, Jeruzalem

Tradicijski na božićnom će se stolu najčešće naći riba, pilav sa suhim grožđem i sušenom marelicom, crno vino i slatka gata od lisnata tijesta. Riba je još od davnine u kršćanstvu bila tajni znak raspoznavanja, simbol kršćana. Riža simbolizira narod, suho grožđe i marelica simboliziraju Isusove učenike, a crno vino - Kristovu krv.



Armenija1 5

U Armeniji kao i u Hrvatskoj Božić je obiteljski blagdan koji okuplja obitelj. Svim vjernicima u Armeniji i Hrvatskoj te našim sunarodnjacima u Hrvatskoj i izvan nje želim čestit i blagoslovljen Božić i Bogojavljenje!

Pripremio: Artur Bagdasarov

 

 

 

 

Čet, 24-09-2020, 20:41:20

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.