Armenski jezikosolovac Račija Ačarjan

Račija Ačarjan je armenski jezikoslovac, filolog, etimolog, poliglot, redoviti član Akademije Armenske SSR. Poznat je po svojim radovima u području dijalektologije, leksikologije, leksikografije, jezične povijesti itd. Rodio se je 8. ožujka 1876. god. u Carigradu (Konstantinopolju), u četvrti Samatia (Samatya). Otac Akop mu je bio postolar. Kad Ačarjanu nije bilo još ni godinu dana dogodila mu se je nesreća. Dječačić je dugo gledao u sunce, a zatim je iznenada počeo plakati. Majka ga je odmah odvela u kuću i položila spavati, ali mališan je cijelu noć plakao. Ujutro nije mogao otvoriti oči. Liječnici su ulagali napore, ali nisu mogli izliječiti njegovo lijevo oko. Ačarjan je ostao cijeloga života slijep na lijevo oko. Kad mu je bilo oko sedam godina, upisao se je na učilište Aramjana gdje je izučavao armenski, francuski i turski jezik. Nakon toga se je upisao na učilište Saakjana koje je sjajno završio za četiri godine. Završio je također i učilište Kedronakan. Visoku naobrazbu je stekao na Sveučilištu u Parizu i Sveučilištu u Strasbourgu gdje je izučavao strane jezike te postao poznati istraživač u armenistici. Njegov profesor na Sorbonni je bio poznati francuski jezikoslovac Paul Jules Antoine Meillet (1866. - 1936.). Godine 1897. izabran je za člana Pariške jezikoslovne udruge.

Racija1

R. Ačarjan

Nakon završetka naobrazbe počeo je raditi kao nastavnik u Ečmiadzinskom sjemeništu Gevorkjana (1898.-1902.), a zatim u Šuši (1902-1904) (Gorski Karabah) gdje je upoznao svoju prvu suprugu Arusjak. Zajedno sa suprugom se je preselio u iranski Tebriz, a 1923. god. pozvan je u sovjetsku Armeniju. Trideset godina je radio kao profesor na Jerevanskom državnom sveučilištu. Nakon smrti prve supruge Arusjak (1925. god.) oženio se je po drugi put i to svojom studenticom Sofik.


Racija2
Ačarjan sa ženom Sofik i kćeri Knarik

Godine 1937., tijekom Staljinovih represija i progona, uhićen je i optužen kao da je bio engleski agent i da je djelovao na jerevanskom sveučilištu u kontrarevolucionarnoj profesorskoj skupini. Ačarjan je bio u zatvoru dvije godine i 1939. je oslobođen u sudskom postupku. Vraćena su mu sva građanska prava pa je ponovno počeo raditi na sveučilištu. Od 1943. do 1953. godine radi kao stariji znanstveni suradnik Instututa za jezik Nacionalne akademije znanosti Republike Armenije. Do svoje je smrti predavao na sveučilištu u Jerevanu. Preminuo je 16. travnja 1953. god. Njegovo ime nosi Institut za jezik R. Ačarjana Nacionalne akademije znanosti Republike Armenije i srednja škola br. 72 u Jerevanu.

Racija3
M. Sar’jan, Portret R. Ačarjana (1943.)

R. Ačarjan je poznavao više od 50 jezika. Objavio je oko 200 radova. Osnovni su mu radovi: Turkijske posuđenice u armenskom jeziku (1902.); Povijest suvremene armenske književnosti (sv. 1. - 3., 1906. - 1912.); Razredba armenskih dijalekata (1909.); Armenski dijalektološki rječnik (1913.); Povijest turskih Armenaca (od početka do 1915.) (1915.); Istraživanje maragskoga dijalekta (1930.); Istraživanje aguliskoga dijalekta (1935.); Istraživanje novonahičevanskoga dijalekta (1935.); Istraživanje novodžuginskoga dijalekta (1940.); Istraživanje konstantinopoljskoga dijalekta (1942.); Armenska leksikologija (1941.); Korijenski rječnik armenskoga jezika (sv. 1. - 7., 1925. - 1935.); Povijest armenskoga jezika (sv. 1. - 2., 1940. - 1951.); Rječnik armenskih imena (sv. 1. - 4., 1942. - 1948.); Istraživanje hemšinskoga dijalekta (1949.); Potpuna gramatika armenskoga jezika u usporedbi s 562 jezika (sv. 1. - 4., 1952. - 1959.).

Izvor

Pripremio: Artur Bagdasarov

 

Sub, 14-12-2019, 17:20:11

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.