Armenski srednjovjekovni tiskar Abgar Tohateci

Armenska pismenost je jedno od znatnijih postignuća armenskoga naroda, zahvaljujući kojoj je tijekom mnogih stoljeća uspjela preživjeti teške kušnje i sačuvati kulturni istobit (identitet). U razdoblju od 16. do 18. st. znatnu je ulogu u razvoju duhovne kulture srednjovjekovne Armenije odigralo knjigotiskanje - književnost, koja je izdana na armenskom jeziku, a također i sve veći razvoj i širenje školstva u armenskim općinama u različitim zemljama svijeta. Prvi tisak armenske knjige vezan je uz ime svećenika Akopa koji je zvao sebe "Megapart" što znači 'grješan'. Prva knjiga koju je tiskao u Veneciji Magapart 1512. god. bila je “Urbatagirk” (dolsovce: “Knjiga petka”). "Urbatagirk" je srednjovjekovna medicinska zbirka u koju je nakladnik ubacio također i 41 poglavlje "Knjige tužnih pjesama" armenskoga mudroslova i pjesnika, crkvenoga naučitelja Katoličke crkve Grigora Narekacija (oko 951. - 1003.) (O armenskom knjigotiskanju).

Drugim armenskim izdavačem se smatra Abgar Tohateci (Abgar Dpir). On se je rodio oko 1520. god. u gradu Tohate (sadanji turski grad Tokat). Poznato je da je bio potomak kraljevske dinastije Arcruni. Abgar Tohateci je bio svećenik i društveno-politički djelatnik srednjovjekovne Armenije.

Abgar Tohateci

Godine 1562. u Sebasti je održano tajno vijeće na čelu s armenskim katolikosom Mikaelom Sebastacijem (armenski patrijarh i katolikos od 1567. do 1576.) u kojem je sudjelovao i Abgar Tohateci. Katolikos je poslao u Rim izlaslanstvo, koje je predvodio Abgar, o pitanjima oslobođenja Armenije i vjerskim pitanjima. Po nalogu poglavara Katoličke crkve zajedno sa svećenikom Aleksandrom Abgar Tohateci sastavlja "Vjeropisanje" ("Pisanje o vjeri") koje je podnešeno strukovnomu povjerenstvu. U tom dokumentu Abgar izražava srodnost Armenske apostolske crkve i Katoličke crkve.

Abgar Tohateci predstavlja svojega sina Sultanšaha papi u sklopu armenskoga izaslanstva 1564. god. Otac i sin prikazani su u armenskoj nošnji.

U Mletcima (Veneciji) je Tohateci utemeljio tiskarstvo dobivši dozvolu od pape Pija IV. Godine 1565. Tohateci tiska u vlastitoj tiskari u Mletcima "Kalendar" i "Psaltir".

"Psaltir", Mletci (Venecija), 1565.

Kasnije putuje u Carigrad (Konstantinopolj) gdje 1567. - 1569. tiska još 6 knjiga: "Mala slovnica ili početnica", "Tonacujc" (kalendar crkvenih blagdana), "Parzatumar" (kalendar), "Pjesmarica", "Maštoc" (zbirka crkvenih obreda)... Godine 1579. njegov sin Sultanšah u Rimu naručuje tiskarska slova. Uz pomoć Sultanšaha i Hovanesa Terzncija, koji je došao 1584. iz Armenije u Rim, izdaje "Gregorijanski kalendar" i druge crkveno-vjerske knjige. U Mletcima (Veneciji) 1587. god. izdaje psaltir, a 1596. god. "Kratko učenje crkvenih rutuala". Godine 1569. Abgar Tohateci putuje u Ečmiadzin, sjedište patrijarha i katolikosa svih Armenaca. Nakon toga o njem više nema nikakvih podataka.

Pripremio: Artur Bagdasarov