Davor Domazet LošoPovodom obilježavanja 88. obljetnice rođenja prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, Udruga za hrvatski identitet i prosperitet organizirala je u svibnju 2010. okrugli stol: "Hrvatska nakon dvadeset godina-kako dalje?", a povodom jedanaeste obljetnice smrti predstavila Zbornik radova sudionika. Donosimo radove autora koji nisu samo kritičari sadašnjosti već svjesni svoje odgovornosti zagovaraju viziju i strategiju razvoja koja Hrvatsku može izvesti iz političke, gospodarske i moralne krize u kojoj se danas nalazimo. Izlaganja književnika i predsjednika HKV-a Hrvoja Hitreca, novinara Mate Kovačevića i dr. Koraljke Marušić već smo objavili, a sada donosimo ono admirala Davora Domazeta Loše pod nazivom "Nove strategije u napadu na Hrvatsku".(mmb)

Add a comment Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecS okruglog stola Udruge za hrvatski identitet i prosperitet koji je 14. svibnja 2010. održan u čast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu donosimo zapaženo izlaganje književnika i predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Suvremena hrvatska država bila je u samome početku nalik Heraklu koji se već u kolijevci morao boriti sa zmijama i uspio ih zadaviti. U prvih deset godina moderna tvorevina državotvornoga hrvatskog naroda izrasla je u čvrstu djevojčicu koju ni ratni pakao ni dječje bolesti ni zlostavljanje u međunarodnoj školi nisu učinili depresivnom. U hrvatskoj je školi imala odlične ocjene iz povijesti , u školi života naučila je da se mora tući za svoje dostojanstvo, a otac ju je podučio da ne smije ulaziti u tuđe automobile. U adolescentnoj dobi, međutim, Hrvatska se počela ponašati vrlo ambivalentno, družila se s ološem i postala ovisnicom, uzimala je potajice iz svoje kuće vrijedne stvari i prodavala ih da bi mogla kupiti drogu i skupe haljine, ponižavala se, zaduživala i odlazila u krevet sa strancima, a takav se način života odrazio i na njezine ocjene u školi. Do mature je nekako dospjela, ali državnu maturu nije položila."

Add a comment Add a comment        
 

 

Mate KovačevićU čast prvom hrvatskom predsjedniku, a u povodu obilježavanja 88. obljetnice njegova rođenja, Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) organizirala je u petak, 14. svibnja 2010. u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu Okrugli stol "Hrvatska nakon 20 godina, kako dalje". Znanstvenici i javni i kulturni djelatnici, njih petnaest, na okruglom stolu u organizaciji Udruge za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) govorilo je o tome gdje je Hrvatska danas i što učiniti da se izađe iz svekolike krize. Izlagali su akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Zoran Stiperski, admiral Davor Domazet-Lošo, dr. Koraljka Marušić, prof. dr. Ivo Lučić, general-pukovnik Željko Šiljeg, književnik Hrvoje Hitrec, novinar i publicist Mate Kovačević, dr. Križo Katanić, Tomislav Nurnberger i na svršetku prof. dr. Miroslav Tuđman. U nastavku donosimo izlaganje novinara, publicista i člana HKV-a Mate Kovačevića. Izdvajamo: "S obzirom na svoj položaj, određene gospodarske, prometne, geostrateške i geopolitičke prednosti, svaka država, bar u postwesfalskom razdoblju, a onda i u suvremeno doba, zbog svojih, ali i tuđih nacionalnih probitaka ima za protivnike nacionalne interese susjednih država, veledržava ili određenih međunarodnih gospodarskih i financijskih grupacija. Danas je doduše nepopularno, ili kako se to sadašnjim medijskim diskursom kaže nekorektno govoriti o vođenju rata, ali kako onda definirati organizirani nastup nevojnih čimbenika različitih skupina moći usredotočenih na razaranje cijelih državnih subjektiviteta pa čak i nacionalnih identiteta, kako bi se zadobila prevlast na jednom širem području, koje se u neokolonijalnom rječniku, danas bez ikakva otpora, posve razumljivo naziva regijom. "

Add a comment Add a comment        
 

 

Ivan AralicaOsim snimke cijeloga skupa s portala lijepanasadomovina.com, sa svečane akademije koja je održana povodom 10. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana 9. prosinca 2009. u zagrebačkom hotelu Sheraton, donosimo izlaganje člana Hrvatskoga kulturnog vijeća akademika Ivana Aralice. "Detuđmanizacija, koja se ideološki predstavljala kao liberalizam suprotstavljen autokraciji, kroz proteklih je deset godina pokazala pravo lice. Nije to nikakav liberalizam, već je to fosilni komunistički mentalitet koji se sakrio iza Mesićeva «antifašizma». A taj «antifašizam», samo drugo ime za komunizam, ne može razlikovati što je to suvremena laička država, koja zna cijeniti ulogu vjere, a što militantni komunistički sekularizam, koji državu suprotstavlja crkvi i značaj vjere ne prepoznaje."

Add a comment Add a comment        
 

 
dr. sc. Ljerka Mintas HodakSa svečane akademije koja je u spomen na Prvog hrvatskog predsjednika održana 12. svibnja 2009. u zagrebačkom hotelu Sheraton, a na kojoj je predstavljenja knjiga akademika Dubravka Jelčića „dr. Franjo Tuđman: Hrvatska, Europa, Europska unija (izabrane stranice)“, donosimo izlaganje dr. sc. Ljerke Mintas Hodak, članice Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća. "Knjiga „Dr. Franjo Tuđman: Hrvatska, Europa, Europska unija (izabrane stranice)“ koju je priredio akademik Dubravko Jelčić nešto je najbolje dosada učinjeno kako bi se s (imena) Franje Tuđmana skinula već više od desetljeća namjerno stvarana stigma od strane raznih probisvijeta kako je on bio antieuropski političar i protivnik hrvatskog pristupa Europskoj uniji... Tuđmanovoj politici s kraja 90tih godina zlonamjernici rado predbacujuda je, on doveo do zahlađenja odnosa jer se uporno suprostavljao tzv. regionalnom pristupu. Kad sam kao ministrica 1999. g. razgovarala u Bruxellesu sa tadašnjim predsjednikom Europske komisije van den Brookom oizgledima Hrvatske, on mi je izričito rekao da nam ne žele pomagati u pripremama jer bismo previše odskočili od ostalih zemalja Regije, a članstvu se ne trebamo nadati prije 2013. godine! Kad sam, po povratku,izjavila u medijima da će nam trebati bar još 10-15 godina do članstva, proglasili su me Tuđmanovom antieuropskom političarkom. Latini birekli: Sapienti satis!"
Add a comment Add a comment        
 

 
Đuro NjavroNa svečanoj akademiji održanoj 12. svibnja 2009 u Sheratonu u Zagrebu u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku, održano je i predstavljanje knjige tekstova dr. Franje Tuđmana pod nazivom "Hrvatska, Europa, Europska unija" akademika Dubravka Jelčića. U nastavku donosimo izlaganje prof.dr.sc Đure Njavre. "Čitajući danas govore i članke Franje Tuđmana osjećam kao da se vraćam natrag u jedno drugo vrijeme, koje je bilo, dakako, „vrijeme opasnog življenja“, ali u kojem je postojao i duhovni polet, koji je na kraju donio pobjedu. Moderna hrvatska država dugo se rađala. Sve proturječnosti raznih povijesnih razdoblja izbijale su na površinu i prelamale se kroz živote i radove velikih hrvatskih ljudi. A među njima, težnja prema stvarnoj hrvatskoj samostalnosti bila je osobito snažno artikulirana kod dr. Franje Tuđmana. U ovom izboru odlomaka iz Tuđmanovih pisanih djela, intervjua i govora, čitatelji se mogu upoznati ne samo s Tuđmanovim znanstvenim postavkama o nacionalnom samoodređenju, nego i s evolucijom njegovih misli u posebnom povijesnom kontekstu, kad je Hrvatska u tijeku rata i poslije pobjede morala svoju teško izborenu samostalnost odrediti u odnosu na Europu i europske integracije."
Add a comment Add a comment        
 

 
Dubravko JelčićUdruga za hrvatski identitet i prosperitet - HIP, u povodu 87. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana u utorak, 12. svibnja 2009. u hotelu Sheraton u Zagrebu održala je svečanu akademiju u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju moderne Hrvatske države. Na svečanoj akademiji promovirana je knjiga dr. Franjo Tuđman "Hrvatska, Europa, Europska unija" akademika Dubravka Jelčića, u izdanju nakladničke kuće Mate, iz Zagreba. O knjizi su govorili: akademik Dubravko Jelčić, dr. sc. Ljerka Mintas Hodak, prof. dr. sc. Đuro Njavro, akademik Davorin Rudolf i prof. dr. sc. Miroslav Tuđman. U nastavku donosimo predgovor knjige.
Add a comment Add a comment        
 

 
Franjo Tuđman Sa svečane akademije održane 11. prosinca 2008. godine u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici povodom 9. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana donosimo izlaganje generala pukovnika Željka Šiljega. "Od smrti prvog hrvatskog predsjednika dr.Franje Tuđmana prošlo je devet godina, ali od povijesnih događaja, koji su nezaobilazni međaši hrvatske povijesti, kao što su višestranački demokratski slobodni izbori i uvjerljiva pobjeda HDZ-a na istima, razdruživanja od bivše državne tvorevine, međunarodnog priznanja samostalne, demokratske države republike Hrvatske od strane modernog civiliziranog svijeta, Domovinskog rata i Oluje kao bitke svih bitaka Domovinskog rata i apsolutne pobjede, te mirno reintegriranje istočne Slavonije i Baranje, i drugih za koje nemamo sada vremena. Protekla su i dva desetljeća, pa uz obilježavanje obljetnice smrti pokojnog predsjednika ne smijemo zaobilaziti ni događaje preko kojih se materijalizirala na najbolji mogući način višedimenzionalnost prvog hrvatskog predsjednika. Mnogi će reći da previše ponavljam temeljne događaje, to su oni koji bježe od istih, međutim smatram da je premalo ponavljanja i što više vrijeme odmiče, hrvatska mladež sve manje zna o ključnim događajima i ljudima na kojima se temelji sadašnja, moderna hrvatska država, i zato u svakoj prilici trebamo ponavljati za dobrobit generacija koja dolaze."
Add a comment Add a comment        
 

 
akademijaSinoć je u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu održana svečana akademija u povodu devete obljetnice smrti Prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja moderne hrvatske države dr. Franje Tuđmana, te promocija zbornika "Informacijski rat protiv oslobodilačke operacije Oluja". Svečanoj akademiji nazočili su članovi obitelji Tuđman, akademici, sveučilišni profesori, bivši veleposlanici i oni mali, obični ljudi velikog srca punog ljubavi za Domovinu. Izuzev zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je protokolarnim govorom pozdravio prisutne, skupu se nije odazvao ni jedan drugi dužnosnik parlamentarnih stranaka u Hrvatskoj. U nastavku uz nekoliko fotografija donosimo govor prof. dr. Zdravka Tomca, a idućih dana ćemo objaviti i govore dr. Slobodana Langa te general pukovnika Željka Šiljega.(Lj.Š.)
Add a comment Add a comment        
Sub, 15-03-2025, 04:55:36

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.